U povijesnom oboru impozantne Čačine gomile na Srimi otvoren je nekidan znanstveno-stručni kolokvij o desetoj obljetnici popisa Suhozid.hr, odnosno platforme za digitalno bilježenje krajolika. Okupila se tamo grupa što stručnjaka što znanstvenika, svakako mlađih ljudi koji se svaki u svojoj specijalnosti bavi suhozidnim gradnjama, a slobodno možemo reći da su neki od njih rodonačelnici novog pristupa u istraživanju suhozida odnosno suhozidnih gradnji kod nas. Odnosno da je u struci (strukama) stasala generacija koja afirmira i štiti suhozidnu gradnju poslovično nedovoljno valoriziranu u postojećem sustavu.
Uostalom, nekako upravo od njih počinje era u kojoj su suhozidi ušli u Registar kulturne baštine Hrvatske. Koliko je to značajno u rasponu od konkretne zaštite do planiranja prostora- možda najbolje svjedoči lokalitet na kojem je simpozij započet: Čačina gomila koja je trebala ući u područje turističke izgradnje ali je upravo Registar kulturne baštine spasio od mogućeg nestanka iz prostora nadomak moru i za novu izgradnju magnetno privlačnoj obližnjoj obalnoj crti.
Dr. sc. Jadran Kale etnolog koji radi na relaciji Muzej grada Šibenika- Sveučilište u Zadru, od samih je početaka svoje akademske karijere posvećen istraživanju suhozida a napose po mnogočemu iznimnim lokalitetima predjela Srima između šibenske Jadrije i Vodica, pa je to sada Suhozidni park Srima.
A dr. sc. Filip Šrajer, arhitekt koji je doktorirao na temi Model za inventarizaciju, monitoring i evaluaciju suhozidnih gradnji u Hrvatskoj na primjeru Starogradskog polja na otoku Hvaru, uz čije se ime veže i danas već nadaleko poznata udruga Dragodid, osmislio je upravo sadašnju verziju platforme Suhozid.hr, koja znatno doprinosi dokumentiranju suhozidne baštine budući da po prvi put uključuje javnost. Što znači da svaki šetač krajolikom suhozida s lica mjesta može na Suhozid.hr unijeti fotografiju ili podatke o nekoj suhozidnoj građevini i tako upotpuniti popis. U ovom trenutku bilježi se preko 3300 unosa što samo govori o značaju civilnog sektora i u jednoj ovakvoj tematici odnosno problematici.
Kale i Šrajer otvorili su skup u oboru, uvijek treba ponoviti, upravo impozantne Čačine gomile, oboru u koji su se nekoć sklanjale srimske ovce. Kale je govorio na temu Otvoreni prostori u predinternetskim popisima baštine, a Filip Šrajer o prvih deset godina popisa Suhozid.hr.
Drugi dio kolokvija održan je u jednako impresivnom prostoru Domaćinove bunje na Srimi. Kristijan Juran i Ante Blaće govorili su o temi Mletački i austrijski katastri u kontekstu znanstvenog projekta Modrave-kulturni krajolik u povijesnoj perspektivi. Tanja Kremenčić i Goran Andlar o Studiji slučaja cresko-lošinjskog otočja a Goran Andlar i Sanja Lončar o Živicama u petrinjskom Pokuplju. O temi Primjena digitalne tehnologije na primjerima Moščenićke Drage i naselja Janjetići u Lovranu govorio je Mario Zaccaria. Održana je i praktična radionica unošenja suhozidnih lokaliteta u Suhozid.hr pod vodstvom Filipa Šrajera. Kako su te stare građevine uz pomoć interneta i zalaganjem naročito Filipa Šrajera i platforme Suhozid.hr sada nadohvat javnosti, tako je i cijeli postupak unošenja, za one koje zanima, prenošen na facebook stranici Suhozidnog parka Srima.