Radit ćemo dulje za manje mirovine. Takvu nam sudbinu kroji ova i prethodne Vlade. Uz to, kad rođeni 1962. godine i kasnije, jednom u dalekoj budućnosti dočekaju umirovljeničke dane, neće imati dodatak od 27 posto na mirovinu iz prvog stupa. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava u srijedu su nam rekli da će nekakav dodatak dobiti, no ne 27 posto.
Svjesni su u ministarstvu da su mirovine onih koji ih primaju samo iz prvog stupa veće od mirovina koje se isplaćuju iz oba stupa, jer nije prošlo dovoljno vremena da se kapitaliziraju uplate u drugom stupu, no smatraju da ispravljanje te nepravde davanjem dodatka od 27 posto nije dobro jer bi stvorilo nove nesrazmjere.
Taj dodatak isplaćuje se sada rođenima zaključno s 1961. godinom, a uveden je kao nadoknada za obračun mirovine na temelju plaće iz cijelog radnog vijeka, umjesto starog obračuna u po kojem se mirovina računala iz deset najpovoljnijih uzastopnih godina. Kako sada stvari stoje, nisu to jedine stvari koje trebaju brinuti zaposlene.
- Do sada ostvarene mirovine iz oba obvezna mirovinska stupa u prosjeku su niže u odnosu na mirovinu koju bi korisnik ostvario da je osiguranik samo I. stupa i ima pravo na dodatak na mirovinu od 27 posto. Međutim, treba istaknuti da je riječ o osiguranicima koji nisu bili u položaju da mogu birati, već su obvezno osigurani u I. i u II. stupu. To što njihovi doprinosi, između ostalih razloga, nisu zbog kratkog roka odgovarajuće kapitalizirani i mirovina korisnika iz II. stupa je niska, ne može biti na njihovu štetu. Stoga će svakako biti obuhvaćeni određenim dodatkom na svoju mirovinu iz I. mirovinskog stupa – obećavaju u kabinetu ministra rada i mirovinskog sustava i objašnjavaju da su u suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje izradili financijske projekcije mogućih rješenja. Vele, neke ukazuju da bi povećanje mirovina iz prvog stupa za 27 posto dovelo do novih nejednakosti.
- Za sada izrađene projekcije ukazuju da bi takvo rješenje u najvećoj mjeri išlo u prilog osiguranicima s visokim plaćama, a u manjoj mjeri ili uopće ne bi doprinijela višoj razini mirovine osobama koje su tijekom radnog vijeka imale plaće niže od prosječne. S obzirom na to da bi jedinstveni pristup doveo do mogućih novih nesrazmjera među navedenim korisnicima mirovina, potrebno je prije svega razmotriti više opcija u cilju pronalaženja optimalnog i financijski održivog rješenja – kažu u kabinetu ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića.
Ostaje nam nagađati kakvo je to optimalno rješenje, a iz kabineta poručuju da široke radne skupine počinju u travnju izrađivati nacrt prijedloga paketa zakona iz sva tri stupa mirovinskog osiguranja. Vele da će se o svakom nacrtu prijedloga zakona provesti široka javna rasprava, u kojoj će moći sudjelovati svi zainteresirani građani sa svojim prijedlozima i primjedbama, a što se planira provesti krajem drugog kvartala ove godine.
Ono što je jasno, a to priznaju i u resornom ministarstvu, jest da su oni što uplaćuju doprinos u oba mirovinska stupa ostali kratkih rukava. Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo lani nam je bilo dalo nekoliko primjera iznosa starosne mirovine s 35 i 40 godina mirovinskog staža i prosječnom plaćom za članove koji su proveli u drugom stupu 15 godina.
Tako 2755 kuna iznosi starosna mirovina prosječno plaćenog zaposlenika za 35 godina staža koji će je dobiti samo iz prvog stupa s dodatkom na mirovinu od 27 posto. Da takav zaposleni mirovinski doprinos uplaćuje u oba stupa, dobio bi 2337 kuna mirovine, 1937 kuna iz prvog, dok je očekivana mirovina iz drugog stupa 400 kuna.
Za osobu s 40 godina mirovinskog staža, prosječnom plaćom kroz cijeli radni vijek, koja doprinos plaća samo u prvi stup mirovina s dodatkom iznosi 3149 kuna. Takav čovjek koji je doprinos uplaćivao u oba stupa imat će 2647 kuna mirovine, iz prvog će imati 2247 kuna, a iz drugog 400 kuna. Vrlo mjerljiv nesrazmjer između umirovljenika iz prvog i onog iz dva stupa.
Hrpa izmjena o kojim se dulje vrijeme govori također će se ove godine staviti na papir. Planira se još brže podizanje ljestvice za odlazak u mirovinu sa 67 godina za žene i muškarce, umjesto 2038. ta bi se letvica približila na 2033. ili čak 2030. godinu. Potom će rezove doživjeti beneficirane mirovine, ukidat će se dodatak za puni radni vijek, jače kažnjavati odlazak u prijevremenu mirovinu, pojačati drugi mirovinski stup a govori se i o nacionalnim mirovinama za starije od 65 godina.
Dodajmo tome da i bez svih tih najava projekcije budućih mirovina nisu sjajne, po nekim će u 2030. godini mirovina iznositi između 37 i 42 posto plaće, a danas mirovine iznose od 43 do 72 posto prosječne plaće. Ima još takvih mračnih prognoza: neto stopa zamjene, odnosno udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, za prosječnog radnika samo u prvom stupu trebala bi u Hrvatskoj pasti s oko 55 posto u 2010. godini na manje od 40 posto u 2048. godini.
Tako bi Hrvatska u 2050. godini mogla imati najnižu početnu stopu zamjene u EU-u, s time da će mirovine iz mješovitog sustava biti još niže, pokazuje jedna studija Ekonomskog instituta Zagreb. Zapravo, Hrvatska bi, kako sada stoje stvari, polovinom ovog stoljeća mogla biti na samom europskom dnu po tom odnosu plaće i mirovine.
Čini se da produljenje radnog vijeka mirovine i standard neće izliječiti. U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava drukčijeg su uvjerenja pa planiraju pomaknuti produljenje radnog vijeka do 67. godine za muškarce i žene s 2038. godine na 2030. ili 2033.
- U okviru široke radne skupine u koju će uz predstavnike nadležnih ministarstava biti uključeni socijalni partneri, akademska zajednica te drugi stručnjaci, kao i predstavnici umirovljenika i starijih osoba, sagledat će se mogućnosti za kasnije ostvarivanje prava na mirovinu, s ciljem dužeg ostanka u svijetu rada i ostvarivanja većih iznosa mirovina u budućnosti - vele iz kabineta ministra.
Njihovi su argumenti statistički pokazatelji. Udio stanovništva starijeg od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu rastao je s 15,9 posto prema popisu iz 2001. godine, na 17,7 posto prema popisu iz 2011. godine te se sukladno demografskim procjenama očekuje da će u 2030. udio stanovništva starijeg od 65 biti približno 25 posto.
Prisnažuju s još brojeva: u prvom je mirovinskom stupu 1,23 milijuna korisnika mirovina u odnosu na 1,48 milijuna osiguranika, omjer je to od 1:1,20, uz kratak prosječni mirovinski staž od 30 godina, visoki udio umirovljenika u mlađim dobnim skupinama, mali broj korisnika starosne mirovine s mirovinskim stažem od 40 i više godina, a udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći je 43 posto. Šlag na kraju su rashodi za mirovine i mirovinska primanja koji su lani iznosili 37,7 milijardi kuna ili 10,5 posto BDP-a.
Prof. dr. Ljubo Jurčić kaže da je to pogrešan pristup problemu koji se ne nalazi u mirovinskom sustavu nego u nedostatku ekonomske industrijske politike. Ukazuje da je za zemlje koje imaju punu zaposlenost čiji građani imaju dobre uvjete života i sposobnost da rade dulje od 65 godina, u redu je stimulirati a ne obvezivati ljude da rade dulje ako to ne žele.
- U Hrvatskoj je obrnuta situacija. Nedostaje nam kronično 200.000 i više radnih mjesta i ako se produži radni vijek, uz nesposobnost politike za stvaranje radnih mjesta, još više će pogoršati ekonomska situacija i smanjiti sredstva za isplatu mirovina. Ne možete ljude sprečavati da ne idu u mirovinu ako nema radnih mjesta. Mjere reforme možda mogu zvučati dobro s financijske strane, ako čovjeka odgodite da na račun mirovinskog sustava ne ode u 65. godini života nego u 67., onda će on na taj račun doći dvije godine kasnije.
- Mirovina nije samo financijska kategorija, nego je riječ o solidarnosti sa starijim osobama. Ljudi koji su radili i imaju 65 godina sasvim su dovoljno zaradili da mogu ići u mirovinu u prosjeku 15 ili 20 godina. Prosječan ljudski vijek u Hrvatskoj je 75, 77 godina. Ako čovjek radi 40 godina, valjda može imati pristojnu mirovinu sljedećih 10 godina. Zašto ga slati kasnije? To je pitanje ljudskosti i humanosti, a naša je politika nesposobna organizirati hrvatsko gospodarstvo i ekonomiju i stvoriti radna mjesta gdje će se mladi zapošljavati i ekonomija rasti. Tada ne bismo imali problema ni u mirovinskom ni u jednom drugom sustavu – ističe ovaj ekonomist.
Sindikati ukazuju na druge dimenzije ovog problema. Na to da će Vlada prvo u travnju Europskoj komisiji poslati nacionalni program reformi u kojem će zacrtati sve ove mjere i betonirati tako okvir za kasniju raspravu sa socijalnim partnerima. Zakon o mirovinskom osiguranju mijenjat će u drugom dijelu godine.
U stvari, odredit će sve okvire, a kasnije će se pokriti da je obavila sve potrebne razgovore, tvrdi Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Naglašava da se bivši premijer Orešković požurio pismeno obvezati da će skratiti prijelazna razdoblja, povećati penalizaciju, preispitati beneficirani staž...
Dogodilo se to prije razgovora sa socijalnim partnerima, a nakon packi koje su stigle aktualnoj vladi iz Europske komisije, te mjere reforme mirovinskog sustava opet su ugrađene u nacionalni program reformi.
Sever ističe da su mirovinski sustavi u ovlastima svake članice Europske unije i da nije u nadležnosti Europske komisije prozivati zemlje.
- Europska komisija Hrvatskoj dijeli packe i na jednoj strani predlaže da mora napraviti dodatnu penalizaciju, ubrzati produljenja radnog vijeka, a na drugoj strani njihove analize i studije pokazuju da će Hrvatska 2050. i 2060. imati najmanji pritisak od svih 28 zemalja na sustav međugeneracijske solidarnosti i mirovinski sustav. Sad su ponovno došle packe iz komisije i mi smo iz medija doznali da je Vlada u godini bez izbora namjerila napraviti te reforme. Dvije su se Vlade obvezale da će to napraviti i Oreškovićeva i Plenkovićeva, ali se treba sjetiti da si Europska komisija često sebi dopušta oni na što nema pravo i bahato se ponaša prema manjim zemljama. Posve je jasno da naši trebaju zauzeti stav i kazati da mirovinski sustav nije u ovlastima komisije koja može predlagati, ali ne i prozivati. Osim, ako to nije stav Vlade. A očito je stav Vlade – navodi sindikalni čelnik.
Svemu ovom dodaje još sastojaka, pa nam kaže da građani Hrvatske žive prosječno kraće nego se živi u EU-u, a kraći će vijek imati i u budućnosti.
- Projicirani vijek života u 2060. jest da će hrvatski građani i dalje imati 3 i pol do 4 godine kraći životni vijek od prosjeka EU-a, znači ne samo danas nego i u buduće ćemo imati kraći životni vijek. U Hrvatskoj tehnologija nije zaživjela u mnogim područjima, stresne situacije i prekovremeni rad stvaraju istrošene ljude, a zdravstvo je siromašno i nema sredstava za liječenje. Na drugoj strani ljudi u većini poslova ne mogu raditi do 67 godina, dok su neki poslovima u inozemstvu tehnološki unaprijeđeni, to kod nas nije slučaj. Političari mogu odraditi taj vijek, mogu raditi i do 70. jer se vruće vode nisu napili u svom poslu. Radnici ne mogu, tete u vrtićima, graditelji i cijeli niz ljudi to ne mogu, a ljude se gura u prijevremenu mirovinu i još se povećava penalizacija ionako malih mirovina - nabraja Sever.
Njemu je osobito licemjerno kad se govori da bi ljudi trebali štedjeti za mirovine, a mnogi zarađuju plaće s kojima ne mogu preživjeti mjesec.
Na naše pitanje o eventualnim sindikalnim akcijama zbog mjera mirovinske reforme veli da ih sindikati moraju poduzeti, ali da to nije pitanje samo sindikata i članova sindikata, nego je to pitanje svih građana jer ne mogu svi otići raditi i živjeti u inozemstvo.
Moguća i nacionalna mirovina
Zaposleni sada plaćaju 15 posto bruto plaća za prvi stup i pet posto doprinosa u drugi stup. Kako se planira ojačati drugi stup, pitali smo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava hoće li mijenjati visinu doprinosa u prvi i drugi stup. Kazali su da je za pitanje doprinosa mjerodavno Ministarstvo financija.
Jedna od mjera je i uvođenje nacionalne mirovine. To je mirovina za starije od 65 koji su najmanje 15 godina živjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih prihoda, a nemaju dovoljno staža ili ga uopće nemaju. Više od desetljeća spominje se uvođenje nacionalne mirovine, iznošene su različite procjene o broju onih koji bi ih primali, od 20.000 do 58.000 pa do posljednjih procjena o 100.000 ljudi. Odakle će se isplaćivati te mirovine, iz mirovinskog fonda ili iz nekih drugih izvora, tek ćemo vidjeti.
Jačanje drugog stupa
- dizanje letvice za odlazak u mirovinu na 67. godinu za žene i muškarce od 2030. ili 2033., sa sadašnje 2038.;
- dodatno kažnjavanje prijevremenih umirovljenja;
- smanjenje lista zanimanja s beneficiranim radnim stažem;
- jačanje drugoga mirovinskoga stupa u koji se sada uplaćuje pet posto doprinosa;
- povećanje sadašnjih mirovina (dodatak za najmanje mirovine i/ili promjena modela usklađivanja);
- ukidat će se dodatak za puni radni vijek - uvođenje nacionalne mirovine...
STATISTIKA
- 174.901 'posebna' mirovina
- 1,468 milijuna zaposlenih, umirovljenika: 1,233 milijuna, omjer: 1,19:1;
- 3539 kuna iznosi prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža, a njezin udio u prosječnoj neto plaći za prosinac 2017. iznosi 59,25 posto;
- 30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina po zakonu o mirovinskom osiguranju;
- 71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina po zakonu o mirovinskom osiguranju;
- 174.901 mirovina ostvareno je prema posebnim propisima: saborski zastupnici, ministri, branitelji, pripadnici vojski iz Drugog svjetskog rata, akademici...