Svakih nekoliko dana mediji donose “nevjerojatne” vijesti o “stogodišnjacima plus” koji su preboljeli koronavirus.
Posljednja je sto tri godine stara Poljakinja, najstarija žena u toj zemlji, koja je preboljela COVID-19 i koja je u ponedjeljak napustila zaraznu bolnicu u gradu Kedzierzyn-Kozleu. Zarazu je preboljela i Maria Branas (113), najstarija Katalonka iz doma za umirovljenike u Olotu na istoku Španjolske, ujedno zasad najstarija osoba koja je preboljela Covid-19. Ova je gospođa kao dijete preboljela i španjolsku gripu, koja je odnijela milijune života u jednoj od najvećih pandemija koja je svijetom harala od 1918. do 1920. godine. Prije nje na listu “superseniora”, vremešnih ali žilavih, uvrštena je Amerikanka Sylvia Goldsholl (108) iz New Jerseyja, Nizozemka Cornelija Ras (107), Talijanka Ada Zanusso (104), te Amerikanac Bill Lapschies (104)...
U čemu je tajna da su se tako stare, a vjerojatno i ne posve zdrave osobe uspješno izborile s novim, još uvijek prilično nepoznatim virusom? Je li tajna u genima, pitali smo dr. sc. Olivera Vugreka, voditelja Laboratorija za naprednu genomiku na Institutu “Ruđer Bošković”, inače laboratorija koji je pod njegovim vodstvom prvi obavio detaljnu analizu genoma virusa SARS-CoV-2.
Stari i mladi
- Nedvojbeno je da starost i kronična stanja i oboljenja predstavljaju glavni rizik za razvoj teške bolesti. Međutim, isto tako je uočeno da mlađi, prethodno potpuno zdravi ljudi mogu teško oboljeti. S duge strane, prepoznat je veći broj osoba zaraženih SARS-CoV-2 koji, u najgorem slučaju, razviju blage simptome prehlade ili su u potpunosti bez simptoma. Iako postoje brojne mogućnosti za odgovor na ovu zagonetku (npr. specifičnosti pojedinca, način infekcije i drugo), moguće je da odgovor leži u različitim mutacijama virusa, na što će nam odgovor dati daljnja analiza genoma virusa iz dotičnih pacijenata ako bude financiranja. Bez tih informacija puno toga je nagađanje. Objavljen je već i znanstveni rad koji ukazuje na korelaciju mutacija u virusu i tijek bolesti (blaži, teži, itd).
Najveća tajna virusa je kontroverzni tijek bolesti, neki umiru, neki nemaju simptome, neki imaju blage ili teže simptome. Osim samih promjena u virusu, kao razlog za tu varijaciju oblika bolesti, pretpostavlja se da je to genetski osnovano, dakle potrebno je istraživati podložnosti u ljudima, potrebno je analizirati i genetski kod osoba koje su bile zaražene, preživjele, imale teži oblik, blaži oblik, važno bi bilo i analizirati osobe koje su nažalost preminule, iako je to teško izvedivo, ne zbog tehnologije nego više iz etičkih razloga - tko može/želi dati suglasnost za to!? Globalne usporedbe bi možda ukazale na neke genske predispozicije, pa bi se moglo djelovati preventivno, posebno štititi rizične grupe itd...
U međuvremenu se o virusu svakodnevno saznaju novi detalji, detektira mu se “Ahilova peta”, prati se njegovo preživljavanje, prijenos, mutacije?
- Trenutno ima oko 17.000 analiziranih genoma diljem svijeta, >5000 znanstvenih radova različitih tipa istraživanja. Primjerice, uspostavljena je karta virusa, koja označava gdje se virus najviše mijenja, znamo da postoje tri glavne grane (klade) virusa, u šest do osam manjih grana, dakle virus se postepeno mijenja, no ne toliko brzo kao primjerice influenza. Poznati su svi dijelovi virusa, i znanstveni radovi ukazuju na način zaraze kroz nosnu sluznicu, koja sadržava specifične stanice s visokom razinom receptora molekule koju virus napada, odnosno na koju se “zalijepi”. Spomenuta je i “Ahilova peta”, naime virus da bi opstao u domaćinu mora natjerati domaćina da proizvodi određene komponente. “Ahilova peta” je jedna komponenta virusa koja se može blokirati specifičnom kemikalijom, pa tako spriječiti širenje u laboratorijskim uvjetima, no dotična kemikalija nije ispitana u čovjeku, moguće je da je toksična.
Jesu li virusu zaista podložniji muškarci i koliko ima istine u tome da su ljudi nekih krvnih grupa otporniji na ovu infekciju? Jesu li manje izložene osobe koje su cijepljene protiv različitih bolesti, osobito oni koji su cijepljeni protiv tuberkuloze, pa tako i većina Hrvata, jer je kod nas cijepljenje protiv TBC-a još uvijek u obveznom kalendaru cijepljenja?
Međunarodna recenzija
- Pročitao sam nekoliko radova na temu krvnih grupa, no sami autori tih istraživanja (iz Kine) komentiraju da njihova istraživanja imaju nedostatke, no predlažu da se dalje o toj temi istražuje. Neki radovi nisu prošli međunarodnu recenziju, i takve radove ne shvaćam ozbiljno. Postoje neke studije koje vide korelaciju između cijepljenja na TBC i otpornost na zarazu SARS-CoV-2, no nisam siguran u pouzdanost takvih podataka. U Hrvatskoj je, koliko mi je poznato, umrlo više žena nego muškaraca. Ne vidim statističke osnove za takve tvrdnje da su muškarci podložniji.
Broj oboljelih, kao i umrlih, u svijetu još uvijek raste, pojavljuju se novi slučajevi i tamo gdje se činilo da je epidemija u padu - na primjer u Kini. Čini li vam se da epidemija ipak ima nekakva sezonska obilježja, iako se tvrdilo da to nije slučaj?
- Prerano je o tome govoriti, virus je među nama tek nekih šest mjeseci. Iako se proširio po cijelom svijetu i svim klimatskim zonama, potrebno je analizirati barem jednu cijelu godinu. Širenje epidemije usporava se i zbog drastičnih epidemioloških mjera, zabrane putovanja, izbjegavanja socijalnih kontakata itd. No još uvijek je prisutan.
Istodobno epidemiolozi upozoravaju na mogući novi val, koji može biti daleko dramatičniji. Zašto bi bio dramatičniji i kako se na njega pripremiti ako do jeseni ne dobijemo cjepivo?
- Ne vjerujem da će biti dramatičniji, poduzete mjere se mogu vratiti, ljudi su se pomalo navikli na mjere i lakše će razumjeti njihovo vraćanje bude li potrebno. Drugi val je moguć, no računam i na činjenicu da je veći broj ljudi prebolio koronu, prema nekim istraživanjima iz Španjolske zaraženih je oko pet posto populacije, što već predstavlja neki manji imunitet krda, no jednostavno još nemamo podataka za cijelu godinu.
Znamo da se u stotinjak centara diljem svijeta ubrzano radi na razvoju cjepiva, a postoje i podaci da virus mutira. Koliko onda mogu biti učinkovita cjepiva i na kakav virus ona ciljaju? Ako i dobijemo učinkovito cjepivo, hoćemo li se morati cijepiti svake sezone?
- Trenutno vidimo tri glavna podsoja i nekoliko manjih grana virusa. Cjepiva se razvijaju za glavne sojeve koji, kako trenutno vidimo, mogu djelovati i kod nas, iako imamo samo vrlo mali uzorak od analiziranog tek 21 genoma virusa. Uglavnom, većina pripada jednom od glavnih sojeva G.
- U početku se govorilo da virus jest zarazan, ali da je ipak sličan “malo jačoj sezonskoj gripi”, da nema mjesta panici, pa se pokazalo da to nije baš tako. Vi ste analizirali virus, pa ga sada možete i usporediti s virusom gripe.
- Virus gripe je sasvim drugi tip virusa, ima puno veći genom, i usporedba je kao jagode i orasi, dakle nema veze jedno s drugim. SARS-CoV-2 je izuzetno zarazan, jedna osoba u pravilu zarazi sedam drugih osoba. Influenza nije toliko efikasna, koliko mi je poznato.
Ima li smisla najavljeno testiranje na antitijela?
- Da, apsolutno, nužno je to napraviti na jako velikim broju uzoraka, barem 300.000. Njemačka je naručila tri milijuna testova odmah čim se pojavio pouzdan test tvrke Roche. Nastavit će s tom dinamikom. UK slijedi taj primjer. Na taj način će se najpreciznije utvrditi postotak osoba koje su stvarno bile u kontaktu s virusom Sars-CoV-2. Španjolska već ima podatke.
Koja je uopće pouzdanost testiranja kad sami epidemiolozi priznaju da imaju lažno pozitivne i lažno negativne testove, a da za sat-dva nalazi mogu biti posve drukčiji?
- Roche test je službeno dobio najviše ocjene, pojavio se prije desetak dana, sve prije toga je bilo više u smjeru brze zarade, iako nisam uključen u to pa ne mogu konkretno komentirati. Takve informacije možda ima stožer.
Zaraženi bez simptoma
- Kolika nam objektivno opasnost prijeti ako znamo da je velik broj zaraženih koji uopće ne pokazuju nikakve simptome, pa nemaju ni temperaturu? Može li to značiti da smo u kontaktu s virusom puno duže od datuma kada je službeno proglašena epidemija!? I da je oko nas mnogo više zaraženih.
- Brojke govore o 10-20 puta više zaraženih bez simptoma. Istraživanja na Islandu su tako nešto potvrdila vrlo rano tijekom epidemije, a sada pristižu prvi rezultati seroloških testiranja.
Što mislite, je li u Hrvatskoj prerano došlo do popuštanja zaštitnih mjera, ili je ovo tihi prijelaz na strategiju krda, kao što su to učinili Šveđani, pa sad priznaju da su ipak pogriješili?
- Teško je pričati o greškama. UK je prvo krenuo sa strategijom krda, pa sada imaju najviše smrtnih slučajeva u Europi. Strategija koja je usvojena u RH je prilagođena mogućnostima zdravstva. Sumnjam da bi naše zdravstvo izdržalo eksponencijalni rast virusa.
Švedska ima >3000 smrtnih slučajeva, što nije malo, no nije ni približno toliko koliko imaju velike zemlje EU-a, osim Njemačke. Prema WHO-u, švedski model je možda model po kojemu se ubuduće treba ravnati. Popuštanje mjera ne smatram preranim, treba postupno vratiti život u normalu, ljudi moraju zaraditi da bi opstali.
Može li ovaj posljednji broj zaraženih koji su doputovali avionom iz Frankfurta biti opomena da smo se brzo opustili?
- Avion iz Frankfurta je dokaz da se virus može pojaviti bilo kada i bilo gdje. Koliko mi je poznato, putnici su bili asimptomatski, tako da je teško detektirati zaražene bez genskog testa, a i test može pokazati u određenom trenutku negativan rezultat.
Zbog globalizacije je virusu omogućeno brzo širenje, i to će i dalje predstavljati veliki problem u suzbijanju novih epidemija jer je evidentno da život mora ići dalje, i da gospodarstvo ne smije propasti. Pri tome treba pronaći mjeru koja će štititi stariju populaciju dok se ne pojavi lijek ili cjepivo, što se očekuje za 12-18 mjeseci.
Imate li neke informacije o mogućem lijeku za liječenje COVID-a-19?
- Veliki broj farmaceutskih kompanija radi na toj problematici, no za sada nema lijeka. Ispituje se više od 200 potencijalnih lijekova, velike inicijative su pokrenute za razvoj cjepiva.
EU je skupila sedam milijardi eura, veliki napori su poduzeti diljem svijeta. •