StoryEditorOCM

Sve više ljudi u zemlji ne može si priuštiti pristojan život: nemaju za mesne obroke, niti račune plaćaju na vrijeme

Piše Sanja Stapić
1. svibnja 2023. - 15:24
Osijek, 291208. Kontrast na gradskim ulicama,dok jedni zure u soping drugi prekopavaju kante za smece.Vlado Kos/cropix/Cropix

 

Lani je pala stopa siromaštva, ali se povećao broj onih koji žive u teškoj oskudici.

Broj onih koji su u riziku od siromaštva pao je za 51 tisuću, na 693 tisuće, dok je za 18 tisuća, na 154 tisuće, narastao broj onih koji su u teškoj materijalnoj oskudici, tolikoj da ne mogu platiti grijanje u zimskim mjesecima, jesti meso dvaput tjedno, platiti račune na vrijeme...

Prošle se godine broj onih koji sebi ne mogu priuštiti sedam od 13 stavki kojima se mjeri materijalna oskudica povećao s preklanjskih 3,5 posto na četiri posto.

Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio kako je lani stopa rizika od siromaštva iznosila 18 posto, dok je godinu prije 19,2 posto stanovništva bilo u tom riziku, što znači da su imali manje prihode od praga rizika od siromaštva.

Premda se smanjio broj ljudi u riziku od siromaštva, u Hrvatskoj ih je u takvoj situaciji 693 tisuće, što je više ljudi nego što stanovnika imaju četiri grada veličine Splita. Prag rizika od siromaštva u prošloj je godini za jednočlano kućanstvo iznosio 5256 eura ili mjesečnih 438 eura, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina prag bio 11.037 eura ili mjesečno po 920 eura.

Rizik od siromaštva

Kad ove statističke podatke povežemo s podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji kažu da je u siječnju za posljednji lanjski mjesec isplaćena prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosila 380 eura, a bez međunarodnih ugovora 430 eura, ispada da je, prosječno govoreći, svaki umirovljenik koji živi sam ili s članom obitelji bez prihoda u riziku od siromaštva.

Statistika o plaćama kaže da je medijalna plaća u Hrvatskoj u siječnju ove godine bila 930 eura, što znači da pola zaposlenih prima manje, a pola više od te medijalne plaće. Prosječna neto plaća za cijelu prošlu godinu iznosila je 1015 eura i bila je opasno blizu riziku od siromaštva za obitelji s dvoje djece i dvoje odraslih, a kad se tome doda činjenica da manje od prosjeka zarađuje većina zaposlenih, njih čak 60 posto, onda je jasno kako su siromaštvu blizu svi oni koji tolikim i nižim plaćama hrane obitelji.

Siromaštvo najviše pogađa starije i žene, a stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu bila je najviša kod osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila za žene 36,5 posto, a za muškarce 26,6 posto.

Dvije strane novčića

Kad statistika dijeli kućanstva prema tome imaju li uzdržavanu djecu, rezultat je takav da je najteže kućanstvima bez uzdržavane djece koja čine stariji od 65 godina, za koje je stopa siromaštva 56,5 posto, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 54,4 posto.

Mnogi u Hrvatskoj imaju velikih teškoća sa spajanjem kraja s krajem mjeseca, tako da je lani porastao broj onih kojima to uspijeva s velikim poteškoćama, s preklanjskih 7,8 na prošlogodišnjih 8 posto ili 308 tisuća ljudi. Teško sastavlja kraj s krajem daljnjih 18,6 posto stanovništva ili njih gotovo 717 tisuća, a male poteškoće ima 42,7 posto ili 1,67 milijuna ljudi. Tako kad se na jednu stranu stave oni koji s različitim stupnjem teškoća uspijevaju rastegnuti kućne prihode i pokriti troškove, ispada da u Hrvatskoj takav problem ima čak 69,3 posto stanovništva ili 2,5 milijuna ljudj, dok je na drugoj strani svega 30,7 posto ili 1,18 milijuna ljudi koji s lakoćom podmiruju sve obaveze. I među onima koji lako podmiruju svoje obveze i bez problema sastavljaju kraj s krajem malo je smanjen broj onih koji to čine lako i vrlo lako sa 7 na 6,7 posto ili na 258 tisuća, a porastao je broj onih koji uglavnom lako upravljaju svojim troškovima na njih 23,9 posto ili na 921 tisuću ljudi u zemlji.

Što je to riba?

Mogućnost sastavljanja kraja s krajem mjeseca jedna je od kategorija kojom se računa materijalna deprivacija ili oskudica. Iz Državnog zavoda za statistiku kažu da je prošle godine stopa materijalne i socijalne deprivacije iznosila 8,4 posto i pokazuje da je gotovo 324 tisuće osoba živjelo u kućanstvima koja ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje pet od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije.

Među tim pokazateljima oskudice prošle se godine povećao broj kućanstava koja sebi nisu mogla priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima s 5,7 posto na 7 posto, a u njima živi gotovo 270 tisuća ljudi. U skladu s prošlogodišnjom inflacijom i rastom cijena hrane, povećao se broj obitelji koje su s jelovnika izbacile meso jer je porastao broj onih koji sebi ne mogu dvaput tjedno priuštiti meso, ribu, piletinu ili vegetarijanski ekvivalent s 5,6 na 6,9 posto njih ili na 266 tisuća ljudi.•

 

270.000

ljudi ili sedam posto osoba živi u kućanstvima koja sebi ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima

1,6

milijuna ljudi ili 41,7 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svojega kućanstva

266.000

ljudi ili 6,9 posto osoba ne može platiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan

1,45

milijuna ljudi ili 44,8 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivan financijski izdatak iz vlastitih sredstava

605.000

ljudi ili 15,7 posto osoba živi u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita)

 

16. studeni 2024 20:45