Vitamin B12 ili kobalamin jedan je od osam vitamina iz B skupine te je poput ostalih vitamina iz tog kompleksa topiv u vodi. Nužan je našem tijelu za pravilno funkcioniranje i zdravlje živčanog tkiva, moždanih stanica i crvenih krvnih stanica.
S folnom kiselinom sudjeluje u sintezi DNK i RNK, genetskog materijala tijela. Potreban je za metabolizam svake stanice u tijelu te sudjeluje i u sintezi masnih kiselina i stvaranju energije. Naime, pomažući tijelu da apsorbira folnu kiselinu, olakšava oslobađanje energije. Vitamin B12 koristan je i zaraspoloženje, pamćenje, kožu, kosu, nokte te za probavu, kao i za sprečavanje anemije, prenosi Živim.hr.
Ljudsko tijelo svake minute proizvodi milijune crvenih krvnih stanica, a to bez vitamina B12 ne bi bilo moguće. Stoga, ako organizam nema dovoljno tog vitamina, opada i proizvodnja crvenih krvnih stanica, a kao posljedica se javlja anemija.
Moćan saveznik zdravlja
Vitamin B12 pomaže u opskrbi tijela energijom i nužan je za metabolizam jer pretvara ugljikohidrate iz hrane u glukozu koju tijelo može upotrijebiti kao energiju. To je ujedno razlog zašto se osobe koje imaju manjak tog vitamina često osjećaju umorno. Zahvaljujući važnoj ulozi u zdravlju živaca i prijenosu signala putem neuroprijenosnika, vitamin B12 vrlo je koristan za kognitivne funkcije, a koristi se i za smanjenje rizika za razvoj neurodegenerativnih bolesti, uključujući i Alzheimerovu bolest i demenciju. Kobalamin pozitivno utječe na raspoloženje, odnosno djeluje kao zaštita protiv depresije.
Veći broj istraživanja pokazao je da postoji uska povezanost između manjka ovog vitamina i depresije. Opservacijske studije su otkrile da čak 30 posto osoba koje su hospitalizirane zbog depresije ima manjak vitamina B12, a liječnici sumnjaju da je taj broj i veći budući da testiranje razine vitamina B12 u organizmu nije standardna procedura u obradi psihičkih bolesnika.
Ovaj je vitamin važan i u očuvanju zdravlja srca jer pomaže u smanjenju razine homocisteina u krvi, aminokiseline čije su povišene razine značajan rizik za srčane bolesti. Dokazano je i da ovaj vitamin pomaže u jačanju zdravih bakterija u crijevima te smanjenju broja loših bakterija, što može spriječiti razvoj mnogih probavnih problema, od pojave kandide do upalne bolesti crijeva. Budući da sudjeluje u stvaranju genetskog materijala, nužan je za pravilan rast i razvoj ploda. U tijeku su istraživanja kojima se želi provjeriti može li se uzimanjem suplemenata vitamina B12 smanjiti rizik za razvoj nekih vrsta raka. Preliminarna istraživanja pokazala su da u tolikoj mjeri jača obrambeni sustav da bi mogao biti uspješan u tome.
Proizvode ga 'dobre' bakterije
Vitamina B12 ima u svim namirnicama životinjskog porijekla, u crvenom i bijelom mesu, ribi i školjkama, jajima, mlijeku i mliječnim proizvodima. U prirodi ga proizvode isključivo određeni mikroorganizmi, u prvom redu bakterije iz zemlje, u simbiotskom životu s većim organizmom, a ni jedna životinjska vrsta nije ga sposobna sama proizvesti, što bi se možda moglo zaključiti iz činjenice da ga ima u svim namirnicama životinjskog porijekla. No, u njima je prisutan zahvaljujući suplementima koji se daju životinjama iz uzgoja i biljnoj hrani za životinje koja je obogaćena tim vitaminom ili iz tkiva drugih životinja kojima se hrane ili, ako je riječ o biljojedima, iz tla koje je bogato takvim mikroorganizmima. Osim ako nije obogaćena vitaminom B12, ni jedna namirnica biljnog porijekla nije njegov izvor, jer ga biljke ne proizvode. Isto vrijedi i za alge, koje sadrže u prvom redu neaktivne analoge vitamina B12.
Ni mesojedi nisu izuzeti
Prisutnost vitamina B12 u hrani koju jedemo nije dovoljno jamstvo da u organizmu neće biti manjka. Naime, da bi mogao biti iskorišten, taj vitamin prvo mora biti apsorbiran, a njegova apsorpcija u ljudskom tijelu vrlo je složena. Uz ostalo, da bi bio učinkovito apsorbiran, mora se vezati za protein koji se naziva intrinzični faktor (IF), koji se također izlučuje u želucu i mora ga biti u dovoljnoj količini. To, primjerice, nije slučaj kod osoba s pernicioznom anemijom, pa ga one ne mogu pravilno apsorbirati, kao ni osobe koje boluju od Crohnove bolesti, gastritisa, celijakije i upalne bolesti crijeva, jer je u svim tim stanjima smanjena apsorpcija vitamina B12. I dijabetičari imaju povišen rizik od manjka B12 jer široko primjenjivan lijek za dijabetes metformin također može smanjiti njegovu apsorpciju. Može ga nedostajati i kroničnim alkoholičarima jer oni ne mogu učinkovito apsorbirati nutrijente. Rizik za manjak imaju i osobe koje uzimaju antacide, osobe starije životne dobi te vegani i vegetarijanci.
Tiha epidemija
Manjak vitamina B12 može uzrokovati anemiju koja se može izliječiti uzimanjem nadomjestaka ili, u težim slučajevima, injekcijama.
Njegov blagi manjak ne izaziva nikakve simptome, no ako se ne liječi, problem može napredovati do faze kad se počinju javljati simptomi poput: promjena raspoloženja, depresije, razdražljivosti; otežane funkcije pamćenja, nesanice; trnaca u udovima, bljedila kože, nedostatka zraka i ubrzanog kucanja srca; zatvora, proljeva, gubitka apetita, mišićne slabosti, otežanog hodanja, oslabljenog vida ili ispadanja kose.
No, najčešći problem koji se često i najranije javlja i trebao bi biti zvono za uzbunu jest snažan osjećaj umora i iscrpljenosti, fizičke i psihičke. Bilo bi dobro znati da, iako je vitamin B12 prirodno prisutan u mnogim svakodnevnim namirnicama te u velikom broju obogaćenih namirnica, izuzetno mnogo ljudi i ne znajući pati od njegova manjka.
Istraživanje provedeno prije nekoliko godina na Sveučilištu Tufts u Bostonu pokazalo je da čak 40 posto ljudi od 28 do 83 godine ima smanjene vrijednosti tog vitamina u krvi, odnosno tako niske da već mogu izazvati neurološke probleme. Iznenađujuće je bilo to što je manjak bio u jednakoj mjeri prisutan i kod mlađe i kod starije populacije. Otprije se znalo da starije osobe imaju povećan rizik od manjka B12 zbog smanjene sposobnosti njegove apsorpcije.
Čak 40 posto osoba starijih od 60 godina ima manjak vitamina B12 pa znanstvenici pretpostavljaju da su slabije pamćenje i smanjena pokretnost zapravo samo nedostatak tog vitamina, a ne znakovi starenja. Nedostatak B12 rijetko se dijagnosticira dijelom i zato što se ne testira rutinski, ali i zato što je, smatraju mnogi stručnjaci, donja granica referentnih vrijednosti preniska.
Uočeno je da pacijenti s "normalnim" nalazom u okviru 200 do 350 pg/ml (145 do 260 pmol/L) zapravo imaju simptome nedostatka, pa stručnjaci koji se bave dijagnozom i liječenjem nedostatka vitamina B12 upozoravaju da bi se trebali liječiti svi koji imaju nalaz niži od 450 pg/mL (350 pmol/L).
Bez njega nema lijepe kose i kože
Vitamin B12 jedan je od ključnih elemenata za lijep izgled kože. Kožu čini blistavijom, a njegov manjak može uzrokovati razne kožne probleme, uključujući ekcem, hiperpigmentaciju i suhu kožu. Pomaže i u iscjeljivanju oštećene kože te ujednačava ton kože, poboljšava njezinu hidrataciju i sprečava preuranjenu obješenost kože. Pospješuje i rast kose jer sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih stanica i jedan je od najvažnijih nutrijenata nužnih za njezin rast. Njegove nedovoljne količine dovode do usporenog rasta kose, a konačna posljedica može biti i ispadanje kose. Jedan od simptoma manjka vitamina B12 su i slabi te krhki i lomljivi nokti prošarani bijelim crtama i neravne površine.
Jeste li znali?
Metilkobalamin jedini je fiziološki aktivan oblik vitamina B12 te može proći krvno-moždanu barijeru. Ne sadrži nijednu štetnu tvar, a u tkivima se zadržava gotovo tri puta dulje od cijanokobalamina te se stoga najčešće preporučuje. Također, potreban je za normalno funkcioniranje živčanog sustava te je prvi oblik ovog vitamina u kontekstu poboljšanja zdravlja živčanog sustava.
Vitamin B12 u spreju odlična je novost koja će od pomoći biti u tretiranju anemije, održavanja normalnog funkcioniranja živčanog sustava te će posebno biti zanimljiv vegetarijancima kod kojih je čest deficit ovog nutrijenta.