Samo u posljednja dva tjedna umrlo je gotovo 50 posto ukupnog broja preminulih od izbijanja pandemije u Hrvatskoj: epidemiolozi traže zatvaranje škola

S jučerašnjim danom u Hrvatskoj je od posljedica koronavirusa preminulo 1049 osoba. S obzirom na to da je u nedjelju objavljeno da su u posljednja 24 sata preminule 43 osobe, tisuću preminulih premašili smo u subotu.

Riječ je o ukupnom broju preminulih od 25. veljače, kada je u Hrvatskoj registrirana prva osoba oboljela od korone, do jučer.

Najviše zabrinjava to što su u posljednja dva tjedna, od 1. do 15. studenog, umrle 493 osobe. To znači da je u posljednja dva tjedna umrlo 47 posto od ukupnog broja umrlih.

Dakle, od 26. veljače do 31. listopada umrlo je 546 osoba, a od 1. studenog do jučer 493.

Početkom rujna s podsmijehom su se komentirale objave Neovisnog instituta za metriku i procjene u zdravstvu (IMHE) iz Washingtona, koji je procjenjivao da će u Hrvatskoj do 1. siječnja 2021. broj umrlih biti 1267. Nastavi li se ovim tempom, taj bismo broj mogli doseći već za tjedan dana, dok bismo za mjesec dana mogli imati više od 2000 umrlih i više od 400 oboljelih na respiratorima. Američki institut sada procjenjuje kako bi u Hrvatskoj 1. ožujka sljedeće godine moglo biti 9021 mrtvih od korone.

Usprkos tim zastrašujućim brojkama u Vladi i Nacionalnom stožeru zaključuju kako broj novozaraženih i umrlih stagnira. Nakon što je jučer premijer Andrej Plenković održao sastanak s predstavnicima Nacionalnog stožera, predsjednik njegova Ureda Zvonimir Frka Petešić kazao je kako je konstatirano "da smo došli do neke stabilizacije dnevno zaraženih i preminulih. Taj broj sada stagnira i treba vidjeti što se može napraviti da ti brojevi ne ostanu tako visoki.

Važno je smanjiti te brojeve kako bi se u narednim tjednima smanjivala i cirkulacija virusa i pritisak na zdravstveni sustav". Iako se očekivalo da će se na sastanku donijeti neke nove, strože epidemiološke mjere, to se nije dogodilo. Frka Petešić je naglasio kako je razmatrano koje bi se nove mjere mogle uvoditi ako brojke ne bi padale, ali bez uvođenja lockdowna.

"Ne vidimo neki veliki učinak tih lockdownova, posebno u hladnom periodu, jer on znači zatvoriti ljude u zatvorene i nedovoljno prozračene prostore. Uspoređujemo što se radi u drugim zemljama. Vidimo da su neke zemlje uvele lockdown, ali kod njih je počela stabilizacija uoči njegova uvođenja. Možda Austrija i Slovenija pooštravaju mjere da bi mogle imati skijašku sezonu. Argentina je imala izuzetno strog lockdown, za razliku od Brazila, a danas je prestigla Brazil. Vidimo da je Belgija opala, a lockdown je došao jako kasno, lockdown je u Velikoj Britaniji uveden, a zapravo je broj slučajeva počeo padati prije toga", istaknuo je predstojnik Ureda premijera.

Otkrivši kako su privatna okupljanja najveći izvori zaraze, pozvao je građane da odgode sva nepotrebna okupljanja i druženja. No to se ne odnosi na organizaciju Kolone sjećanja u Vukovaru.

Ona će se održati, a epidemiološki okvir je postavljen.

"Neće moći pristupiti oni koji se ne namjeravaju pridržavati epidemioloških mjera. Bit će formirane grupe po 25 ljudi u kojima će razmak između sudionika biti metar i pol. Sljedeća grupa bit će na razmaku od 50 metara. Vjerujem da će sve proći u redu", kazao je Frka Petešić. U Vukovar će ići šest članova Vlade, ali još nije odlučeno tko će od ministara biti uz premijera u Koloni sjećanja.

Za razliku od Vlade i članova Nacionalnog stožera, epidemiolog Bernard Kaić smatra kako su mjere koje sada imamo trebale biti ranije uvedene i da su mogle biti i strože. "Tko zna, možda bismo imali manje oboljelih, ali bismo imali i demonstracije na ulicama", kazao je Kaić za HTV. On se zalaže za uvođenje online nastave i ukidanje svih izvanškolskih aktivnosti uživo.

O takvom scenariju u Ministarstvu obrazovanja ne žele ni čuti. "Do daljnjega nema smisla zatvarati škole i fakultete", kazao nam je jučer kratko ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

Prema neslužbenim informacijama, velik je pritisak liječničke struke da se zatvore obrazovne institucije, no u Ministarstvu bi na ponovno uvođenje online nastave pristali samo u slučaju proglašenja lockdowna. Smatraju kako to nema smisla uvoditi u srednjim školama jer srednjoškolci sigurno ne bi sjedili kod kuće, već bi bili u ugostiteljskim objektima.

Osim toga, u srednjim i osnovnim školama stupanj zaraženosti virusom je manji od jedan posto, što je jak argument protiv uvođenja online nastave. Fakulteti su više-manje spremni za odvijanje online nastave, no Frka Petešić jučer je kazao da se to neće uvesti.

"Treba jako dobro razmotriti kolike bi bile prednosti, a koliki nedostaci. Pogotovo koliko bi bilo pametno sada vratiti studente iz Zagreba njihovim roditeljima, bakama i djedovima diljem Hrvatske".