Od Nove godine raste minimalna plaća u Hrvatskoj: evo koliko će iznositi novi minimalac

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je u Varaždinu najavio da će Vlada ovaj tjedan razmotriti paket mjera koje, među ostalim, predviđaju i povećanje minimalne plaće, ali nije otkrio detalje.

Sugovornici iz Vlade za Jutarnji list su kazali kako tek treba sa socijalnim partnerima dogovoriti koliko će plaća rasti. Sindikati, pak, traže da ona u 2018. iznosi 45 posto prosječne plaće, sada je na razini od 42,9 posto, a da u 2019. dođe na razinu od 50 posto.

Oporezivanje

Kad bi Vlada pristala na to, značilo bi da se minimalna plaća sljedeće godine povećava sa 3276 kuna bruto na 3620 kuna, odnosno za 344 kune. U neto iznosu sada minimalna plaća iznosi 2620 kuna, dok bi s tim eventualnim povećanjem iznosila 2896 kuna, odnosno 276 kuna više.

- Ono na čemu će se inzistirati jest da se osigura da povećanje plaće ostane barem neutralno na trošak rada. Jer povećanje nema smisla ako je samo prividna pomoć u smislu da onda poslodavci u ugroženim industrijama moraju davati otkaze jer ne mogu nositi taj trošak. A ima tu još nekih mjera koje bi ispravile neke nelogičnosti u oporezivanju dohotka, kako bi se smanjio trošak rada i poslovanja za sezonce u turizmu - kaže sugovornik iz Vlade i napominje kako žele smislen skup mjera koji daje stvarne efekte i pokazuje da Vlada razumije i prihvaća razumne primjedbe poslodavaca.

Dodaci na plaću

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže da tek trebaju razgovarati s Vladom o povećanju minimalne plaće, a za budućnost traže da se osim Uredbe mijenja Zakon o minimalnoj plaći, na način da poslodavci ne uračunavaju u taj postotak različite dodatke na plaću, poput onoga za noćni rad.

- Mi smo i ovoj Vladi poslali dva prijedloga, jedan da se izmijeni Zakon tako da se kaže da je osnovna plaća minimalna i da se na nju računaju dodaci, kako bismo na taj način izbjegli manipulacije, i drugi, da do 2019. dosegnemo udio od 50 posto minimalne plaće u odnosu na prosječnu plaću - kaže Sever.

Dodaje i kako poslodavci traže kompenzacijske mjere za pojedine djelatnosti, poput tekstilne industrije, drvoprerađivačke i kože i obuće, koje teško da bi izdržale veće plaće, a da Ministarstvo financija s EK pregovara upravo o tim mjerama, piše Jutarnji list.