U ponedjeljak, 4. ožujka 2024. istječe produženi rok međunarodnog natječaja za potencijalne investitore koji su spremni pod oglašenim natječajnim uvjetima kupiti zemljište bivše Tvornice elektroda i ferolegura i investirati u izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa u okviru projekta "Batižele", a koji bi potencijalno trebao izrasti u novu, elitnu četvrt grada Šibenika.
Natječaj je izvorno trebao biti zaključen 19. veljače, ali, kako nam je kazala direktorica tvrtke "Batižele" Nina Kursar, rok je prolongiran za još dva tjedna na zamolbu jednog zainteresiranog, mogućeg investitora koji nije znao da je natječaj objavljen, pa nije stigao u predviđenom roku pripremiti kompletnu dokumentaciju. Zbog toga je rok produžen do ponedjeljka, 4. ožujka.
Kako saznajemo od direktorice "Batižela", zainteresiranih ima.
– Mogu reći da smo zadovoljni iskazanim interesom potencijalnih investitora. Imali smo 30-ak upita, a jesu li ih naši odgovori zadovoljili i hoće li nastaviti predviđenu proceduru u drugoj fazi, vidjet ćemo – kaže Kursar. Mnogo toga će biti jasnije nakon zaključivanja natječaja, ističe.
Dvije faze
Izbor investitora provodi se kroz dvije faze. U prvoj se pozivaju zainteresirani investitori da iskažu interes i potvrde svoju kvalificiranost u skladu s uvjetima natječaja, a tri tjedna nakon toga, u drugoj fazi koja traje 12 tjedana, društvo "Batižele" d.o.o. donosi odluku o izboru kvalificiranih investitora.
Tri tjedna nakon zaključenja prve faze natječaja donosi se odluka o izboru investitora, koji potom, tijekom druge faze, koja će potrajati 12 tjedana, trebaju dostaviti obvezujuće ponude prema definiranim evaluacijskim kriterijima, a moraju sadržavati iskaz komercijalnih uvjeta, masterplan, prijedlog poslovnog plana i jamstvo za ponudu.
Dakle, ako se nakon zaključenja natječaja utvrdi da ima konkretnih ponuda investitora, utvrđuje se njihova kvalificiranost s obzirom na financijske i tehničke sposobnosti te kriterij dobrog ugleda. Ta evaluacija mogućih investitora trajat će šest tjedana.
Investitor može biti jedno društvo ili konzorcij, a tvrtka "Batižele" d.o.o. će odabranom investitoru prodati zemljište na prostoru bivše Tvornice elektroda i ferolegura, ukupne površine oko 27 hektara, većim dijelom za stambenu izgradnju i zemljište za javnu infrastrukturu, a za preostali dio zemljišta s investitorom će biti potpisan ugovor o pravu građenja na 75 godina (!).
Početna kupoprodajna cijena zemljišta za izgradnju stambenih objekata iznosi 562,68 eura po četvornom metru, a za izgradnju komunalne infrastrukture 186,53 eura po kvadratu. Početni iznos naknade za pravo građenja iznosi 2,24 eura/m² godišnje.
– Potencijalni investitori podnose prijedloge za svoje projekte gradnje koji moraju biti usklađeni s našim zahtjevima, jer je Grad investitorima uvjetovao određene javne sadržaje, a osim toga sve mora biti u skladu s Generalnim urbanističkim planom koji daje smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja toga područja. I što je posebno bitno, želim naglasiti da nije točno, kako to neki tvrde, da je Grad dao odriješene ruke investitorima da oni definiraju sadržaje na zemljištu bivšeg TEF-a. To je naprosto netočno, jer poznato je da javnih sadržaja, od interesa za građane Šibenika, mora biti 40 posto, u odnosu na 60 posto stambeno-poslovnih – objašnjava Nina Kursar.
Milijunska kazna
U međuvremenu, prostor TEF-a, dok čeka buduće investitore koji bi trebali obaviti sanaciju zemljišta, i dalje je odlagalište opasnog i neopasnog otpada koji je ostao u krugu Tvornice nakon nikad završene dekontaminacije toga područja. Prije više od mjesec dana obratili smo se s upitom šibenskom pročelniku za gospodarenje gradskom imovinom Tihomiru Paškovu za očitovanje o dosadašnjim troškovima provedene sanacije i količini troske koja se još uvijek nalazi na prostoru TEF-a.
Naime, prije desetak godina je dio šibenske troske odvezen u Biljane Donje (Crno brdo), ali su se mještani digli na noge zbog ugroženosti zdravlja ljudi i okoliša tim kontaminatom koji im je iskrcan u "dvorište" bez pitanja. Obratili su se i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, i spor dobili, a rješenjem Europske komisije Repubika Hrvatska je trosku morala odmah ukloniti s te lokacije, jer je utvrđeno da je doista opasna za zdravlje ljudi. Kako to nije do danas provedeno, RH će morati platiti milijunsku naknadu za nepoštivanje rješenja EK-a, i naravno ukloniti sporno "crno brdo" iz Biljana Donjih, što je Vlada RH prihvatila i obvezala se provesti.
Pitali smo, prije spomenutih mjesec dana, pročelnika Paškova kako objašnjava da država prihvaća sve opasnosti koje prijete mještanima Biljana Donjih i obvezuje se trosku žurno ukloniti s te lokacije, a šibenska gradska vlast godinama tolerira tu istu trosku umjesto da je ukloni sa zemljišta TEF-a, iako se nalazi de facto usred stambenog naselja (Crnica – Njivice). Zanimalo nas je i koje su tvrtke sudjelovale u sanaciji opasnog i neopasnog otpada bivše tvornice i zbog čega je u Planu gospodarenja otpadom u RH 2017. – 2022. navedeno da je još 2015. prostor saniran. Nakon toga, tvrtka OIKON 2018. u svojoj studiji konstatira da za dodatnu sanaciju treba i dodatnih oko milijun kuna, a tvrtka ARUP 2023., u najnovijoj studiji, naručenoj od Europske banke za obnovu i razvoj, procjenjuje da je za završnu sanaciju nužno uložiti još oko 3 milijuna eura.
Dakle, danas je svima, pa i Gradu, posve jasno da zemljište TEF-a nije do kraja sanirano, ali nema zabrinutosti za zdravlje građana i okoliš, koje država priznaje i prihvaća u slučaju Biljana Donjih, iako se radi o istoj trosci. Na sva ta pitanja koja smo uputili pročelniku Paškovu, odgovore nikad nismo dobili.
Mješovita namjena
Pa smo ih zatražili od gradonačelnika Željka Burića.
– Sve je navedeno u studijama utjecaja na okoliš koje su radili i OIKON i ARUP koji je angažirala Europska banka, a ne Grad. Taj prostor je apsolutno spreman za investitore – tvrdi gradonačelnik i dodaje:
– Takozvane neuralgične točke, utvrđene točke onečišćenja, a to se prije svega odnosi na katransku jamu, odavno je definirano da se to ne dira, upravo zato da se onemogući eventualni rasap, nego da se prepusti budućim investitorima na sanaciju. I tu nema ništa upitno – decidirano će Burić.
A što se tiče troske, konstatira:
– Radi se o inertnom građevinskom materijalu koji je već upotrijebljen na sanaciji centralnog odlagališta na Bikarcu. Za taj otpad na hrpama u TEF-u postoji plan zbrinjavanja jer se radi o tzv. neopasnom otpadu, i mogu reći da će se veći dio te troske iskoristiti na odlagališnim plohama na Bikarcu koje će se pripremati za sušenje, i to će zbrinjavanje biti relativno financijski nezahtjevno, jer se trošak svodi samo na prijevoz s jedne lokacije na drugu.
Što je odvezeno u Biljane Donje, je li to prerađena ili neprerađena troska, zaista to ne znam, i ne želim znati, a u ovom trenutku to je potpuno nevezano za natječaj. TEF je spreman za investitore i po kriteriju PAH-ova, takozvanih aromatskih ugljikovodika, i svih ostalih elemenata onečišćenja, s obzirom na buduću namjenu tog prostora koji neće biti zona za uzgoj poljoprivrednih kultura, odnosno hrane, nego zona mješovite namjene, stambene, sporta, rekreacije. Očekujem – poručuje gradonačelnik – da ćemo do ljeta imati investitore na cijelom području bivšeg TEF-a i da će se projekt "Batižele" napokon početi realizirati. Vjerujte, nitko ne bi bio zadovoljniji od mene da je taj prostor već očišćen od troske i u gradnji, ali ispunja me zadovoljstvom, kao i činjenica da smo u fazi traženja investitora i da smo konačno došli do te točke u ovom zahtjevnom i za Šibenik ogromnom projektu.
Prema tome, zapreka, kako veli Burić, nema za dolazak investitora i skori početak radova, a Vlada ne treba brinuti da će je Šibenčani, poput mještana Biljana Donjih, tužiti europskim institucijama za ugrožavanje zdravlja i okoliša otpadnom troskom iz davno ugašene tvornice. U Šibeniku je to, očito, dio "gradskog kolorita" s kojim su se građani suživjeli, i ne razmišljaju puno koliko im šteti…