U srijedu, 21. prosinca, u prostorijama srednjovjekovnih šibenskih bunara, u kojima danas djeluje kulturni centar Azimut, održana je tematska radionica prezentacije kulturne baštine na kojoj su sudjelovali šibenski turistički vodiči, članovi udruge UTV Mihovil. Tema susreta bilo je osmišljavanje interpretacije šibenskih bunara kao ishodišne točke kulturno–turističke rute „Voda – moćna stvarateljica povijesti“.
Šibenske turističke vodiče, predavače i sudionike radionice pozdravili su župan Šibensko-kninske županije dr. sc. Marko Jelić, zamjenica župana Iris Ukić Kotarac i Marlena Floigl, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Šibensko–kninske županije. U pozdravnom govoru, župan je istaknuo važnost priče o vodi, ne samo kao o biološkoj potrebi, već i kao temeljnom fenomenu oko kojeg se gradila arhitektura, povijest i kultura svih ljudskih zajednica na ovoj planeti: „Nalazimo se u cisterni koja, ne samo što je oblikovala povijest života u Šibeniku, već je i sama po sebi kulturno dobro graditeljske baštine. Posebno mi je drago da je ovaj prostor očuvan, uređen i živ te djeluje u funkciji kulturnog centra u kojem se organiziraju izložbe, koncerti i druga događanja. Priča o vodi je univerzalna priča koju jednako mogu razumjeti ljudi iz svih krajeva svijeta, različite dobi i profila. Šibensko – kninska županija je blagoslovljena rijekama, jezerima, morem i brojnim prirodnim i kulturnim dobrima uz čiju pomoć ta priča može trajno zaživjeti.“, istaknuo je župan dr. sc. Marko Jelić.
Lucija Madžar, voditeljica AdriPromTour-a za Šibensko–kninsku županiju predstavila je projekt u sklopu kojeg je radionica i održana: „Radi se o nastavku uspješno realiziranih projekata „HERA“ i „HERCULTOUR”, u okviru kojih je istražen arheološki park Velika Mrdakovica s rimskom cisternom te je kreirana ruta kulturnog turizma Voda – moćna stvarateljica povijesti. U sklopu AdriPromTour-a bit će izrađen sustav virtualne stvarnosti lokaliteta obuhvaćenih rutom, održane edukacijske radionice i studijski posjeti, a konačni proizvod bit će predstavljen na međunarodnim sajmovima.“, kazala je Lucija Madžar.
Radionički dio susreta s turističkim vodičima vodio je Krešimir Grubić, stručni suradnik na projektu. Umirovljeni povjesničar i konzervator, Josip Ćuzela, ispričao je povijest gradnje i korištenja šibenskih bunara od 15. stoljeća do danas, ali i različitih načina na koje su gradovi kroz povijest nastojali osigurati svojim stanovnicima taj osnovni preduvjet za život. Hrvoje Jelković, predstavnik kulturnog centra Azimut koji djeluje u prostorima srednjovjekovnih bunara, ispričao je iskustva i izazove s kojima se svakodnevno susreće u komunikaciji s posjetiteljima. Svoja iskustva iznijeli su i šibenski turistički vodiči, te naveli niz primjera i ideja za unaprjeđenje interpretacije srednjovjekovnih bunara.
Kroz šibenske bunare godišnje prođe oko 45 tisuća posjetitelja. Dio njih su posjetitelji kulturnih događanja u organizaciji kulturnog centra Azimut, a dio su posjetitelji privučeni atraktivnim prostorom i univerzalnom pričom o vodi kao moćnoj stvarateljici povijesti.