StoryEditor
Hrvatska i svijetkaos u zemlji

Svi protiv Lauca: dnevno obolijeva 4000 Hrvata, deseci ih umiru, a naši se znanstvenici svađaju, vrijeđaju i međusobno optužuju

Piše Davor Krile/SD
4. prosinca 2020. - 14:52
Duje Klarić/Hanza Media

Dok svakodnevno oko 4000 Hrvata obolijeva, a najmanje pedesetak ih i umire od korone, društvenim mrežama bukte strasne znanstveničke svađe oko metodologije protuepidemijske borbe, krivih procjena, manipulativnosti, pa i manjka kompetencija. Neki smatraju da je s jedne strane riječ o namjernoj proizvodnji javne buke kako bi se prikrila porazna hrvatska stvarnost efektom sipina crnila. Najžešći je to dosadašnji sukob naših najeminentnijih stručnjaka, od kojih se pod baražnom vatrom većine našao Gordan Lauc, jedan od eksponiranijih u Vladinom Znanstvenom savjetu, piše Slobodna Dalmacija.

Nakon što je već dulje vrijeme relativizirao ubojitost koronavirusa i učinkovitost mjera lockdowna te zbog toga bio kritiziran od drugih kolega, serijal javnoga prepucavanja otvorio je upravo mikrobiolog Lauc. Na svome Facebook profilu prozvao je ugledne znanstvenike Borisa Lenharda, Igora Štagljara i Ivana Đikića, te od istih zatražio ispriku. Ponovio je svoje teze kako je COVID-19 jako sezonalna bolest na koju previše ne utječe učinak poduzetih mjera.

 „Mi smo sada blizu vrhunca zimskog vala, što je razumljivo s obzirom na zimske uvjete i sve što oni znače za respiratorne bolesti (Boris Lenhard, mislim da je došlo vrijeme za još jednu ispriku). Igor Štagljar nas je u travnju upozoravao da će nam se „ublažavanje mjera obiti o glavu“, no mi smo tada već znali smo da s dolaskom proljeća opada učestalost pojave teškog oblika COVID-19 - napisao je, između ostaloga, Lauc u statusu. Zagovarajući tezu o blažem obliku bolesti u Dalmaciji u odnosu na unutrašnjost Hrvatske, Lauc je prozvao i Ivana Đikića zbog protivljenja njegovoj teoriji kako bi bilo dobro da se što veći broj populacije zarazi tijekom ljeta.

Nije trebalo dugo čekati na reakciju Igora Štagljara, profesora na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveučilištu u Torontu. On je u odužoj pisanoj reakciji Gordana Lauca nazvao hrvatskim Scottom Atlasom (kontroverznim savjetnikom Donalda Trumpa za suzbijanje pandemije), te ga je optužio za manjak empatije, besramnost i širenje zabluda.

"Dragi Gordane, cijeloj su hrvatskoj javnosti već tjednima očigledni tvoji očajnički pokušaji da se izvučeš iz živog blata u koje si se ukopao s bezbroj svojih kontradiktornih izjava i netočnih procjena, a kojima si samo unio još veću nesigurnost među hrvatske građane u ovoj užasno ozbiljnoj i teškoj situaciji. Moram reći da brojni članovi hrvatske znanstvene zajednice s podjednakom nevjericom promatraju i količinu i sadržaj tvojih medijskih istupa.

Malo kome je jasno kako jedan stručnjak za unutarstanične procese postavljanja šećera na proteine, koji nije ni liječnik ni epidemiolog, odjednom zna sve o virusima, epidemijama, te mjerama koje spadaju u domenu medicine i javnog zdravstva“ – nimalo diplomatski napisao je dr. Štagljar. Još je optužio Lauca i za uporno širenje zabluda o postizanju kolektivnog imuniteta, te zaključio da se njegov manjak empatije prema ovoj svjetskoj tragediji najbolje ogleda u svojedobnoj izjavi “Ako želimo samo imati minimalan broj mrtvih, trebamo pustiti pandemiju da se slobodno širi i ubije 0.1 ili 0.2 posto  populacije, uglavnom starijih i bolesnih“.

Na Laucev istup je reagirao i prof. dr. Igor Rudan, član Britanske akademije znanosti i voditelj Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu. Upozoravajući kako Lauc nema potrebno epidemiološko znanje te da zbog toga uporno pogrešno procjenjuje i čini štetu, Rudan mu je napisao kako bi se trebalo godinama baviti medicinom, virologijom, javnim zdravstvom, epidemiologijom, imunologijom, infektologijom, te poznavati rad farmaceutske industrije i zdravstvenih sustava da bi se dovoljno razumjelo krizu COVID-19.

 „Pročitao sam tešku prepisku između dvojice mojih prijatelja, u ovako tragičnoj situaciji za Hrvatsku. Iz nekog razloga koji je meni nedokučiv Gordan Lauc – koji je doista pionir glikobiologije u svjetskim razmjerima, i čiji je rad u tom području bez ikakve sumnje izuzetno vrijedan – odlučio je u ovoj krizi vrlo aktivno komentirati pandemiju nove zarazne bolesti. Iako je u početku doprinos svakog vrsnog znanstvenika u javnom prostoru bio dobrodošao, ne znam zašto se Gordan s vremenom počeo ukapati u hipoteze koje su odudarale od mišljenja ostatka znanstvene zajednice, a posebno epidemiologa“ – objavio je Igor Rudan javnu kritiku kolege s kojim dijeli članstvo u Vladinom Znanstvenom savjetu.

I redovni profesor i voditelj skupine za računalnu biologiju na sveučilištu Imperial College u Londonu Boris Lenhard odgovorio je Laucu, prozivajući ga za neargumentiranu elaboraciju teze kako se ljeti koronavirus nije povukao zbog proljetnih mjera, nego zbog sunca i visokih temperatura.

Zasad se u opću Facebook polemiku s Laucom još nije uključio jedino Ivan Đikić, profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, no on je već prije, u nekoliko navrata o istom trošku osudio izjave Dragana Primorca da je virus oslabio, Miroslava Radmana da je mutirao i da nestaje te Lauca da je dobro da se virus širi među mlađom populacijom. Sve ove tvrdnje spomenute trojice nazvao je klasičnim „fake news-om", a otvorio je i pitanje sumnjivih privatnih zarada na korona testovima koji se u Hrvatskoj naplaćuju višestruko skuplje nego u drugim zemljama.

Ivan Đikić je, podsjetimo, još početkom studenog predvidio da će u Hrvatskoj do kraja toga mjeseca biti više od 1500 mrtvih od COVIDA-19. Mnogi su njegove prognoze dočekali s opovrgavanjem i tvrdeći da su cifre pretjerane, no pokazalo se kako su Đikićeve predikcije bile čak i previše optimistične, piše Slobodna Dalmacija.

Izdvojeno

22. siječanj 2021 16:47