Kninski gradonačelnik Marko Jelić kandidat je za šibensko-kninskog župana. Kako i zašto se na to odlučio, i je li ga na tu političku utakmicu potaknulo upravo ono što je spoznao u gradonačelničkom mandatu? Zašto misli da može osvojiti utvrdu HDZ-ova Gorana Pauka i što bi u radu Županije mijenjao ako pobijedi?
Ovom 45-godišnjem nezavisnom političaru odluka o kandidaturi nije bila lagana jer, kako nam je rekao u jednom od prethodnih intervjua, morao ju je donijeti zajedno sa suprugom i četirima kćerima, s obzirom na to da nije lako trpjeti katkad i neugodne posljedice javnog angažmana.
Osim toga, kao doktor molekularne biologije sve vrijeme radi i kao profesor na kninskom Veleučilištu Marka Marulića, pa bi se svaki dobronamjerni čovjek zapitao što mu to treba. Moguće je da ga je politika odavno inficirala, s obzirom na to da je interes za nju pokazao još kao srednjoškolac osnovavši ogranak Mladeži HDZ-a u Zadru. Odlaskom na studij u Zagreb izišao je, doduše, iz te stranke, ali onda ga je Josipa Rimac, bivša kninska gradonačelnica, pozvala da bude nestranački član Poglavarstva. Potom je na listi HDZ-a kao nezavisni kandidat ušao u Gradsko vijeće Knina, ali je iz njega brzo i izišao 2014. godine i zatim je kao nezavisni kandidat upravo Josipu Rimac pobijedio na izborima.
Podrška 'krivom' kandidatu
Zašto ste tada napustili Gradsko vijeće?
– Zato što sam dao podršku "krivom" kandidatu na predsjedničkim izborima.
Kojem kandidatu?
– Dr. Kujundžiću, a ne Kolindi Grabar-Kitarović, a stranke ne dopuštaju slobodu mišljenja i rušite im koncept.
Zašto baš njemu?
– Ne biram političare po strankama, nego po onome što govore i rade. Profesor Kujundžić dosta je jasno argumentirao stavove za rang predsjednika države. A s određenim stavovima sam se tada slagao, premda se nikada ni s kim potpuno ne slažem, ma ni sâm sa sobom koji put. Ali tada mi se činio najbolji kandidat. Od predsjednika kojeg je izabrala većina naroda očekujem da bude umjeren i da artikulira nacionalne interese, odnosno interese svih građana, kao i to da ima posebnu pažnju prema susjedima, jer govori u ime svih nas.
Neobično su vam važni dobrosusjedski i međunacionalni odnosi. Za vrijeme gradonačelničkog mandata u Kninu trzavice ste sveli na minimum, pa ipak postoje ispadi poput onoga od nekidan, kad je izbrisana ćirilica s tek postavljenih dvojezičnih ploča u Grubnićima i Dokićima. Kako komentirate takve incidente?
– Ljudi moraju shvatiti da živjeti zajedno znači činiti kompromise, a kompromisi se temelje na zajedničkim ciljevima. Drugim riječima, moramo uvažavati jedni druge i poštovati različitosti. Upravo su te različitosti bogatstvo društva. Svaki izričaj mržnje i netrpeljivosti suprotan je kršćanskom nauku i jako me žalosti.
Podržali su vas raznorodni pojedinci i liste, poput načelnika Pirovca Ivana Gulana, načelnika Tribunja Marka Grubelića, načelnika općine Murter – Kornati Tonija Turčinova i dugogodišnjeg načelnika Primoštena Stipe Petrine, a podrška vam je stigla i od predstavnika nezavisnih lista iz Drniša, Vodica, Unešića... Imaju li oni svi neka očekivanja za sebe u slučaju pobjede?
– E, odnedavno je s nama i načelnica Kijeva Lidija Slavić koja je istupila iz HDZ-a. Mi smo nezavisna ekipa. Naša su očekivanja da dokinemo neka politička besmislena ograničenja koja imamo, a sve da bi čitava zajednica napredovala. Uz naglasak da smo svi, već dokazano, uspješni kako u političkom, tako i u poslovnom životu.
Što biste promijenili u funkcioniranju Šibensko-kninske županije?
– Županija se mora sustavno brinuti za svakog svojeg građanina, postati otvorena i digitalizirana. Umjesto da servisira potrebe malih općina i gradova, ona je često prepreka, što nam oduzima vrijeme i novac. Na primjer, pomoć Županije poduzetnicima minorna je ili dođe sa zakašnjenjem. Žitelji ove županije trebaju više, Županija mora više, a naš tim zna kako to više postići. Mi imamo jasno zacrtane smjernice kojima smatramo da možemo ovu županiju učiniti boljim mjestom za život svakog žitelja, a ne samo onih koji imaju određene privilegije koje nisu utemeljene na sposobnostima i poštenju, nego na pripadnosti određenoj stranci.
Petrinin 'nos'
Moglo bi se reći da načelnik Petrina ima dobar "politički nos". Kako to da ste od svih njih baš vi izabrani za predvodnika Neovisne liste?
– Sjeli smo za stol i postigli konsenzus. Inače, međusobno smo svi prijatelji. I svi imamo svoje ime i prezime. Išli smo na to da biračima prikažemo sebe i svoj politički angažman.
Jeste li vi na neki način nastavak grupacije koja se nazvala Stranka s imenom i prezimenom (STRIP), a koju ste vrlo brzo i napustili? Hoćete li nam konačno otkriti zašto ste je stvarno napustili uoči parlamentarnih izbora?
– Vi stalno mislite da ja tu imam nešto više reći nego što sam rekao tada. Ali, evo, ponovit ću još jednom kako smo imali dogovor da se nećemo povezivati sa strankama i čim je postignuta koalicija sa strankama Pametno i Fokus, znači da se odstupilo od dogovora. Ako već u početku kršiš dogovore, onda to nije to. Nije bilo konzistentnosti, a ja nisam politički oportunist. I onda kako smo bili ušli u tu priču, tako smo i izišli – čista srca i iskrenih namjera, sa svojim imenima i prezimenima.
Pretpostavljam da je grupacija koja je tada izišla sada na vašoj listi?
– Da, većina, ali mi nismo niti bili članovi STRIP-a, nego smo podržavali početnu ideju.
Malim nezavisnim listama nedostaje infrastruktura koju imaju velike stranke, nemaju discipliniranu glasačku mašineriju. Kako im mislite konkurirati?
– U tome je možda i prednost nezavisnih lista, jer nikome ne polažu račune i ni o kome ne ovise osim o građanima. Sad pogledajte ovaj nered koji imamo u zemlji, uf, odmah se nerviram, inače sam, kako vidite, dosta smiren, jer ne volim nepravdu i pogodovanje. Pogodovati se može samo onima koji su najbolji u nečemu, ali njima to ne treba. Što će takvima pogodovanje, njima treba samo pravda, odnosno da pravedno mogu doći do izražaja. Baš kad spominjete tu stranačku infrastrukturu, pitam vas kad bi ti neki ljudi, čak većina, bili u nekom platnom razredu u kojem jesu. Zar mislite da je normalno da za takvu (ne)sposobnost i (ne)znanje koje imaju budu plaćeni 15 tisuća kuna? Netko im treba pogodovati za takva primanja. Prednost je što će ljudi napokon imati izbor za koga glasati. Ja uvijek dajem glas osobi, a ne stranci.
Iz kojih ćete sredstava financirati izbornu kampanju?
– Kao i zadnji put. Ako netko želi biti donator, uplatit će, naći ćemo financije, nikad nisam nikome ostao dužan, pa neću ni ovaj put. Svaka je lipa na zadnjim izborima bila dokumentirana. Još ne znamo točno kako ćemo kampanju koncipirati s obzirom na epidemiju. Prava kampanja nije ni počela, a o pristupu ćemo odlučivati u hodu.
I što biste promijenili pobijedite li na izborima?
– Moramo pronaći novi zamah zaleđu i otocima, posebno u zaštiti okoliša, i to kroz europske fondove. Uz turizam se treba okrenuti i tehnologijama koje možemo razvijati u našem prostoru. Obnovljivi izvori energije zasigurno su jedan dio toga, Knin gradi Informacijsko-informatički inkubator, Kistanje razvojna prehrambeno-tehnološka postrojenja, Drniš ima Tvornicu oplemenjenih folija koja ulaže puno u inteligentni razvoj... No, bit je očuvati okoliš i koristiti ga održivo te omogućiti razvoj na onim resursima koje imamo.
Kome (ne) treba iskaznica
Zašto se to i do sada nije moglo?
– Zato što su županije postale mali centri moći kroz koje se provodi oblik političke selekcije u podjeli državnog novca, a vidi se namjera da se taj princip ustali i na raspodjeli fondova EU-a. Način je zasnovan na lošim principima, a to nam uništava društvo, jer svatko tko se politički ne slaže s vladajućom garniturom otežano posluje i napreduje. Osjećam kao gradonačelnik Knina da nas se ne tretira jednako. Ako želimo imati uspješnu županiju i društvo, onda moramo imati jednakost, jer jednakost je demokracija.
Vjerojatno je tome razlog uhljebnička politika, koju sadašnji župan Pauk niti ne skriva.
– A tome je uzrok opet nejednakost. Stranačka podobnost obično znači da niste najbolji jer onome tko je najbolji nije potrebna članska iskaznica.
Govorite o iskaznici HDZ-a?
– Govorim općenito o strankama. Ali ovdje da, eto, vi ste izgovorili. Ja ne želim stigmatizirati brojne članove te stranke koji su uredni ljudi.
Je li to ono "ima i dobrih HDZ-ovaca"?
– Ne volim takvu komunikaciju, nije u redu stigmatizirati nekoga zbog njegova stava, to je diskriminacija. Često se, međutim, događa da se osobe ograničenih sposobnosti probiju u sam vrh i onda manipuliraju i utječu na to da kvalitetni ljudi ne mogu doći do izražaja.
Što ćete s vojskom HDZ-ovaca u Županiji?
– Ne znam jesu li oni vojska HDZ-a, oni će svi morati biti vojska Županije. Vidite, kad sam došao na mjesto gradonačelnika, svima sam rekao "postupajte prema svima jednako", nema šutnje administracije, izvolite napraviti i nemojte mi kao službenici razgovarati o politici. Nisam tu da kritiziram ljude zbog njihova odabira, ali da krenu u pravcu nejednakog postupanja, onda bih reagirao.
Postupiti ljudski
Jeste li vi puno optimistični?
– Ja imam rezultat. Mislite li da je u ovoj gradskoj upravi bilo drugačije nego u Županiji? Možda je bilo još i gore. A je li sada sve u redu? Je. Zašto? Ljudski smo pristupili, svatko ima pravo na stav i izbor, ali ako je taj izbor takav da čini štetu drugima, žao mi je, ne možeš. Dok si na radnome mjestu, ponašaj se prema svima jednako.
Na komentar da je vaša pobjeda u Kninu bila čudo jednom ste odgovorili kako je sve to matematika i jednadžba, a kad postavite prave parametre, lako je izračunati. Koje ste varijable sada upisali u jednadžbu čiji bi rezultat trebao biti pobjeda u županiji?
– Da, rekao sam da je to jednadžba i da treba samo unijeti prave varijable. Očigledno je da nezavisne liste imaju sve veću podršku građana jer su im omogućile da se osjećaju jednaki i da budu jednaki. Mi možemo dokinuti stranački klijentelizam i uključiti u društvene procese najsposobnije, najkompetentnije i najkvalitetnije među nama. Upravo je nezavisnost nas kao čelnika, potpuno oslobođenih od stranačkog kadroviranja i negativne selekcije, izdignula naše sredine iz prosječnosti, a našim sugrađanima omogućila da dođu do izražaja.
Što kao doktor znanosti kažete na plagijatore?
– To je najnečasniji oblik djelovanja u akademskoj zajednici. E sad, postoje komisije koje to provjeravaju, postoje računalni programi. Neki ljudi ne znaju ni prepisati, ali shvatljivo mi je da je političarima zanimljivo imati ova slova ispred imena, a kako su navikli ići kraćim putovima koji nisu legalni, dovode sve nas pod znak pitanja. A zamislite kad vam netko kaže da ne zna gdje mu je diplomski rad, a diplomirao je prije šest godina. Kako to može biti? U ovom se društvu, nažalost, puno toga radi "ispod žita".