Osim enormnih količina stranog mesa koje nekontrolirano ulazi u Hrvatsku, sada nam i Europa reže novac za selo: ako se ne trgnemo jest ćemo samo uvozno

Hrvatsko stočarstvo propada. Osim enormnih količina uvoznog mesa koje nekontrolirano ulazi u Hrvatsku, uništavajući tako domaću proizvodnju, ni zajednička europska poljoprivredna politika nikako ne ide na ruku hrvatskim proizvođačima mesa, koji su na rubu opstanka.

Dok Europa smanjuje poticaje hrvatskom stočarstvu, u Hrvatsku se godišnje uvozi 100 tisuća tona različitih vrsta mesa, teletine, junetine, govedine, svinjetine, piletine, što preračunato u novac iznosi gotovo 300 milijuna eura. Ovakav trend intenziviran je poglavito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i ako se nastavi, u Hrvatskoj će nestati stočarstva, a sve meso koje jedemo bit će iz uvoza.

Upozoravaju na to nadležne hrvatske institucije, Vladu i Ministarstvo poljoprivrede, iz udruge "Baby Beef".

– Ovakva zajednička poljoprivredna politika EU-a stjerat će ionako devastirani stočarski fond u grob. Hrvatska je ušla posljednja u EU i povukla je najmanje novca. Druge zemlje su kroz nekoliko programskih razdoblja iskoristile potpore koje su im omogućile da budu konkurentne na tržištu, a sada kad mi počinjemo koristiti potpore, žele ih smanjiti, i to upravo kad smo se počeli malo oporavljati – rezolutan je Darko Celovec, predsjednik udruge "Baby Beef".

Zbog izuzetno lošeg stanja u hrvatskom sektoru stočarske proizvodnje, udruga "Baby Beef" smatra da hrvatska Vlada treba zauzeti čvrstu, zajedničku pregovaračku poziciju oko najavljenih promjena nove "Zajedničke poljoprivredne politike EU-a za razdoblje 2021.–2027. godine."

– Udruga podržava sve hrvatske institucije koje su proteklih dana poslale jasnu poruku da Europska komisija treba uvažiti činjenicu da je Hrvatska razvrstana među ekonomski slabije razvijena područja i da bi smanjenje omotnice za izravna plaćanja i ruralni razvoj izravno utjecalo na smanjenje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje. No, udruga izražava i određenu skepsu zbog očitih problema koji čekaju hrvatsku poljoprivredu. Sva dosadašnja iskustva pokazuju kako Hrvatska nema kvalificirane i kvalitetne pregovarače kad je EU s druge strane stola. Iz tog razloga, apeliramo na sadašnju Vladu, resorno ministarstvo i pregovarače da konačno prestanemo biti loši i neorganizirani, te da se založe za zaštitu naših prava, jer sutra u Hrvatskoj poljoprivrede više neće biti – rezolutan je Celovec.

Europska unija planira smanjiti iznose za financiranje poljoprivrede za oko pet posto, a Hrvatska će tako dobiti manje novca za financiranje izravnih plaćanja, kao i za financiranje mjera ruralnog razvoja.

Izravne potpore hrvatskoj poljoprivredi i stočarstvu iz fondova EU-a tako će se smanjiti za gotovo 15 milijuna eura. Slična je situacija i s novcem za poticanje ruralnog razvoja, koji će biti drastično manji, za gotovo 50 milijuna eura.

Sve je to dovoljan razlog za zabrinutost ovdašnjih poljoprivrednika i stočara.

Za Hrvatsku ne smije biti prihvatljivo smanjenje poticaja iz EU fondova, kao ni ograničenje subvencija od 100.000 eura po gospodarstvu. Država se treba oštro usprotiviti tom ograničenju, jer je naša proizvodnja drugačije organizirana od ostalih zemalja.

- Za razliku od drugih zemalja, velik dio naše proizvodnje počiva na većim proizvođačima. Takvo ograničenje katastrofalno bi pogodilo našu zemlju: bacivši je unatrag, učinilo bi je apsolutno nekonkurentnom, što bi ujedno dovelo do još većeg pada poljoprivrede – upozoravaju iz udruge "Baby Beef".

Osim toga, trenutno stanje u stočarstvu posljedica je nebrige zadnjih 20 godina za ovaj sektor. Hrvatska ima devastirani stočni fond, i količinski i genetski.

– To i nama čini velike probleme jer smo ostali bez teladi za tov. Zato uvozimo telad iz zemalja EU-a kako bismo zadržali našu proizvodnju. Ta proizvodnja danas iznosi oko 120.000 tovne junadi na godinu i, uza sve probleme, raste. Razlog tomu je izrazito bogato tržište Italije i zemalja Bliskog istoka. Kvaliteta naše junadi prepoznata je već desetljećima na tržištu EU-a, a i šire. Godinama raste potražnja za junećim mesom, što pokazuje u kojem bi smjeru trebala ići buduća politika. Krajnje je vrijeme da dobijemo kvalitetnu poljoprivrednu strategiju u kojoj moraju sudjelovati državna tijela, znanstvenici, te osobito proizvođači – ističu u udruzi "Baby Beef", koja je pokrenula projekt brendiranja domaće junetine.

Ova udruga ima tristotinjak članova koji godišnje proizvedu 120 tisuća tona junadi, od čega dio izvezu u Italiju i Libanon. Ipak, taj je izvoz samo kap u moru na svjetskom tržištu mesa, s kojega se u Hrvatsku godišnje uveze stotinu tisuća tona različitih vrsta mesa, uglavnom govedine i svinjetine.