
Željko Krnčević, aktualni ravnatelj Muzeja grada Šibenika, u velikom se stilu oprostio od muzeja i svoje ravnateljske fotelje. Krnčević, naime, za dva tjedna, tj. 1. veljače, odlazi u mirovinu, a danas je posljednji put kao ravnatelj otvorio muzejsku izložbu. I to ne bilo koju. Riječ je o arheološkoj izložbi pod nazivom Na izvorima hrvatske povijesti koja se bavi nalazima i značajem radnosrednjovjekovih groblja u Vaćanima i Dubravicama, lokalitetima koji su, kako se čulo na otvorenju, iznimno važni za nacionalnu povijest i početak hrvatske države nastale na prostoru od Zrmanje do Cetine.
Uz Krnčevića, autor izložbe je Tomislav Fabijanić sa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Ranosrednjovjekovno razdoblje hrvatske povijesti, okvirno datirano od 7. do početka 12. stoljeća, jedno je od najintrigantnijih razdoblja u turbulentnoj prošlosti ovih prostora, kažu autori izložbe.
-To je doba u kojemu se nove, slavenske skupine pojavljuju na području istočnojadranskog zaobalja gdje obitavaju u manjoj ili većoj mjeri preživjeli ostaci kasnoantičke populacije i same po svom porijeklu izrazito heterogene. Prožimanje tih različitih etničkih i/ili jezičnih skupina u korijenima je etnogeneze hrvatskog naroda kakvoga danas poznajemo – napominju Krnčević i Fabijanić.
Iako 7., 8. i 9. stoljeće krije mnogo tajni koje još čekaju da ih arheolozi rasvijetle, Fabijanić podsjeća kako unatoč nedostatku povijesnih nalaza nije sporno da je tada postojala srednjovjekovna hrvatska država. Nastala je u 9. stoljeću s jezgrom na prostorima sjeverne i srednje Dalmacije, a upravo u srcu tog prostora otkrivena su ranosrednjovjekovna groblja u Vaćanima i to na lokalitetima Laluše i Grlo te u Dubravicama ispred nove župne kuće.
Ta su groblja, smatraju autori, neobično važna i ilustrativna za razumijevanje ondašnjih povijesnih prilika. Groblja u Vaćanima na lokalitetu Laluše te u Dubravicama imaju dosta sličnosti, ali i neke posebnosti kakve nisu pronađene na drugim grobljima u dalmatinskom zaleđu. Sličnost koja povezuje groblja na ovim dvama lokalitetima su osnovne osobine ukopa za koje bi mogli reći da imaju „poganske karakteristike“, navode Krnčević i Fabijanić, a dijelom su slični i pronađeni artefakti. Slično je i datiranje većine grobova koji, okvirno, potječju iz druge polovice 8. i prve polovice 9. stoljeća.
-Međutim, ova groblja imaju i specifičnosti po kojima se razlikuju ne samo međusobno, nego i u odnosu na ostala istovremena groblja kod nas. Primjerice, u Dubravicama su zabilježeni i izuzetno rijetki ukopi spaljenih pokojnika koji bi mogli pripadati prvim generacijama novodoseljenog slavenskog stanovništva, a u Vaćanima su pronađena dva sarkofaga što je za sada jedini primjer ukopa u sarkofage na sličnim grobljima u dalmatinskom zaobalju – istaknuli su Krnčević i Fabijanić.
Upravo replika jednog takvog sarkofaga s mačem i još nekim nalazima, privlači najviše pozornosti posjetitelja izložbe. Takvi ukopi, reći će Krnčević i Fabijanić, otkrivaju nastajanje bogatijih i privilegiranih stanovnika.
-Takvi ukopi, ali i neki iz Dubravica, jasno ukazuju na stvaranje "aristokratskog" sloja iz kojih će uskoro doći i poznati vladari što potvrđuje kako ova groblja, ali i širi prostor skradinskog zaleđa, uistinu stoje na izvorima hrvatske povijesti - zaključili su Krnčević i Fabijanić.
Izložba Na izvorima Hrvatske povijesti: ranosrednjovjekovna groblja u Vaćanima i Dubravicama u Muzeju grada Šibenika, u dvorani za povremena izlaganja moći će se razgledati do 21. ožujka. Ne propustite je, kao što otvorenje nije propustio donedavni predsjednički kandidat Niko Tokić Kartelo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....