- Muž mi je bacija trumbe kroz prozor da mogu uć‘ u portun. Ma bilo je sigurno jedno pola metra vode, jedva san prošla – riječi su stanarke šibenskog Doca koji je ovaj tjedan opet, po tko zna koji put, poplavio nakon obilnije kiše praćene jakim jugom.
Šibenski Dolac kvart je koji, po internetskim turističkim stranicama, slovi kao najromantičniji i najživopisniji dio Šibenika. I jeste, i to kao sastavni dio povijesne gradske jezgre. Dok ne padne veća kiša. Posebice ako ste njegov stanar. Onda više i nije toliko romantičan.
Podizanje razine mora uzrokovano klimatskim promjenama i potonuće rive za dobrih 90 centimetara od njene izgradnje do sada, faktori su koji u ovom dijelu grada nakon svake veće kiše izazovu isti problem – izlijevanje mora na rivu. Poplava nastane na potezu od kafića ‘Domald‘ pa sve do zgrade Veslačkog kluba ‘Krka‘ što onemogući prometovanje tim dijelom Šibenika, ali i prouzroči velike probleme stanarima i ugostiteljima, ponekad čak i materijalnu štetu.
- Ne ostaje ništa drugo nego se nadati da će se riva riješiti kako se i obećava već godinama jer je činjenica da su poplave svake godine sve učestalije i sve intenzivnije. Voda ulazi u prostore, zidovi to piju i vlaže se, a stvari propadaju – kratko i jasno će stanar prvog reda do mora.
Uređenje ovog najstarijeg dijela Šibenika dio je projekta o kojem se priča već godinama, a od realizacije još uvijek ni ‘r‘. Detaljni plan uređenja luke Pekovac o kojem je odluka donesena još 2008. godine, osim izgradnje same luke uključuje i sanaciju Doca, odnosno komunalni zahvat kojim će se spriječiti plavljenje kuća u tom dijelu grada. Uz to, projekt bi trebao zahvatiti i obnovu dijela rive kojim sad prometuje.
Jasno je da se ipak radi o velikom projektu u staroj gradskoj jezgri koja je već sama po sebi na klimavim nogama, a o svemu smo porazgovarali s ravnateljicom Lučke uprave Šibensko – kninske županije, Jadrankom Fržop koja kaže kako je i njoj grop u želucu zbog svake poplave.
- Svima nam je jasan problem Doca, stoga nam je on prioritet. No, treba proći niz procedura koje ovaj projekt iziskuje, a koje dugo traju. Prvi je prostorni plan, nakon čega slijedi odluka Upravnog vijeća, pa suglasnost županije i same Vlade Republike Hrvatske o proširenju lučkog područja. Izmjena plana je bila u proljeće ove godine te smo odluku o proširenju uputili prema županiji i od trena kada ona dođe do Vlade možemo reći da smo službeno dužni skrbiti o tom području. S obzirom na to da se te procedure uvijek produže, mi smo u međuvremenu obavili određene radnje i već postoji idejno rješenje za projekt Doca koji ćemo vjerojatno nastaviti na šibensku rivu. O tome intenzivno razgovaramo s Državnom lučkom upravom koja bi trebala biti dionik i s Gradom Šibenikom koji nam je zapravo najbitniji dionik zbog kopnenog dijela odnosno cestovne infrastrukture. Radimo i podmorsko arheološko rekognosciranje da vidimo kakvo nam je podmorje i s čim raspolažemo što je u krajnjoj liniji i obveza po prostornom planu.
Važno je naglasiti da ovo nije uobičajen projekt, jako je kompleksan i u sve to treba oprezno ući, a zahtijeva prethodne i pripremne radnje za što je u suradnji s Gradom formiran tim stručnjaka – kaže Fržop.
Iz Lučke uprave se nadaju u idućoj godini dobro zavrtjeti i rješavati svu projektnu dokumentaciju potrebnu za otvaranje omotnice iz novog europskog programa ‘Konkurentnosti i kohezije‘ koja se očekivala na jesen 2022. ali će ipak stići na proljeće naredne godine nakon čega slijede natječaji.
Letvica je postavljena visoko, kompleksnost projekta je neosporna, a svi se nadaju njegovoj što skorijoj i što boljoj izvedbi. Na klimatske promjene nitko ne može utjecati, a podizanje razine rive za i do pola metra u sklopu projekta, svakako će riješiti problem plavljenja.
- Želimo da se u ovim pripremnim radnjama postave dobri temelji i uložit ćemo puno energije u dobar ishod ove priče kako bi svi bili što zadovoljniji, a i da već jednom zaključimo priču plavljenja Doca. Barem u kontekstu onoga što je u našoj moći – zaključuje ravnateljica šibensko- kninske Lučke uprave.
