Špurtilom i ostima dobit će po kostima, a i nožicama... Ovo nije novi tekst Cocine uspješnice "Ribari", no Ministarstvo poljoprivrede u novom je Pravilniku o športskom i rekreacijskom ribolovu napisalo drukčiju glazbu na koju će po strože određenim koracima usklađenim s jedinstvenom ribarstvenom politikom EU plesati hobistički ribolovci i to s prvim danom Nove godine.
Nožice iz uvoda dodane u stihove "Ribara" doduše, nisu propisane kao obvezni dio pribora ribolovaca po novim odredbama Uprave za ribarstvo, međutim, najpraktičniji su alat za obvezno označavanje ulova stečenog u športskom i rekreacijskom ribolovu odsjecanjem donje repne peraje ribe te rezom duž glave, između očiju, kako treba obilježiti sve glavonošce osim liganja namijenjenih za živu ješku.
Ova dobrodošla odredba služi za jasno razlikovanje ulova iz sportskog i rekreacijskog ribarenja, koji je, javna je tajna, sve ove godine u nas protuzakonito dospijevao u trgovački i ugostiteljski promet, nerijetko i više nego upotpunjujući kućne proračune. Novim Pravilnikom propisane su također, minimalne lovne veličine ribe i drugih morskih organizama, a za one koji nisu navedeni, vrijede odredbe Mediteranske uredbe.
'Ispod radara'
Obilježavanje ulova samo je jedna od brojnih novina u Pravilniku koji je stupio na snagu potkraj godine, 18. prosinca, otkako se dozvole prodaju pod novim, restriktivnijim uvjetima od dosadašnjih. Ima ih više vrsta, uvedeno je i nekoliko posebnih dozvola, te će za korištenje jednakog broja ribolovnih alata kao dosad trebati platiti i dvostruko više... Dojam je kako novi uvjeti ribolova, naročito važni za način života primoraca prolaze "ispod radara", kao da Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za ribarstvo nije stalo da javnost s time bude bliže upoznata. Nemalo je iznenađenje, svakako, da se godišnje dozvole mogu kupiti isključivo u razdoblju od 1. prosinca tekuće godine, do 1. ožujka sljedeće, a ne cijelu godinu kao prije.
Stvar je ozbiljna, jer, ukoliko se propusti taj rok, u ribe će se moći jedino sa skupljim jednodnevnim, trodnevnim ili sedmodnevnim ribolovnim dozvolama. Novi pravilnik naime, više ne predviđa ni dosadašnju mjesečnu dozvolu, a ukoliko netko na sve nove odredbe namjerava odmahnuti rukom i raditi po svome pouzdavajući se u dosadašnji slabu kontrolu na moru, treba znati da je u međuvremenu nadzorničke licence za samostalnu kontrolu upravo sportskog i rekreacijskog ribolova steklo ukupno 160 državnih službenika iz redova Pomorske policije, Lučke kapetanije, Carine i Obalne straže. Dakle, znatno je veća vjerojatnost nego u posljednjim godinama da će vam netko pregledati dokumente i kontrolirati ulov. Neslužbeno, kazna za prvi prekršaj nije beznačajna i iznosi dvije tisuće kuna, recidivistima i više.
Očite nedorečenosti
- Generalno govoreći, smatram da nove odredbe uvode više reda i kontrole na moru što svakako mogu pozdraviti. Sportski i rekreacijski ribolov ne bi trebao biti dio socijalne politike, međutim, kako to u nas obično biva, dozvole pod novim uvjetima prodaju se a da još nisu razriješene očite nedorečenosti u Pravilniku - govori nam Sandro Miljuš iz šibenske trgovine ribolovnim priborom "Pangea", ovlaštene za prodaju rekreacijskih dozvola za ribolov.
- Naime, jedino se kupnjom godišnjih dozvola može ostvariti pravo na korištenje ostalih, dosad uobičajenih alata i pribora za koje se sada uvode posebne dozvole uz dodatnu naplatu: za vrše (3 komada), osti i za upotrebu umjetne rasvjete - govori Miljuš i podsjeća da je posebna dozvola dosad bila potrebna jedino za parangal. Ona ostaje i dalje osim što je pojeftinila i sada je 200 umjesto 300 kuna, koliko po novome treba platiti i dozvolu za korištenje vrša, dok dozvole za osti i upotrebu umjetne rasvjete (ferala) koštaju 100 kuna.
No, u Pravilniku nije precizno određeno mogu li se dopunjavati dvije vrste dozvola, napominje naš sugovornik. Što ukoliko netko kupi godišnju rekreacijsku dozvolu i nakon toga odluči otići u ribolov na veliku ribu, a te dozvole izdaju jedino ribolovna društva? Hoće li nadalje, i nakon 1. ožujka biti moguće kupiti neku od dopunskih dozvola, pitanje je posebno važno kada nastupi sezona liganja i što točno znači ograničenje upotrebe štapa s rolom snage do 30 libri u godišnjoj dozvoli? Drugim riječima, hoće li za tešku panulu namijenjenu zubacima ili jigging valičarenje, odsad biti potrebna dozvola za lov velike ribe, budući da se ti alati montiraju na štapove teže od 30 libri? To su neke od najupadljivijih nedorečenosti u novom Pravilniku na koje, kako ističe Miljuš, u Upravi za ribarstvo nemaju decidirane odgovore. Neprecizna je i odredba o posebnoj dozvoli za korištenje umjetne rasvjete, jer nije jasno trebaju li je imati primjerice, svi ribolovci u jednom plovilu?
Visoke kazne
S više od tisuću i pol prodanih rekreacijskih dozvola godišnje, "Pangea" je druga u zemlji među ovlaštenim tvrtkama Ministarstva te je preciznost propisa i njima naročito važna. Naime, iznos kazna u slučaju pogrešno izdane dozvole u rasponu je od 20 do 100 tisuća kuna i "stavlja ključ u bravu" onome tko pogriješi. Sportske dozvole s druge strane, izdaju ribolovna društva, kojima je ostavljen ekskluzivitet prodaje dnevnih, višednevnih i godišnjih dozvola za lov velike ribe. Potonje su novitet i koštaju 700 kuna, a inače je razlika između osnovnih sportskih i rekreacijskih godišnjih dozvola jedino u mogućnosti upotrebe podvodne puške (dvije u opremi) ukoliko se ribolovac odluči za sportsku dozvolu.
I cijenom se ponešto razlikuju: osnovna sportska godišnja dozvola za osobe od 18-65 godina života košta 350 kuna, a rekreacijska 500, no uračunamo li klupsku i članarinu ribolovnog saveza - ukupno 100 kuna koje je obvezno platiti prilikom kupnje, sportska je ipak 50-tak kuna jeftinija. Obje vrste godišnjih ili baznih dozvola omogućuju upotrebu dva odmeta, dvije kančenice, dvije panule, dva povraza s kukom za lov glavnonožaca i dvije trapule za lov velikog morskog crva, jednako kao i jednodnevne i višednevne dozvole.
Turistima napominje, ostaje izbor između jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih dozvola po cijenama od 60, 150 i 300 kuna, premda od ove godine i svi građani EU-a, nakon tužbe Slovenije i packi koje nam je udijelila Europska komisija imaju pravo na godišnju ribolovnu dozvolu. Slovenski državljani kod nas masovno ljetuju, vlasnici su brojnih kuća za odmor, a kriterij za godišnju dozvolu u RH dosad je bio stalno prebivalište u zemlji.
Spor sa Slovencima
- Pitanje je jedino koliko će državljani EU-a, a to se ipak u najvećem broju odnosi na Slovence, zbog propisanog roka do 1. ožujka uspjeti iskoristiti svoju novu mogućnost, budući da turizma u tom dijelu godine praktički nema - drži Miljuš. Stranci su pravo dobili, ali smo im zapetljali i gotovo onemogućili put da ga ostvare jer se jedino godišnje dozvole ne mogu kupiti preko web-shopa ministarstva, nego isključivo dolaskom u područne urede Uprave ribarstva i kod ovlaštenih prodavača rekreacijskih ribolovnih dozvola.
U namjeri da u naravi ograniči strance u korištenju našeg mora, Hrvatska je zapravo, najviše otežala život domaćim ribolovcima! Spor sa Slovencima naši su predstavnici iz ministarstva izgubili jer se nisu pripremili, budući da RH ima pravo samostalno odrediti uvjete za dobivanje godišnje ribolovne dozvole prema kriteriju mjesta prebivališta. Tako se trebalo postaviti i odgovoriti na tužbu, a ne slegnuti ramenima i u samom početku traljavo krenuti u provedbu novog Pravilnika - smatra Zoran Podvorac, predsjednik i međunarodno trofejne tribunjske "Pirke", član IO županijskog i skupštinar nacionalnog Saveza za športski ribolov na moru.
- No, kada smo im pravo već dali, trebalo je za sve ostaviti mogućnost lake dostupnosti godišnje dozvole, jer bi je ionako koristili dok su dva tjedna na odmoru, što ne bi bio nikakav poseban pritisak na more - uvjeren je.
Bit će krivolova
Njemu osobno, najveći prijepor u novom režimu sportskog i rekreacijskog ribolova upravo je taj rok do 1. ožujka koji se nadvija nad domaće ribolovce. Naime, prema dogovoru Saveza za sportski ribolov i resornog ministarstva, dotad je trebalo kupiti osnovnu dozvolu, a posebne upotpuniti po volji, do kraja godine. Uprava za ribarstvo je međutim, zakonom odredila kako do prvoga dana ožujka ribolovac treba kupiti sav planirani asortiman dozvola i to je za Podvorca najspornije u ovim izmjenama. Budući da je sporazum bio drugačiji, Savez je od ministarstva zatražio tumačenje odredbe, no još uvijek nema odgovora.
- U Savezu smo težili financijski olakšati ribolovcima i ovako bi mogao nastati problem. Vjerojatno dosta ribolovaca neće kompletirati sve potrebne dozvole u tom roku. Bit će u krivolovu, ili će se napraviti pritisak na Vladu i ministarstvo da se može naknadno kupovati, barem ove godine - predviđa Podvorac. Unatoč ovim nedorečenostima, naš sugovornik pozdravlja promjene u sportsko-rekreacijskom ribolovu jer su ipak usmjerene ka strožem nadzoru, boljoj zaštiti morskog svijeta i točnoj evidenciji korištenja ribolovnih alata. Ulovljena hobotnica primjerice, ne smije biti lakša od kilograma, neke vrste riba, zbog izmijenjenih lovnih veličina odsad treba puštati natrag u more, a ulov treba obilježavati...
No, sudeći prema dosadašnjoj praksi, stoji i Podvorčeva konstatacija da će najavljeni rigorozniji nadzor biti usmjeren najviše na sportaše i rekreativce na moru - profesionalci će i dalje, ničim ometani, na peškarije donositi kašete nedorasle ribe...
Seniori
Smanjene povlastice
Izmjene u novom Pravilniku nepovoljnije su za maloljetnike do 15 godina i invalide HRVI-ja kojima su godišnje dozvole bile besplatne, a po novome će ih koštati 10 kuna ako su sportske, ili 100 žele li kupiti rekreacijsku. Povlaštenu cijenu dozvole od 60 kuna za sportsku i 100 kuna u rekreacijskom ribolovu uživali su dosad svi građani s navršenih 60 godina starosti, no sada je dobna granica pomaknuta na 65 godina.