Jedna od prvih stvari koje se odreknu svi koji krenu na dijetu i "opale" po vježbanju je krumpir. Dugo je na zlu glasu zbog visokog udjela škroba i činjenice da, kad je pripremljen na uobičajene omiljene načine, ima popriličnu kalorijsku vrijednost. Krumpir, bijela riža i tjestenina na crnoj su listi svima koji se drže prehrambenih režima s malo ili nimalo ugljikohidrata, zbog čega se gotovo podrazumijeva da manje krumpira znači manje kilograma.
Međutim, vremena se mijenjaju i krumpir s crne liste polako seli na popis najpoželjnijih namirnica, pa čak i za one koji paze na liniju ili na njoj aktivno rade. Što je super, jer ne može se poreći da je krumpir zdrav i hranjiv. Prepun je kalija i drugih makro- i mikronutrijenata, uključujući proteine i vlakna pa je izvrstan sastojak ručka ili večere, a pogledate li malo po TikToku uočit ćete da je krumpir mnogima postao - pogonsko gorivo za vježbanje.
Uvrštavanje krumpira među potrepštine za teretanu zapravo nije revolucionarno - baš je krumpir ono što trkačima na duže staze i biciklistma već neko vrijeme vrijeme služi kao dobrodošla, prirodna alternativa energetskim pićima i pločicama, a velika prednost pred spomenutim mu je činjenica da ne sadrži sumnjive kemikalije ni kofein.
Dijetetičari su oduševljeni ovim trendom i ističu da srednje velik krumpir nudi istu količinu ugljikohidrata po porciji kao i popularni sportski proizvodi poput energetskih ili granola pločica, ali ima daleko veću nutritivnu vrijednost i nula kontroverznih dodataka. Krumpir, pored toga, ima više kalija od banane, izvrstan je izvor vitamina C i nudi nešto željeza, što je važno za one koji se bave intenzivnim i dugotrajnim aktivnostima.
Istraživanja pokazuju kako je unošenje ugljikohidrata tijekom umjerenih do intenzivnih aktivnosti u trajanju od 90 minuta ili više ključno za održavanje intenziteta i trajanja treninga te da su ugljikohidrati najučinkovitiji izvor energije za mišiće i mozak. Mnogi vjeruju kako se ugljikohidrati pretvaraju u masnoće, zanemarujući da se oni zapravo mogu pohraniti i u obliku glikogena u mišićima kao brzi izvor goriva.
No ako ste se ponadali da ćete od sada na trening nositi vrećicu čipsa ili prženih krumpirića, uzalud se radujete. Sportaši koji se koriste ovom metodom posežu za puno zdravijim načinima pripreme. Jedan od njih je kuhanje, pa gnječenje i potom dodavanje malo maslinovog ulja i soli. Dobivena kašica sprema se u vrećicu za višekratnu upotrebu. Drugi podrazumijeva pečenje na malo masti ili kuhanje, nakon čega se krumpir pohrani u foliju i začini.
Sviđa li vam se ideja o krumpiru kao pogonskom gorivu, stručnjaci savjetuju da je dobro varirati između različitih vrsta krumpira: povremeno odaberite batat, jer ima puno antioksidansa i beta-karotena, ljubičasti krumpir koji ima više antioksidansa od bijelog i bolji je za kontrolu šećera u krvi (ima niži glikemijski indeks). Za koju god vrstu krumpira ili pripravka se odlučite, svakako pijte najmanje 250 ml vode po porciji kako biste dobili optimalan omjer elektrolita i držali hidrataciju držali pod kontrolom.