Tko može raditi nedjeljom? Što će biti s tržnicama? Na novom zakonu lome se koplja, već je izazvao kaos među potrošačima

Bila je to valjda treća sreća da Ustavni sud, nakon što je već dva puta presudio protiv zabrane rada nedjeljom, ovaj put prihvati legislativu kojom trgovine nedjeljom ostaju zatvorene, izuzev 16 nedjelja godišnje koliko je trgovcima na raspolaganju kao izuzeće od zabrane rada.

Osim toga, novi Zakon o trgovini, koji je na snagu stupio od srpnja 2023. godine, predvidio je još neke iznimke zahvaljujući kojima će određenim trgovinama u zemlji biti dopušteno da nedjeljom rade tijekom cijele godine, što je već izazvalo priličan kaos među potrošačima koji teško uspijevaju shvatiti gdje to nedjeljom uopće mogu kupovati, piše Jutarnji.

Posljedica je to, može se reći, apsurdnog propisa koji je za određene subjekte i situacije predvidio izuzeća koja nerijetko nisu najlogičnija, no kojih će se trgovci i potrošači, nakon odluke Ustavnog suda, neko vrijeme ipak morati pridržavati.

Pa, krenimo redom s iznimkama o kojima sve možete pročitati u našem kratkom vodiču.

Koje su trgovine izuzete od zabrane rada nedjeljom?

Riječ je o svim prodajnim objektima koji se nalaze unutar željezničkih i autobusnih kolodvora, brodskih i zračnih luka, trajekata, aviona i vlakova, a zabrana se ne odnosi ni na benzinske postaje koje najnormalnije tijekom cijele godine mogu prodavati robu.

Što je s trgovinama, na primjer, u bolnicama, hotelima i kulturnim ustanovama?

I one slobodno mogu raditi sve nedjelje u godini te nisu dužne odrediti samo njih 16 koliko ih je propisano za ostale. To uključuje i muzeje, centre za posjetitelje odnosno interpretacijske centre, nautičke marine, kampove i OPG-ove, kao i zaštićena područja prirode u skladu s posebnim propisima.

Smiju li cvjećarnice raditi svaku nedjelju?

Ne, ne smiju jer ih zakon nije predvidio kao iznimke. Cvjećarnice posluju unutar kioska ili kao zasebne trgovine, što znači da mogu raditi maksimalno 16 nedjelja godišnje, a zabranjen im je i rad blagdanom, što je posebno apsurdno kad je u pitanju prodaja cvijeća.

Smiju li tržnice raditi nedjeljom?

Eh, tu postaje malo komplicirano. Naime, nedjeljom u sklopu tržnica svoje proizvode tijekom cijele godine smiju prodavati isključivo OPG-ovci, i to samo na klupama i štandovima, dok oni koji preprodaju tuđu robu smiju raditi 16 nedjelja u godini. Trgovci koji posluju u zatvorenim dijelovima tržnice, takozvanim tržnim centrima, također nisu obuhvaćeni iznimkom i oni se moraju pridržavati pravila te odrediti 16 nedjelja u godini tijekom kojih će biti otvoreni za potrošače.

Smiju li cijele godine raditi OPG-ovci koji, recimo, unajmljuju zatvoreni prostor na tržnici?

Ne, ne smiju. Prema riječima predsjednika Udruge OPG-a Hrvatske Roberta Hadžića, izuzeće od zabrane rada vrijedi isključivo za one OPG-ovce koji prodaju na štandu ili klupi, što znači da se zabrana rada odnosi i na one koji proizvode OPG-a prodaju unutar zatvorenih objekata odnosno trgovina. Također, OPG-ovci najnormalnije tijekom cijele godine mogu prodavati proizvode na kućnom pragu bez ograničenja kad je u pitaju prodaja nedjeljom.

Tko smije prodavati robu nedjeljom u sklopu sajamskih dana?

Ovo se izuzeće odnosi na prigodnu prodaju, što znači da je prodaja tijekom sajamskih dana cijele godine dopuštena samo za "proizvode i robu koji su predmet i svrha organiziranja manifestacija". To zapravo znači da se pod prigodnu prodaju ne mogu svesti lokalna trgovina ili tobacco shop koji također, kao i svi ostali, moraju odrediti 16 nedjelja u godini kad će biti otvoreni.

Smije li trgovac za radnu nedjelju odrediti nedjelju koja pada na blagdan?

Ne, ne smije, iako će tijekom ove godine biti samo jedna takva situacija, a to je Uskrs. Naime, zakon propisuje da su trgovine na blagdane zatvorene pa u slučaju kad blagdan pada u nedjelju, on ima svojevrsnu prednost pred nedjeljom zbog čega ga trgovac ni u takvom slučaju ne može odrediti kao radni dan.

Mogu li se mali trgovci, na primjer, doregistrirati kao ugostiteljski objekti pa tako zaobići zabranu rada?

Prema riječima predsjednika malih trgovaca pri HUP-u Mirka Budimira, to će biti dosta teško zbog prilično zastarjele domaće legislative. Naime, propisi koji definiraju minimalne tehničke uvjete, kaže, ne poznaju mogućnosti istodobne registracije i trgovačkog i ugostiteljskog objekta, pa zasad takva mogućnost ne postoji.