U mnogim aspektima Šibenik je kroz povijest bio napredan, pionirski grad, a sada bi u pogledu odnosa prema svojoj Staroj gradskoj jezgri opet mogao prednjačiti u zemlji. Za razliku od Dubrovnika, Splita i Zadra Šibenik je dosad sačuvan od masovnog turizma te je u prilici prvi u Hrvatskoj razviti u svome povijesnome urbanome tkivu regenerativni, održivi turizam. Za razliku od masovnoga i razarajućeg, regenerativni turizam rukovodi se načelom da je turizam lokalizam s promocijom autohtonih vrijednosti, a ne globalizam s imperativom stalnog rasta, ističe dr. sc. Irena Ateljević, stručnjakinja za turizam koja je ovih dana predstavila Strategiju regenerativnog turizma šibenske stare gradske jezgre po narudžbi gradske turističke zajednice.
Ulogu Šibenika kao grada pionira u novoj paradigmi turizma za što se primjeri u Europi i svijetu broje na prste jedne ruke autorica strategije nije odabrala slučajno.
Vizionar Ante Šupuk
- Sjetimo se samo vizionarskog, poduzetnog Ante Šupuka, velikog šibenskoga gradonačelnika, koji je izgradio jednu od prvih hidroelektrana u svijetu zajedno s ing. Meischnerom čime je Šibenik uveo u moderni razvoj industrijskog doba. I voda iz cjevovoda s Krke došla je u grad razmjerno rano, prije gotovo 150 godina, da spomenem neka postignuća po kojima je grad prednjačio u svoje doba.
S druge strane, Šibenik je i prvi hrvatski grad na obali i spomenuto je jak marketinški poziv koji nije proizašao iz prazne floskule, nego iz dubokog sentimenta ljudi koji se ponose svojim gradom i njegovim postignućima.
U istraživanjima za ovu strategiju autorica je primijenila posebnu metodologiju pod nazivom DNK mjesta ili Place DNA. Taj koncept sadrži niz varijabli koje uključuju biografiju, povijest, geografiju, navike ljudi, specifične izume i tradicije, estetsku i vizualnu vrijednost i više od toga. Osobni identitet nekog mjesta je ishodišna točka svih iskustava i priča koje se iz njega generiraju, a prednost DNA okvira jest da značajno smanjuje marketinški jaz između ponuđenih i stvarno doživljenih turističkih slika, očekivanih i stvarnih iskustava, naglašava dr. sc. Ateljević.
Istraživanje za studiju započelo je 2019. i prekinula ga je pandemija, no to ne mijenja na stvari da autorica kaže da su anketirani Šibenčani, građani i poduzetnici koji su sudjelovali u radionicama prilikom rada na strategiji na pitanje kakav turizam žele u svome gradu najviše odgovarali da bi gosti zajedno s njima trebali uživati u lijepom životu u gradu koji ne živi za turizam, nego se s njime prožima, a s time se slažu i turisti uvršteni u anketu: "Ovo je jako mala stara gradska jezgra koja se diči ogromnom kulturnom baštinom. Nemojte je uništiti! Želimo vidjeti lokalno stanovništvo sretno i ponosno na svoj grad!"
Ili ova izjava: "Stara gradska jezgra Šibenika je neotkriveni biser jadranske obale koji još nije uništio prekomjerni turizam. Molimo vas, sačuvajte lokalni identitet i nemojte postati kao Split ili Barcelona. Mi bježimo od velikih i komercijalnih gradova, nemojte postati jedan od njih!"
Metafora svjetla
Za brend Šibenika, njegovu glavnu oznaku, u Strategiji je izabran svjetionik, kao metafora svjetla koje pokazuje siguran put i simbol je regenerativnog turizma u cijeloj zemlji. Duž morskoga ulaza u grad ima osam svjetionika, a s druge strane, navodi dr. sc. Ateljević, na to se nastavlja i priča o izmjeničnoj struji i HE Jaruga na Krki, koja je Šibenik dovela na svjetsku kartu kao pionira u primjeni Tesline struje.
Svjetionik je predložen i kao "markica kvalitete" koju bi zaslužio svaki poduzetnik za svoj doprinos regenerativnom, cjelogodišnjem turizmu. Tako koncipiran, on obogaćuje sredinu u kojoj se odvija, budući da regenerira sve ostale sektore života i rada, kaže dr. sc. Ateljević. Turizam budućnosti ionako će se odvijati pod geslom "Manje turizma, više gostoprimstva!" kako se izrazio Jacques Attali, francuski mislilac. A to gostu može pružiti jedino regenerativni turizam.
Autorica Strategije ističe dragocjen doprinos Šibenčana koji su na radionicama svojim primjedbama, prijedlozima i dojmovima ne samo pomogli da se odredi kakav turizam žele u svojoj gradskoj jezgri, nego se pokazalo da je to upravo na tragu onoga za što se zalaže Svjetska turistička organizacija.
- Predvidjela sam da Šibenik postaje svjetionik za prirodu i regeneraciju, kao dvije glavne brend odrednice, od kojih svaka ima po dva koraka - navodi dr. sc. Irena Ateljević. Prvi je korak nazvan "Od polja do pijata", a drugi od "Rijeke Krke do česmi Staroga grada". Usporedna brend priča odnosi se na regeneraciju čiji su koraci u provedbi "S pozornica na ulice" te "Inspiracija inovacijom.
Održivi turizam traži jednako takvu, održivu, biološku poljoprivredu, jer su turisti, osim pohvala Šibeniku, istaknuli primjedbe da u gradu nema dovoljno restorana s autohtonom, lokalnom hranom.
Trebalo bismo razvijati domaću proizvodnju, umrežiti proizvođače u klaster, izgraditi hladnjače i električnim kamionetima organizirati dostavu ugostiteljima u Staroj gradskoj jezgri. Mnogi bi proizvodili više i bolje da im je tržište dobro organizirano, a neki bi se i prihvatili rada na zemlji kada bi plasman bio osiguran, govori znanstvenica, čvrsto uvjerena da je misija Šibenika kao svjetionika regenerativnog turizma realna i ostvariva do 2030. godine. Neće to ići preko noći, no osim političke volje na prvom mjestu, potrebno je da Strategiju građani prigrle kao svoju, u tome pronađu svoj interes i započnu je primjenjivati u svojim aktivnostima. Stoga je sada najvažnije osnovati Akcijsku skupinu za provedbu Strategije te širiti koncepciju regenerativnog turizma, kaže Ateljević.
Jasni su koraci
- Vizija je jasno elaborirana, jasni su koraci i parametri i to je naš smjer. Jer, stara je istina ako ne znate gdje idete, tamo ćete i stići!
Uostalom, dr. Ateljević i sama, svojim životom, društvenim poduzetništvom i angažmanom izvan znanstvenih teorija zagovara i živi "održivost". Imala je nekoliko godina restoran "She" u staroj gradskoj jezgri s vrlo zanimljivom ponudom zdrave hrane od čega je odustala upravo zbog stalnih glavobolja u dobavljanju namirnica, a u zadnje vrijeme na Bribiru razvija održivo imanje s 200 voćaka i kamenom kućom za odmor na hektar zemljišta.
- Primjeri dobre prakse za klaster proizvođača postoje kod nas, u Slavoniji. Đakovo i Vinkovci uspješno su razvili taj koncept, prema tome, moguće je i u Šibeniku. Biološka poljoprivreda jedna je od najbrže rastućih grana agrara i iznosi 14 posto godišnje u svjetskim razmjerima - napominje naša sugovornica i dodaje da nam jednako kao i bioraznolikost u poljoprivredi, treba i raznolikost turističkih destinacija.
Rado citira svoga kolegu, Romana Ozimeca, inače agronoma koji sadašnji turizam uspoređuje s vlakom u kojem na jednom prozoru uzimamo novac od 20 milijuna turista koji su nam došli 2019. godine, a kroz drugi prozor isti taj novac bacamo, budući da uvozimo 70 posto namirnica.
Ako bismo na vrijeme napravili institucionalne poteze, Hrvatska bi u cjelini, poput Kostarike mogla imati tu regenerativnu prekretnicu i bili bismo prvi u Europi, kaže znanstvenica koja je dvadeset godina provela radeći na projektima diljem svijeta. Živjela je na Novom Zelandu, gdje je i doktorirala humanu geografiju, radila je i u Nizozemskoj, a u zemlju se vratila sredinom 2000-ih. Posebna joj je čast, veli ta Murterka porijeklom, što je došla u priliku da izradi Strategiju regenerativnog turizma za grad svoga rođenja i srednjoškolskog obrazovanja.
Važna brend priča Strategije je obnova starih šibenskih česma pitke vode i prodaja recikliranih boca sa znakom svjetionika. U njih bi turisti ulijevali čistu "šibensku" vodu kao svojevrsnu ekološku poduku, umjesto da je kupuju u plastičnim bocama.
To što se kod nas bez ikakve bojazni za zdravlje voda može piti izravno "iz špine" velika je blagodat kakvu većina europskih zemalja ne uživa i to bi trebalo biti istaknuto na jumbo - obavijestima na prilazu gradu, predlaže dr. sc. Ateljević, inače i dugogodišnja suradnica Instituta za turizam.
Autohtoni doživljaji
Drugi pravac razvoja Strategije, "S pozornica na ulice" polazi od toga da se proširi koncept "Grad je pozornica" na cjelogodišnja kulturna zbivanja.
Šibenik je obnovio svoje tvrđave i utemeljio javnu ustanovu koja njima upravlja i koja je napravila čudo za kratko vrijeme. Već s time se grad snažno profilirao kao grad kulture i kulturnog turizma, pa će tu onda dolaziti i gosti s takvim potrebama. Sada bi to jedino trebalo izrazitije "spustiti" na ulice stare gradske jezgre, da živi cijelu godinu kao tinel Šibenčana i njihovih gostiju, stalno puna žamora, govori dr. sc. Ateljević.
Koncept za koji voli reći da nije jedino njen, nego su u tome velik dio dali sami stanovnici grada koji su sudjelovali u radionicama i anketama, predviđa da se obnove zapušteni prostori u povijesnoj jezgri i postanu mjesta performansa, dijelovi galerije suvremene umjetnosti na otvorenome koja se može organizirati od posuđenih slika, ili da se ustupe mladim kreativcima u kulturi. Svugdje se pokazalo koliko njihov kapital može gospodarski ojačati gradove i sve to moguće je postići, uvjerena sam, u vremenu digitalnih nomada i velikog broja turista koji izbjegavaju gužve i traže autohtone doživljaje, kaže dr. sc. Irena Ateljević.
Na kraju, predložila je da za pet godina upriličimo razgovor o istoj temi. Tada će se, tri godine prije krajnjeg roka za provedbu, već dobro vidjeti kako se Strategija odvija u praksi. Po njezinu osmijehu, ne sumnja da će Šibenik i Šibenčani prokockati priliku da još jednom ostave trag u povijesti.
NAGLASCI IZ ANKETE O ŠIBENIKU
'Tvrdoglav, dišpetan i težak'
Kada smo anketirane upitali da predstave grad kroz personifikaciju, lokalni ispitanici su nam dali više upečatljivih odgovora, kaže dr. sc. Irena Ateljević.
"Bili su ga zaboravili, a sada je bolje da je tako, jer ga nisu pokvarili, pa će zato biti drugačiji i bolji od drugih". zatim: "Grub muškarac kojem fali žena i njena mekoća i nježnost"; "Istovremeno se voli i skrivati i pokazivati!" Ili: "Bili su ga zaboravili, a sada je bolje da je tako, jer ga nisu pokvarili, pa će zato biti drugačiji i bolji od drugih".
Još je zanimljivije kako su Šibenčani opisali svoj grad kao sredovječnog čovjeka u isto vrijeme punog pozitivnih i negativnih osobina:
"Tvrdoglav, dišpetan i težak; sklon tračanju i ironiji; ohol, osoran, zavidan i zajedljiv; siguran i ponosan; namrgođen i naboran; pomalo usamljen; sirov, čvrst i pomalo grub; tradicionalan i nesklon promjenama; u sukobu sa samim sobom; dokoličan, letargičan i lijen, ali istovremeno i jedinstven, poseban i prekrasan; kreativan i karakteran; naočita inteligentna individua bogatog znanja i kulture; zavodljiv i lijep; tajanstven i karizmatičan; miran i sramežljiv; pozitivan i energičan; ugodno društvo; romantičan, poetičan, intiman i topao; elegantan i šarmantan; pun ljubavi i iskrenosti; otvoren i svjetski; drži se svoga; spreman na izazove".