Osim što je uznemirio stanovnike Šibenika, okolice, no i većeg dijela Dalmacije, jaki potres magnitude 4,7 po Richteru s epicentrom u Vrpolju na dubini od 10 kilometara jučer u 5 sati i 59 minuta nije srećom, napravio osobitu štetu, niti ima ozlijeđenih.
Lista se svodi na automobil u jednom vrpoljačkom dvorištu oštećen komadom odlomljene stijene i drugi, čiji je vlasnik u vožnji naletio na odlomljenu gromadu, no barem što se tiče podrhtavanja tla stvar nije gotova, napominje mr. sc. Helena Latečki, seizmologinja Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu.
Od građevina, izuzmemo li manja oštećenja žbuke u domaćinstvima, izgleda da je najteže pogođena školska zgrada u Vrpolju, ionako staro zdanje. Sa zidova je otpala žbuka, otvorili su se spojevi između plafona i zidova, a u jednoj učionicu na školsku klupu stropoštao se velik komad žbuke. Djeca srećom, nisu bila na nastavi koja se kasnije normalno odvijala, dok statičari ovih dana ne kažu svoje, barem tako tvrde u direkciji škole.
- S obzirom na to da je u pitanju toliko snažan potres, u narednim danima možemo očekivati još slabijih podrhtavanja tla. Koliko i što, saznat ćemo u hodu, jer to nije moguće predvidjeti, no u pitanju je novi epicentar u zemlji, novi rasjed i nije povezan s potresima u Zagrebu i Petrinji, kaže Latečki.
Potres je bio dovoljno snažan da se osjeti na širem području Dalmacije, do Makarske i to na tom području nije ništa novo, ističe seizmologinja.
Općenito, južna Dalmacija, pa i šibensko područje je seizmički aktivniji, trusniji prostor od ostatka zemlje, unatoč dojmu koji su ostavili nedavni razorni potresi u središnjoj Hrvatskoj. Doduše, Šibenik nikad nije bio izravno pogođen u smislu razaranja, no zaleđe jest, kao Drniš 60-tih godina, kada je taj kraj pretrpio znatne štete od potresa. To vrijeme stariji Šibenčani pamte i danas prije svega po izuzeto jeftinim, tzv. drniškim kreditima koje su mnogi dobili te gradili kuće i izvan Drniša.
Prije nekoliko mjeseci, podsjeća sugovornica, serija potresa bila je na Palagruži, a nešto jače podrhtavanje seizmolozi su registrirali 2000.-te godine, na prostoru između Šibenika i Trogira, magnitude 4,1 po Richteru.
Razmjerno bliža povijest bilježi čitav niz potresa 1923. i 1924. godine magnitude između 4 i 5,3 po Richteru i bio ih je priličan broj. A najstariji podatak o nekom snažnijem potresu seže još dublje u prošlost, u daleku 1495. godinu. Na temelju onodobnih zapisa, stručnjaci su procijenili da je snaga toga potresa bila 6,7 po Richteru.
- Teško je naknadno odrediti magnitudu sasvim precizno, no to je sasvim sigurno bio jedan od jačih potresa na području Šibenika u krugu od 30-tak kilometara, kaže Helena Latečki.
Za kraj, zamolili smo seizmologinju da pokuša usporediti nedavni razorni potres u petrinjskome kraju s jučerašnjim kojemu je epicentar bio 13 kilometara od Šibenika.
- Taj u Petrinji bio je snage 6,2 po Richteru i na Richterovoj skali razlika između te vrijednosti i magnitude 4,7 u Vrpolju nije velika. Međutim, po količini energije oslobođene iz utrobe zemlje, potres koji je pogodio Petrinju puno je jači i zato su nastale tolike štete, objasnila je Latečki.