Trenutačno dostupna cjepiva mogu spriječiti zaražene osobe da se ozbiljno razbole, prevenirati hospitalizaciju i smrtni ishod. Nova bi trebala puno više
Britanski znanstvenici koji rade na razvoju cjepiva protiv novog soja koronavirusa najavljuju skorašnji početak kliničkih istraživanja.
Dok se svijet još bori s rješavanjem problema kašenjenja isporuke cjepiva protiv covida-19, laboratoriji u Velikoj Britaniji počeli su razvijati cjepiva druge generacije usmjerena na proširenje zaštite od bolesti, piše Guardian.
Osim cjepiva koje bi moglo pružiti imunološku obranu protiv različitih sojeva virusa, znanstvenici istražuju i učinkovitost cjepiva koje bi moglo blokirati prijenos bolesti. Rade na projektu koji bi bio sličan cijepljenju protiv gripe u smislu da bi se cjepivo primilo jednom godišnje i sadržavalo bi kombinaciju nekoliko cjepiva od koje svako štiti od drugačijeg soja virusa.
Trenutačno dostupna cjepiva protiv covida-19 mogu spriječiti zaražene osobe da se ozbiljno razbole, prevenirati hospitalizaciju i smrtni ishod. No, još uvijek nije poznato koliko su učinkovita u blokiranju prijenosa virusa s jedne osobe na drugu.
"Nema naznaka kako bilo koja od novih varijanti uzrokuje ozbiljniju bolest od prvotnog virusa. Međutim, postoje dokazi da bi neki od tih sojeva mogli biti bolji u inficiranju i stoga se proširiti u populaciji koja već ima razvijen djelomični imunitet nakon prirodne infekcije ili cijepljenja", rekao je virolog Sveučilišta u Nottinghamu, Jonathan Ball.
Jedno od mogućih rješenja za taj problem je cjepivo koje bi ciljalo ne samo na protein šiljka, već i na N protein. Upravo na takvom cjepivu radi Ball sa svojim timom znanstvenika.
"Nadamo se kako će ovo rezultirati mnogo širim odgovorom imunološkog sustava i tako pružiti znatno bolji imunitet", dodao je Ball, "I s obzirom na to što do sada znamo o pojavi sojeva virusa covid, to bi nam moglo pomoći u jačanju zaštite od bolesti".
Sveučilište na projektu surađuje s imunološkom kompanijom Scancell. Ušli su u fazu proizvodnje novog cjepiva te se nadaju da će uskoro krenuti s kliničkim istraživanjima.
"Plazmid koji čini temelj cjepiva već je korišten u drugim medicinskim tretmanima i pacijenti su dobro na njega reagirali", dodao je Ball.
Drugi tim stručnjaka na Sveučilištu u Bristolu okrenuo se malo drugačijem pristupu. Oni rade na razvijanju cjepiva koje može potaknuti proizvodnju protutijela u nosu i grlu.
"To je put kojim virus inficira osobu, što znači da ako posebno ciljate na stvaranje antitijela u sluznicama gornjih dišnih puteva, mogli biste pomoći u blokiranju virusa da nekoga zarazi ili da se prenese dalje", objasnio je profesor pedijatrije na Medicinskom fakultetu u Bristolu, Adam Finn.
"U osnovi biste stvorili antivirusni ekvivalent vojnicima plavih kaciga Ujedinjenih naroda koji kontroliraju ratne zone i sprječavaju invazije", slikovito je dodao Finn.
Da bi provjerili koliko je to uopće moguće ostvariti, počeli su mjeriti razinu antitijela u izlučevinama sluznica ljudi koji su primili različita cjepiva.
"Uspoređujući jačinu ovih imunoloških reakcija, moći ćemo predvidjeti koliko su dobri u sprječavanju transmisije", rekao je Finn,
"Nakon toga, mogli bismo identificirati cjepiva koja najbolje mogu zaustaviti širenje virusa s jedne osobe na drugu, za razliku od sadašnjih cjepiva koja se prvenstveno procjenjuju s obzirom na to koliko dobro sprječavaju razvoj simptoma bolesti".
Profesorica imunologije Sveučilišta Surrey, Deborah Dunn-Walters, složila se s tvrdnjom kako su u godinu dana postignuta nevjerojatna dostignuća u razvoju cjepiva, ali su još daleko od kraja.
"Počeli smo s cjepivima koja nam pružaju možda otprilike dvije trećine zaštite od ozbiljnih bolesti i 50-postotnu zaštitu od prenošenja virusa. Moramo poboljšati te brojke. Imamo još puno posla dok ne pobijedimo covid", rekla je Dunn-Walters.
Velika Britanija do sada je cijepila trećinu odrasle populacije, a premijer Boris Johnson najavio je kako do kraja srpnja planiraju dati prvu dozu cjepiva svim odraslim osobama u državi.