"Jadransko more liječi svaku ranu,
Jadrija još i veću,
pruža ljudsku sreću"
Ta posebna (pod)vrsta šibenske verzije haiku-poezije nastala je prije točno 100 godina, kad su se zanesenjaci Krešimirova grada iskrcali pored današnjeg svjetionika na kraju Kanala "Svetog Ante" sa željom da u tom dijelu šibenskog zavičaja urede gradsko kupalište Jadrija. Od te davne 1922. godine Jadrija je bitno izmijenila svoj izgled. Od plaže, karakteristične po kabinama, što podsjećaju na stara talijanska kupališta, preobrazila se u sretan spoj vikend-naselja, šibenskih ljetnih druženja i gradske četvrti. I svi su spremni dati svoj doprinos obilježavanju 100. obljetnice Jadrije. Od članova Koordinacijskog odbora, posebno formiranog za proslavu, do čelnih ljudi Mjesnog odbora. Od starih balotaša, koji održavaju Jadriju živom i kad zapušu zimske bure, do fureštih, koji su šibensko gradsko kupalište prihvatili kao svoju ljetnu emotivnu postaju.
- Jadrija je kao neka vremenska kapsula. S posebnim mediteranskim bojama. Na rubu vremena, prostora i mora - uvjeren je ljevičarski filozof i pisac Srećko Horvat, koji 80 posto svog boravka u Šibeniku koristi na Jadriji.
Na Horvatovu tragu je i Slovak Vlastimir Kratochwil, nekad jedan od najboljih svjetskih vaterpolskih sudaca, a danas ljetni "inventar" Jadrije.
Na prvi pogled
- Jadriju sam zavolio na prvi pogled i ne mislim se tako brzo rastati od nje - kratko nam je kazao Kratochwil.
Dakako, Šibenčani o Jadriji misle nešto drugačije nego furešti.
- Jadrija je zadnji relikt onog starog Šibenika, za kojim romantičarski uzdišemo - unisoni su fetivi Šibenčani, koji svako jutro ispijaju kavice u kafiću "H20" ili "kod Žare".
Kako preskočiti priču da je na Jadriju prije nekoliko godine trebao stići i najbolji nogometaš svijeta Lionel Messi!? Ne, nije to bila novinarska patka već logična odluka da se svadba njegove svastike i mladog liječnika Dereka, unuka šibenskog iseljenika Gavrila Čučuka održi na Jadriji. Dakako, po Gavrilovoj vrućoj želji. Derek je u međuvremenu raskinuo veze sa svojom argentinskom zaručnicom, ali ne i utišao nostalgiju svoje majke Gordane i njezine sestre Ane za ćaćinim Šibenikom. Nostalgiju, koja je ovog ljeta kulminirala njihovom željom, posve u skladu sa Stavrosovom pjesmom "Dao bih 100 Amerika", a koja govori da se obje odriču Kalifornije i Argentine, te žele stalno nastaniti u Šibeniku.
- Iako smo gotovo cijeli život u Americi mi se osjećamo fetivim Šibenkama. Za to je gotovo presudna Jadrija, gdje su naši roditelji izgradili obiteljsku kuću. Znate nema nijednog kutka svijeta, u kojemu vlada takva tolerancija, prisna atmosfera i gdje djeca mogu šetati slobodno kao na Jadriji. Eh, da je našem ocu, kojega muče i godine, i bolesti bar na pet minuta skoknuti do Jadrije - unisone su Ana i Gordana, koje usporedo sa zdanjem na Jadriji uređuju i staru obiteljsku kuću u šibenskom Varošu, gdje su njihovu ocu prvi susjedi bili Vice Vukov, Arsen Dedić, Krste Juras…
U Jadriju je zaljubljen i poznati nogometni trener Krunoslav Rendulić. Ne samo kao podsjetnik na doba, kad je uspješno vodio nogometaše Šibenika.
Kuća na Srimi
- Imam kuću u Srimi, ali mi je kavica na Jadriji gotovo neizbježan ritual. Zbog nemalog broja poznanika, zbog prisne atmosfere, koja vlada u ćakulama u jadrijskim "kafićima". Volio bih, stoga, da se uredi cesta Srima – Jadrija. Ne samo zbog želje da brže stignem na kavicu, već i zbog zimskih i jesenskih dana, kad stotinjak stalnih žitelja Jadrije vapi za opskrbom. A prvi su dućani u Srimi – kazivao nam je Rendulić, kojega smo zatekli u društvu Ivice Matasa, njegova suradnika iz doba dok je vodio Šibenik.
Kad već spominjemo nogomet, valja podsjetiti da su prve ozbiljne nogometne korake na jadrijskim turnirima malog nogometa načinile stare šibenske nogometne zvijezde Pere Nadoveza, pokojni Krasnodar Rora, Ante Žaja… Da se na tijesnom prostoru između kabina nadmetalo na male branke, dok se u plićaku igrala posebna vrst picigina, koja je, za razliku od splitskog, bila više nalik na "vodeni ragbi".
Neizbježna je bila i klapska pisma u malim kabinama, te na krmi starog broda, koji je kupače vraćao u Šibenik.
Na sjevernom dijelu Jadrije u Guštinoj uvali godinama je bio usidren brod "Čentrunić", koji su zajedno kupili (kasniji predsjednik Hrvatskog sabora) Anđelko Runjić Bambe, braća Arsen i Milutin Dedić, ugostitelj Vladimir Gold i nogometni veteran Tončina Erak. Odreda pokojnici, kao što više nema ni "Čentrunića".
Kako zaboraviti "Plave večeri Jadrije" ili plesne zabave, u kojima su participirali ne samo šibenske grupe, poput braće Trutin i ansambla Bonaca, već i poznati splitski glazbenici Tomislav Mrduljaš i Remi Kazinotti !?
Velika, poznata imena oduvijek su pohodili Jadriju. Od Tereze Kesovije do Gabi Novak. Od svjetski priznatog violinista Tonka Ninića do slavnog NBA-košarkaša Darija Šarića. No, kao da od tih poznatih i slavnih imena posebno emotivnu priču, vezanu za Jadriju ima svjetski priznati arhitekt Ante Vrban.
Najslađi retaj
- Iako sam oduvijek na zagrebačkoj adresi Jadriju smatram svojom kolijevkom. Tu sam od rođenja proveo svako ljetovanje. Kako zaboraviti jedrenja s mojim pokojnim didom Antom, od kojega sam i naslijedio ljubav prema arhitekturi!? Na Jadriji sam zapalio prvu cigaretu, doživio prvu mladenačku ljubav. Stoga, nije nimalo slučajno da sam na starom šibenskom kupalištu izgradio kuću mojih snova. S terasom, koja je praktički dnevni boravak između borova. Ne, nisam posjekao nijedno, jedino stablo, dok sam gradio svoj ljetni dom na Jadriji. Dom, u kojemu guštam u sjeni borova, u pogledu na more i male šibenske otoke, te nezaboravnim i dragim šibenskim uspomenama. S posebnim okusom stare Jadrije - kaže Vrban.
Dah te stare, nezaboravne Jadrije itekako će se osjetiti u bogatom programu proslave 100. obljetnice gradskog kupališta, koji koordinira direktor Turističke zajednice Šibenik Dino Karađole.
- Ne mogu zamisliti ljeto bez Jadrije. Ona je najslađi retaj mog djetinjstva i mladosti. I žao mi je što zbog brojnih ljetnih obveza ne mogu više guštati na Jadriji. No, jadrijašima i gostima ćemo se, uvjeren sam, na pravi način odužiti prigodnim programom, u kojemu će biti mjesta za sve ukuse, želje i željice - kazao nam je Karađole.
Bogat program proslave
Bogat program proslave 100. obljetnice Jadrije već je počeo malom školom plivanja i dječjom igraonicom. Do kraja srpnja bit će prikazan film "Kabinaš" Olje Runjić, organizirana "Bodulska pripetavanja, te dječja radionica Karmele Vukov Colić.
Još više je događaja u kolovozu: Izbor miss kabina, Memorijalni turnir balotaša "Zvone Kovač", Malonogometni turnir "Stojan Mileta", plivački maraton, kviz – natjecanje i pidočijada. U bogatom glazbenom programu izdvajamo koncerte grupe "No 1", Marka Kutlića i banda, sastava "Yeke teke", klapsku večer Mora i Žirja, trija Bagatin i kvarteta Mate Skračića. Najavljene su i modna revija, izložba starih fotografija Jadrije, promocija knjige Luke Marottija "Jadrija moje mladosti", kiparska radionica Tijane Mihovilović, izložba Damila Kalogjere, dječja bakljada…
