Prestižni britanski Guardian nedavno je Šibenik proglasio najljepšim gradom u južnoj Europi. Poslovično kritični Šibenčani, iako polaskani titulom, vijest ipak primaju rezervirano i sa skepsom. Neki čak kažu kako su u Guardianu ljepotu našli u šibenskoj egzotici, prepoznatoj u netaknutoj prirodi, pri čemu se aludira na slobodnorastući korov i suhu travu na netaknutim javnim "zelenim" površinama koje vape za hortikulturnom intervencijom.
No, ironiju na stranu, ali javne površine u gradu davno nisu bile u jadnijem stanju. Gradska šetnica koja vodi na plažu Banj, s koje puca pogled na Dalmatinčevu katedralu i stari grad, i kojoj pripadaju najveće zasluge za šibenski turistički bum, nalik je spaljenoj zemlji. Nema tu ni cvijeća ni zelenila, samo suha trava i korov na sve strane. Baš kao i padina uz prilaz vidikovcu na Banju, pa i ono malo predviđenog zelenila na plaži i na samom plažnom objektu, sve vapi za pilom, kosilicom i novim biljem koje bi se, napokon, i održavalo, redovito zalijevalo, plijevilo, obnavljalo.
A Banj je šibenska glavna turistička uzdanica. Uvijek prepun kupača, domaćih i stranaca. Nevjerojatno da nikomu, pa ni vlasniku koncesije na plaži, nimalo ne smeta što je ono malo zemlje na plaži i oko nje preuzeo korov! Začudo, ni Gradu još nije palo na pamet da bi pristupni put koji vodi do šetnice (od bazena) trebalo popločati, umjesto da se za svakim vozilom koje tuda prođe dižu oblaci prašine...
Posvećenost okolišu
"Gradska čistoća" se odnedavno pretenciozno preimenovala u "Zeleni grad" ne bi li naglasila svoju posvećenost okolišu kao pouzdanom znaku ekološke osviještenosti i urbaniteta. Ali ne ide to tek samo s preimenovanjem tvrtke. Rezultati se mogu vidjeti tek preodgojem ljudi, prije svega odgovornih za "zeleni grad", a onda i svih ostalih. Ako njima ne smeta korov na sve strane, koji se već dugo u ovom gradu uzgaja i u ukrasnim pitarima, samo zato jer raste sam od sebe, a tako i vene, nema pomoći!
Nekadašnja gradska tvrtka "Zelenilo", kojoj je glavna funkcija bila održavanje javnih zelenih površina, "utopljena" je u "Gradsku čistoću" kao neracionalni višak. Sve u ime veće efikasnosti i više reda u javnom prostoru, kako to veli šibenski gradonačelnik Željko Burić, uvjeravajući nas da je itekako zadovoljan postignućima toga "prijateljskog preuzimanja". U toj ocjeni malo bi se Šibenčana suglasilo sa svojim gradonačelnikom...
"Zeleni grad" je preuzeo desetak bivših radnika "Zelenila" i direktora ugašene tvrtke Sinišu Burića koji je u novoj tvrtki degradiran. Navodno zato što je u trenutku spajanja tvrtka koju je vodio zatečena u katastrofalnom stanju. Morao se zadovoljiti funkcijom zamjenika nekadašnjem direktoru "Gradske čistoće" Novici Ljubičiću, aktualnom šefu "Zelenog grada". Iako su obojica članovi HDZ-a, Ljubičić je imao jači background (bio je predstojnik Ureda župana, a neko vrijeme i direktor NK Šibenik).
Burić je figurirao kao "zločesto dijete" HDZ-a, sklon kritici i oponiranju stranačkoj politici, što mu se naposljetku, unatoč izvjesnoj popularnosti, naročito kod njegovih radnica koje je redovito za Dan žena darivao cvijećem, dodatkom na plaće ili slobodnim danom, ipak nije isplatilo.
Siniša Burić odbija komentirati neodržavanje zelenih površina u gradu. O tome pitajte gradonačelnika, kaže nam.
– Gradonačelnik je smatrao da "Zelenilo" radi loše, zato smo i pripojeni "Čistoći", i bilo bi deplasirano da ja sad filozofiram o tome što bi i kako trebalo raditi da nam grad bude uređeniji i zeleniji. Očito nisam za to kompetentan jer ne bih inače bio smijenjen – pomalo jetko će nekadašnji čelnik gradskog "Zelenila".
Uvest ćemo red
Kad je tako, obratili smo se drugom Buriću. Gradonačelniku. Što smo dobili sa "Zelenim gradom" i gašenjem "Zelenila", pitali smo poteštata.
– Punu efikasnost i red, hodogram aktivnosti koji možemo nadzirati. I nije problem u "Zelenom gradu" nego u mjesnim odborima. Osim MO-a Vidici i MO-a Meterize, dijelom i DVD-ova koji su čistili protupožarne putove, nijedan drugi MO nije se angažirao. Iako im je Grad stavio na raspolaganje 40 educiranih i dobro opremljenih ljudi koji su i plaćeni za svoj rad, a ne rade ništa nego sjede u kafićima i mobitelima snimaju oko sebe. No, tome ćemo stati na kraj, i već od sutra bit će raspoređeni po cijelom gradu – ljuti se gradonačelnik.
– Dogovorili smo se i tko će voditi brigu o plažnim objektima izvan sezone. Postavit ćemo nadzorne kamere na najkritičnijim točkama na plažama i spriječiti devastacije i vandalizam. Uvodimo, također, smjenski rad i pripravnost za komunalne redare, od 22 do 2 sata ujutro, a da sve to ne bi opet bilo samo "pričam ti priču", kako sam i obećao, osobno ću ih obilaziti i kontrolirati – najavljuje rigorozno gradonačelnik, spreman igrati ulogu i "komunalnog policajca" ako treba.
– Svih deset redara, sedam komunalnih i tri prometna, djelovat će u koordinaciji s policijom, jer bez policajaca redari su izloženi svakojakom teroru nekih naših sugrađana, vrijeđanjima, prijetnjama, čak i fizičkim nasrtajima – ističe Željko Burić.
Četrdesetak radnika koji su raspoređeni po gradskim četvrtima kao ispomoć u uređenju javnih površina zaposleno je u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, u okviru posebne socijalne mjere koja je trebala obuhvatiti nezaposlene starije osobe koje teško mogu doći do posla.
Buja na sve strane
– Na njihovo osposobljavanje potrošili smo 60 tisuća kuna, koje će nam refundirati EU, a iz gradskog proračuna smo oko 30 tisuća kuna izdvojili za opremu, radna odijela, kosilice, motorne pile... – doznajemo od Ante Galića, tajnika Grada.
– Svi oni – napominje Galić – primaju i minimalac, oko 2700 kuna mjesečno, a plaćamo im i putne troškove, gorivo za kosilice i motorne pile... Dosad se odazvalo ukupno 120 ljudi, a 40 ih je educirano za rad s motornim pilama i kosilicama. Program traje samo do 4. lipnja i nakon toga oni odlaze. Baš kad su najpotrebniji, kad je priroda najbujnija i kad je potrebno svako malo kositi – žali se Galić, nadajući se da bi mogao dogovoriti sa Zavodom da se program produlji. Ove godine je Zavod značajno smanjio kvotu raspoloživih radnika za te poslove, bit će ih oko 150 za cijelu županiju – nezadovoljno će tajnik Grada – a prijašnjih godina ih je bilo i tisuću. Uglavnom zbog požara. Cilj je bio da se nezaposleni sa Zavoda primarno angažiraju na čišćenju protupožarnih putova, a ne za hortikulturu.
A što radi "Zeleni grad" ako nezaposlene obučavaju i opremaju za njihove poslove?
– Bolje da oni iz "Zelenog grada" rade manje jer što više rade, više nam faktura ispostavljaju – znakovito odgovara Galić, ostavljajući nas u čudu. Hm, a što će kad početkom lipnja privremeno zaposleni odu kućama, a priroda i dalje nastavi bujati, baš kako je to i očekivano u ovo doba godine?
