Aktualne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu: Bajami, smokve i vinova loza ostaju glavne kulture očekivanog poljoprivrednog zamaha

Na drugom čitanju u Saboru je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, od čega se očekuje uzlet poljoprivredne proizvodnje na cijelom području RH. Poljoprivredno zemljište deklarativno je od strateškog interesa za zemlju, a s izmjenama se sprječava devastacija poljoprivrednog zemljišta neumjerenim parcelacijama – ne manjim od jednog hektara – i osigurava strateški interes zakonski obveznom ponudom prvokupa državi, kada je riječ o privatnim parcelama.

Glavne odrednice novog Zakona koji je ovih dana kao konačni prijedlog prihvatila Vlada RH odnose se na obvezu dostave i izrade gospodarskih programa i elektroničku provedbu javnih natječaja za zakup zemljišta u vlasništvu države u roku od tri mjeseca nakon donošenja Zakona. Sve to s ciljem smanjenja postojećih administrativnih zapreka u odnosu na glavni zakonski akt iz 2018. te ubrzano, učinkovito pravedno i jasno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, obrazlaže Vlada.

Izmjene također predlažu sustav bodovanja koji nagrađuje dosadašnje uredno ispunjavanje ugovora, vrednuju doprinose razvojnim ciljevima, naročito da se ratarstvo poveže sa stočarstvom, zasade trajni nasadi i visokovrijedne povrtne kulture uz poticanje prerade.

Javni natječaj

Više neće biti privremenog korištenja kao oblika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a jedinice lokalne samouprave dužne su u roku od tri mjeseca raspisati javni natječaj za zakup slobodnog poljoprivrednog zemljišta i onoga koje se koristi bez valjane pravne osnove, ukoliko su već dobile suglasnost na Program raspolaganja državnim zemljištem na svome području.

Radi bolje kontrole postupka u Povjerenstvu za provedbu natječaja za zakup i prodaju sudjelovat će predstavnik Ministarstva poljoprivrede, također i predstavnik Županije, premda su regionalne samouprave izuzete iz procesa provedbe predloženih izmjena Zakona.

Važećim Zakonom iz 2018. raspolaganje državnim zemljištem decentralizirano je i prepušteno jedinicama lokalne samouprave kojima je predviđeno 70 posto prihoda od zakupa u proračune gradova i općina. Stimulativno unutar te decentralizacije, no ukoliko se lokalne samouprave ogluše, natječaje će provesti država zadržavajući u svome proračunu sav prihod od zakupnina.

Do danas je, navodi se iz Vladinih izvora, izdano 370 suglasnosti na programe raspolaganja te raspisano 118 natječaja za zakup na područjima mjerodavnosti lokalnih samouprava. U međuvremenu, izrađen je nacrt strategije poljoprivrede do 2030. godine, također prijedlog nacionalnog strateškog plana od 2023. do 2027. godine pri čemu su izmjene postojećeg Zakona kao nikad dosad, usklađene s rezultatima analiza i dijaloga sa zainteresiranim stranama, priopćila je Vlada.

Održivo upravljanje

Grad Šibenik prepoznaje važnost poljoprivredne proizvodnje te uvažava potrebu održivog upravljanja prirodnim resursima, a također se zalaže za rast poljoprivredno-prehrambenog sektora koji doprinosi uravnoteženom razvoju. U tom smislu priželjkuje i investicije privatnih ulagača i potencijalnih poljoprivrednih proizvođača visokokvalitetnih domaćih proizvoda.

Kada je riječ o Gradu Šibeniku, prema izjavi gradonačelnika Željka Burića njegova administracija spremno dočekuje primjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

– Svjesni smo da je poljoprivreda u najužoj vezi s turizmom, podizanjem kvalitete života i povećanjem zaposlenosti u ruralnom području unutar granica grada Šibenika – kaže Burić.

I sa žaljenjem konstatira da, barem dosad, interesenata za zakup poljoprivrednog zemljišta nije bilo u znatnom broju.

Bez obzira na to, investitori u poljoprivedi mogu očekivati pomoć gradske administracije u okviru zakonom definiranih elemenata te pomoć kod prijava za europske fondove kako bi modernizirali proizvodne potencijale, poboljšali učinkovitost i optimalizirali poljoprivrednu proizvodnju – izjavio je Željko Burić.
 

Marko Dobrić, diplomirani inženjer agronomije iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede na području županije, ne prati poljoprivrednike jedino u pogledu agrotehničkih mjera, nego ulagače savjetuje i o pravno-organizacijskim aspektima njihova posjeda. Smatra da su dopune Zakona dobrodošle u cilju da poljoprivredno zemljište stvarno bude u službi proizvodnje.

– To je osnovna postavka a treba, među ostalim, osigurati rok od tri mjeseca lokalnim samoupravama nakon potvrde njihovih programa za raspisivanje natječaja, a i zabrana cjepkanja zemljišta na površine manje od hektara također je dobra odredba.
Poljoprivreda je strateški važna za razvoj zemlje u kojoj turizam ima toliku važnost, tako da su te dvije grane apsolutno komplementarne – podsjeća Marko Dobrić.

Komunalni redari

Budući da su u prvom planu jedinice lokalne samouprave kao upravljači poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, pridržavanje uvjeta natječaja od strane zakupnika koje su dosad kontrolirale inspekcije mogli bi lakše obavljati komunalni redari.

– Bez namjere da kudim, nastavlja Dobrić, jedan loš primjer korištenja poljoprivrednog zemljišta nerijetko baca u sjenu sve one dobre korisnike kojih ima i primjer su kako bi se ubuduće trebalo odvijati sve vezano uz korištenje državnog zemljišta.
Na području županije jako je malo državnoga zemljišta tzv. dubokoga profila. Najviše su to područja krša obrasla makijom, no uz suvremene tehnologije melioracije krša ta se zemljišta na većim površinama uspješno mogu privesti za tradicionalne nasade bajama, smokava, vinove loze i maslina. U Šibensko-kninskoj županiji povrćarstvo i voćarstvo nisko su zastupljeni i teško je sada točno reći ima li u nekim jedinicama lokalne samouprave te "deblje" zemlje na raspolaganju. Doduše, za te poljoprivredne grane u našoj županiji inače nema osobitog interesa, osim na malim OPG-ovima skromnijih mogućnosti, tako da će se razvoj u idućim desetljećima sigurno temeljiti na tradicionalnim bajamima, smokvama i vinovoj lozi, inače tržišno vrlo traženim trajnim kulturama i njihovim prerađevinama, a i dopunskim djelatnostima od rezidbe i prerade. Ostaci od komine maslina mogu se koristiti kao jako dobar ogrjev, a drvna masa za pelete, tako da je moguće zatvoriti cijeli ciklus proizvodnje od tih kultura – kaže Marko Dobrić.

Voda kao uvjet već u natječaju

Mislim da bismo na području Šibensko-kninske županije u idućim dekadama, nakon aktualnih zakonskih izmjena mogli sastaviti dobru poljoprivrednu priču. Ima potencijala da stvari krenu u dobrom smjeru, no bez ozbiljnijeg sustava navodnjavanja na budućim nasadima nema isplative proizvodnje. Ne može se ovisiti o sve rjeđim kišama kojih nema kada trebaju biljakama, nego sve to treba biti precizno određeno sustavom navodnjavanja.

Zato bi jako dobar potez bio da se u suradnji s ovlaštenom ustanovom koja raspolaže s mapama vodnih resursa prilikom natječaja za zakup istakne ima li vode u podzemlju. Općenito, sustav za navodnjavanje je nešto što mora biti na zemljištu jer nitko ne može očekivati znatan novac od poticaja za sadnju, a da nije predvidio navodnjavanje. Sigurno da još ima stvari koje bi trebale biti izvjesnije već pri raspisivanju natječaja, no aktualne izmjene zakona dobar su korak naprijed, smatra Marko Dobrić.