Dok je većinu europskih gospodarstava koronavirus bacio na koljena u pandemijskoj 2020. godini kineski BDP porastao je 2,3 posto. Istina najslabiji je to rezultata u 44 godine, ali Kina je jedino veliko gospodarstvo koje je bilježilo rast, unatoč turbulencijama koje je prouzročila pandemija koronavirusa. Premijer Li Keqiang prošle godine nije u vladino izvješće uopće uvrstio planiranu stopu rasta, prvi puta od 2002. godine, no u ovogodišnjem izvješću Peking je ponovo uvrstio tu brojku. Prošli tjedan kao načelni cilj za ovu godinu određena je stopa rasta od nešto više od šest posto.
Kina je u 2020., rasla na izvozu medicinske opreme poput zaštitnih maski i tehnologije neophodne za rad od kuće, koja je postala izuzetno tražena u uvjetima globalnoga lockdowna.
Bloomberg navodi podatke dobivene od kineske carinske službe, po kojem su tvornice u Kini od ožujka do prosinca prošle godine izvezle u svijet čak 224 milijarde maski, što je gotovo 40 maski po svakom čovjeku na Zemlji, ako se ne računamo Kinu.
Vrijednost izvoza kineskih maski u prošloj godini je 52 milijarde dolara, a kineske kompanije su u svijet također izvezle i drugu zaštitnu korona opremu u vrijednosti od 15 milijardi dolara.
Gledajući pak stopu zaraze koronavorusa, prema podacima Worldometersa, Kina se nalazi u odličnoj situaciji. Jučer su imali samo 19 novozaraženih, a svi novi slučajevi su uvezene infekcije.
Iako zvuče nevjerojatno, podaci govore da je u Hrvatskoj umrlo više ljudi od posljedica koronavirusa nego u mnogoljudnoj Kini odakle je u prosincu 2019., zaraza krenula. U Kini trenutno nitko ne umire od korone, a od početka pandemije ukupno je preminulo 4.636 zaraženih. U Hrvatskoj je od posljedica COVID-a preminulo 5.609 osoba. U odnosu na Kinu imamo i ukupno veći broj zaraženih. U Kini je od početka pandemije bilo ukupno 89.994 slučaja zaraze, a kod nas tri puta više – 246.608.
U kineskim se gradovima život normalno odvija, sve službe i djelatnosti rade, ekonomija raste, samo i dalje nema putovanja. Održavaju se i solistički koncerti, no oni za koje zaključe da se ne mogu pridržavati distance, otkazuju se. Nedavno je tako otkazana opera 'Turandot' jer je ocijenjeno da je previše ljudi na pozornici bez mogućnosti distance i nošenja maski. U zemlju dolazi jako malo stranaca. Da bi ušli u Kinu stranci moraju proći brojne kontrole, dugotrajnu karantenu i veliki broj testiranja, tako da dolaze samo oni koji moraju. Kad se pojave zaražene osobe koje slete iz inozemstva, isti se tren izoliraju i ne dolaze u dodir sa lokalnim stanovništvom.
Čim se pojave novi slučajevi novooboljelih svi dobivaju upute kako se ponašati. Na mailove im stalno stižu obavijesti od poduzeća i tvornica u kojima rade kao i od gradske uprave i fakulteta o tome kako se trebaju ponašati i što moraju raditi kako bi ostali sigurni. To je jedna od metoda kojima se situacija drži pod kontrolom, a ljudi bespogovorno prate upute, što je u Europi nezamislivo. Ne bune se ni zbog obaveze stalnog nošenja maski, nosili su ih i prije korone.
Od pokretanja gospodarskih reformi 70-ih godina prošloga stoljeća, Kina tvrdi da je iz krajnjeg siromaštva izvukla 800 milijuna stanovnika. Druga ekonomija svijeta nedavno se pohvalila da je službeno iskorijenila apsolutno siromaštvo.
Prag siromaštva u Kini definiran je kao prihod manji od 2,30 američkih dolara dnevno po osobi, što je više od praga koji je odredila Svjetska banka (1,90 dolara). No to je daleko ispod razine od 5,50 dolara koju Svjetska banka preporučuje za zemlje sa srednjim prihodom, poput Kine. Po tom kriteriju, skoro četvrtina stanovništva Kine i dalje živi u siromaštvu.
Kineska vlada ove godine planira u velikim gradovima otvoriti više od 11 milijuna novih radnih mjesta, kao i u razdoblju prije pandemije.