StoryEditorOCM
ŠibenikTonči Restović

Predsjednik šibenskog SDP-a objasnio zašto su povukli radikalan potez: ‘Njih apsolutno nitko ništa ne pita!‘

Piše Davorka Blažević
13. travnja 2023. - 19:22

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Šibenski SDP odlučio je u nedjelju 23. travnja bojkotirati izbore za novu mjesnu samoupravu, za nova vodstva gradskih četvrti i mjesnih odbora. Umjesto toga, predsjednik GO SDP-a Tonči Restović u četvrtak je predao gradonačelniku (gradskoj upravi) i Gradskom vijeću svoj prijedlog izmjena Statuta Grada. Što SDP predlaže i zašto ovog puta ne namjerava sudjelovati u izbornom procesu na razini mjesne samouprave, pitali smo čelnika šibenskog SDP-a Tončija Restovića.

- Dakle, definitivno ne izlazite 23. travnja na izbore za nove mjesne odbore gradske četvrti?

Ne, ne izlazimo!

Nisu važni

- Zašto? Koji su vaši razlozi za takav, reklo bi se, radikalan potez?

Prije svega, svi znamo da MO i GČ ne funkcioniraju, ne od jučer, nego u zadnja tri mandata. Većina odbora nije se sastala u protekle četiri godine više od jedanput, i to prilikom konstituirajuće sjednice, što im je zakonska obaveza, i nikad više! Osim toga, čak i da se sastaju i donose određene odluke, one nisu obvezujuće za gradsku upravu. Nadalje, više nisu obvezni čak ni predavati svoj plan rada u gradsku upravu i više ih se uopće ne pita apsolutno ništa u vezi s komunalnim projektima i preferencijama stanovnika na njihovom području kod izrade gradskog proračuna. To je ono što je zasluga aktualne gradske vlasti u minoriziranju mjesne samouprave, ali ima nešto i što su naslijedili od ranijih nomenklatura.

- Što spada u to nasljeđe?

Pa, recimo činjenica da Šibenik ima čak 45 gradskih četvrti i mjesnih odbora, a usporedbe radi, Zadar s gotovo duplo više stanovnika ima 35 MO i GČ, Pula svega 17, koliko ima i Osijek, jedan od četiri najveća hrvatska grada. Ali, u Osijeku su proveli reformu mjesne samouprave 2017. godine i okrupnili vijeća GČ i MO, sveli ih na manji broj i dali im jasne ovlasti, primjerice u financiranju manjih komunalnih projekata i konačno, uvažavaju njihove komunalne prijedloge koji se odnose na područje četvrti i mjesnih odbora za koje se predlažu.

- Što vi svojim prijedlogom reorganizacije mjesne samouprave predlažete, što biste mijenjali?

U Šibeniku nije problem samo velik broj MO i GČ, nego i prevelik broj članova u vijećima mjesnih odbora i gradskih četvrti. Većina ih ima devet članova. Evo, kako to onda izgleda na izborima: u zadnjim izborima, primjerice za gradsku četvrt Baldekin 1 kandidirale su se liste HDZ-a i SDP-a, što znači ukupno 18 ljudi. A glasalo je svega njih 51! Prema tome, smatram da treba smanjiti broj članova koji se biraju u GČ i MO po uzoru na druge, praktičnije gradove. Recimo, Split u većini kvartova i mjesnih odbora ima po pet članova. U svom prijedlogu izmjena Statuta predlažem da tamo gdje živi manje od tisuću stanovnika biramo pet članova, a gdje ih je više od tisuću - sedam. Na taj način ćemo dobiti dvije stvari: odbori će biti operativniji i drugo, budući da je to mjesna samouprava koja je za građane u principu najvažnija, moći će se prijaviti više lista jer je svakako lakše naći pet kandidata nego devet. Naposljetku, izabrani članovi bit će i odgovorniji.

- Poznato je da na izbore za mjesnu samoupravu izlazi vrlo mali broj građana, kao da ih i oni percipiraju kao nevažne?

Da. Ultimativan razlog za reorganizaciju mjesne samouprave koju predlažem u ime SDP-a je, uz njihovu potpunu irelevantnost, i činjenica da na njih izlazi manje od 10 posto stanovnika. U predloženim izmjenama dao sam i prijedlog kako povezati više gradskih četvrti i mjesnih odbora i okrupniti ih. Npr. Baldekin 1 i Baldekin 2 bi trebalo integrirati u jednu gradsku četvrt, ili Goriš, Konjevrate u jedan mjesni odbor, kao i Boraju, Vrno i Podine. No, to je samo prijedlog koji traži širu raspravu.

image

 Tonči Restović

Nikša Stipaničev/Cropix

- Na što ste još gradskoj upravi skrenuli pažnju u svom podnesku?

Recimo, na jednu veliku nelogičnost. Naime, popisi birača ni blizu ne odgovaraju popisu stanovništva. Pa primjerice, u Podinama imate 20 stanovnika, a na popisu birača imate 31 birača! Gradska uprava je to trebala uskladiti, što naravno zahtijeva vrijeme, ali ovako kako je sada je neodrživo.

Nema planova

- Nekad su one bivše mjesne zajednice imale i svoju težinu i operativnost, a to se u početku prenijelo i na mjesne odbore, odnosno gradske četvrti. Koji je bio taj prijelomni trenutak kad je mjesna samouprava potpuno izgubila na utjecaju i relevantnosti?

Pa, rekao bih kad je prestala obveza slanja plana rada, a to je ukinuto nakon zadnjih izbora, dakle prije četiri godine. Kolege koji su bili vrlo aktivni u svojim MO ili GČ govore da se dotad moralo ići na sastanke i da se plan rada obavezno dostavljao u gradsku upravu. No, ova gradska vlast sve čini da mjesna samouprava postane potpuno irelevantna.

- Zašto bi aktualna gradska vlast radila na destrukciji mjesne samouprave kad ionako HDZ drži gotovo sve MO i GČ?

Što će im ti problemi? Gradonačelniku je lakše bez toga. Pa on i sjednice Gradskog vijeća saziva svaka tri mjeseca jer je to zakonski minimum koji se mora poštovati. Ne znam koliko sam već puta apelirao na predsjednika Gradskog vijeća Dragana Zlatovića da radi nekih tema i problema koji su nadstranački sazove međustranačko vijeće, koje se nekad redovito sastajalo. Ali, Zlatović, valjda da me se riješi, obeća, no, nikad još međustranačko vijeće nije sazvao. Ne razumijem tu potrebu HDZ-a da gdje god može reducira demokraciju. Isto rade i s odborima kao radnim tijelima Gradskog vijeća. Sve odbore vodi HDZ. U redu, razumijem da imaju većinu u svim odborima, ali ni Sabor nije na takav način ustrojio svoje odbore, nego neke ipak vodi oporba. Za razvoj demokracije nužno je napraviti taj iskorak. Šteta da to HDZ ne razumije. Pa kad Zlatovića upozorim na takve stvari, on mi odgovori: Slažite vi odbore u županiji kako ‘oćete.

Jer, HDZ nije na vlasti u županiji... Ovaj prijedlog koji sam predao gradskoj upravi mora ići na Gradsko vijeće. Ali, ako su u HDZ-u pametni, sazvat će prethodno međustranačko vijeće kako bi zajedno, neovisno o stranačkoj pripadnosti, raspravili o modelu mjesne samouprave koja će doista biti na najveću korist građana.

- Neće li u HDZ-u vaš prijedlog shvatiti kao pokušaj da nešto promijenite ne biste li konačno uspjeli dobiti “vlast” u više od simboličnog jednog mjesnog odbora ili GČ, budući da ih gotovo sve drži HDZ?

Neka shvate i komentiraju kako hoće. Kad smo prošli put dobili MO Zlarin, dogradonačelnik Danijel Mileta je to komentirao sljedećom opaskom: “Na Zlarinu očito nisu važni projekti nego svjetonazor”. To govori o potpunom nerazumijevanju suštine demokracije i važnosti mjesne samouprave koja u ovom trenutku samo figurira i ne upravlja baš ničim. E, to želim promijeniti, pa tko dobije izbore, dobro dobije.

19. travanj 2024 20:55