Današnji dan mogli bismo nazvati „Dan velikih pijavica na Jadranu”. Od ranog jutra društvene mreže, ali i naš portal preplavljeni su fotografijama pijavica. Snimljene su kod Zadra, uočene su u Rogoznici, Primoštenu i kod Vodica... Ugledni oceanograf dr. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) pojašnjava o kakvom je meteorološkom fenomenu riječ, piše Jutarnji list.
Što su pijavice?
- Pijavice su u stvari mala tornada, koja nastaju pri naglim prodorima hladnog zraka i unutar olujnih oblaka, tzv. kumulonimbusa. Mogu nastati i nad morem i nad kopnom, naročito nad ravničarskim područjima, dok su rjeđi u planinskim područjima. U svijetu se redovito javljaju u umjerenim geografskim širinama, a neka područja kao što su ravnice središnjih Sjedinjenih Američkih Država su posebno pogodna za razvoj tornada - tzv. Dolina tornada.
Kako nastaju?
Pijavice nastaju kad se topli i vlažni zrak naglo uzdiže i ‘udara‘ o hladniji zrak u visini, posebice pri uvjetima kada se horizontalna brzina vjetra značajno mijenja po visini (tzv. vertikalno smicanje vjetra). U takvim situacijama naglo miješanje zračnih masa stvara vrtložno gibanje, koje na jednoj strani više usisava topli i vlažni zrak, pa se zbog toga rotacija cijelog sustava pojačava, postaje vertikalna i u nekom trenutku doseže do površine mora ili kopna.
U koje doba godine se najčešće javljaju?
- Pijavice na Jadranu se najčešće javljaju ljeti, i to kod situacija kada je strujanje u atmosferi jugozapadno uz istovremeni prodor hladnog zraka, pri čemu nastaju snažni olujni oblaci. Upravo takva sinoptička situacija je prisutna danas, jer sve oluje kod kojih su zapažene pijavice upravo putuju od jugozapada prema sjeveroistoku. Nadalje, ljeti se nad morem nalazi mnogo više vlage nego zimi, što je neki način ‘hrana‘ pijavicama nad morem. Također, pijavice se češće javljaju tijekom dana, jer su i olujni procesi snažniji tijekom dana.
Gdje se pijavice najčešće javljaju?
- Na Jadranu se javljaju podjednako u svim obalnim područjima, iako njihovo opažanje je najčešće u urbanim sredinama, kao što je npr. Dubrovnik. To u biti govori da su opažanja, barem na Jadranu, dobrim dijelom uvjetovanja postojanjem promatrača i dobrim pogledom prema horizontu.
Bilježi li se rast broja pijavica?
- Što se tiče broja pijavica, danas ih se zapaža više nego prije nekoliko desetljeća, ali ta zapažanja su dobrim dijelom uvjetovana tehnološkim napretkom - mobiteli, društvene mreže, itd. Po logici stvari, porast temperature omogućuje veći primitak vlage u atmosferu (sedam posto po jednom Celzijevom stupnju), stoga su i procesi u atmosferi ‘burniji‘, pa bi i učestalost i intenzitet pijavica trebao biti veći. No, s druge strane, klimatske projekcije kažu da će Sredozemlje i Jadran u budućnosti biti s manje oborina i rjeđim, no burnijim olujnim oblacima, pa još ne možemo sa sigurnošću reći hoće li biti više pijavica u budućoj klimi. U svakom slučaju, one će biti učestalije u situacijama kada se ljeti javljaju snažni olujni oblaci.