LIVEMilanović prekinuo šutnju, DP traži 6 ministarstva i predlažu Srbina za ministra branitelja. Oglasio se Grbin

Nastavljaju se razgovori i pregovori za formiranje nove vlade.

Ključni događaji:

- HDZ želi do petka potpisati koaliciju

- Izvori s pregovora: Ovo što radi Plenković je paravan, ima novi plan

- Raskol među manjincima. Židovi se odrekli Kajtazija kao svog zastupnika

- Novi list: Predsjednik ne želi sazivati konzultacije o slaganju većine u Saboru

 - Glavašević Plenkoviću: Jesi li čestitao Ivanu Anušiću?

- Bartulica (DP) u Okučanima: Zašto Pupovac nije s nama danas ovdje?

 

- Plenković ne odustaje od SDSS-a?

U tajnosti je jučer u Banskim dvorima održana nova, treća runda pregovora HDZ-a i Domovinskog pokreta.

Izvori iz DP-a otkrili su za RTL neke detalje o pregovorima s HDZ-om. Pregovarači iz DP-a kažu da premijer Andrej Plenković ne odustaje od SDSS-a.

"Mi smo rekli 76 ruku bez SDSS-a, idemo naći još dvije ruke. Ali Plenkoviću nije stalo do manjina nego do Pupovca", kaže sugovornik RTL-a i dodaje da premijer Plenković govori da bi to bila "trokut suradnja". Plenković je, dodaje, htio da razgovaraju o ministarstvima, ali DP ne želi dok se ne riješi pitanje SDSS-a.

No Domovinci imaju jedan prijedlog, da ministar branitelja bude Predrag Mišić, koji se kao nezavisni našao na listi Domovinskog pokreta našao u IX. Izbornoj jedinici na 3. mjestu. Radi se o hrvatskom branitelju srpske nacionalnosti, čime u DP-u žele pokazati da nisu protiv srpskog naroda.

- Oglasio se Grbin

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin izjavio je u srijedu u Puli da nemaju pravo odustati od antikorupcijske koalicije te da su SDP-ove pozicije jasne, ali se o tome moraju izjasniti Domovinski pokret i IDS.

Referirajući se na IDS koji se ne vidi u sastavljanju antikorupcijske vlade jer nema suglasja oko niza zakona, Grbin je istaknuo da će IDS morati račune polagati svojim biračima.

"Gospodo iz IDS-a, kada na stol dođe glasanje o tome da razriješimo Turudića s mjesta glavnog državnog odvjetnika, a doći će, ili da maknemo "lex AP" kako ćete glasati? Možete glasati za naš prijedlog, ili ćete se napokon razotkriti i glasati sa HDZ-om", kazao je.

Ustvrdio je da će IDS račune polagati biračima koji ih nisu birali da podržavaju HDZ i ostavljaju na snazi katastrofalne odluke koje je HDZ u zadnjih nekoliko godina donio.

Grbin nije odgovorio na pitanje hoće li se ponovno sastati s Domovinskim pokretom, no naglasio je da Domovinski pokret ali i IDS znaju sve te se o tome moraju izjasniti.

"Ako idemo u tom smjeru bitno je da se to dogodi što prije kako bi mogli bez vlade promijeniti odluku o Turudiću", kazao je Grbin novinarima na proslavi Međunarodnog praznika rada u Puli.

Poručio je da će svaka stranka biračima morati objasniti jesu li njihove poruke prije izbora bile samo folklor ili su to stvarno tako mislili.

Svjestan je, međutim, kako "nema realnosti da se stvori vlada u kojoj će sjediti SDP, Domovinski pokret i Možemo.

"To nije realno, ali konstituiranje sabora koji bi mogao promijeniti neke katastrofalne odluke koju su zadnjih godina donesene i popraviti Hrvatsku je ipak moguće", zaključio je predsjednik SDP-a.

"Ili ćemo sastaviti antikorupcijsku većinu u Saboru i početi mijenjati zemlju, pa onda ako treba ići na nove izbore, nadam se po pravednijim pravilima nego do sada, ili će se HDZ- u omogućiti da i dalje krade", poručio je Grbin.

Dodao je kako predsjednik Zoran Milanović u ovom trenutku ne sudjeluje ni u kakvim postupcima koji su vezani u sastavljanje saborske većine jer uostalom to nije njegov posao.

Za položaj radnika u Hrvatskoj rekao je da je sve samo ne dobar te upozorio na posebno loš položaj platformskih radnika zbog "katastrofalnog" Zakona o radu koja je izglasala HDZ-ova većina.

- Anušić o fotografiji s DP-ovcima: Bio sam pozvan na krizmu

Ministar obrane Ivan Anušić kazao je u srijedu, upitan za fotografiju s tajnikom DP-a Josipom Dabrom, kako njegova prijateljstva nisu ograničena na stranačku pripadnost, te izrazio nadu da bi pregovori s Domovinskim pokretom mogli vrlo brzo doci do konačnog dogovora.

"Nadam se da će vrlo brzo doći do konačnog dogovora i rezultata naših pregovora, da ne kažem konačno rješenje", izjavio je.

No, da bi poslijeizborni pregovori između HDZ-a i DP-a završili uspješno, mora postojati fleksibilnost, razumijevanje i uvažavanja jedni drugih, jer se bez toga politika ne može voditi, poručio je Anušić nakon svečanog obilježavanja 29. godišnjice vojno redarstvene operacije Bljesak.

Upitan postoji li druga opcija za sastavljanje parlamentarne većine, osim s DP-om, odgovorio je kako je "matematika takva kakva je, brojevi se ne mogu mijenjati i brojevi sve pokazuju".

"Što se tiče fotografije, bio sam pozvan na krizmu, a ja se odazivam na takve pozive. Dabro i ja se poznajemo oko 20 godina i moja prijateljstva nisu ograničena na stranačku pripadnost, nisu nikad bila, niti će biti. Kod mene se politika i prijateljstva ne miješaju", rekao je Anušić.

Potpredsjednik vlade time se osvrnuo na fotografiju koja se dijeli na društvenim mrežama, a snimljena je u jednom restoranu, na proslavi krizme, a na njoj pozira s tajnikom Domovinskog pokreta Josipom Dabrom i zastupnikom te stranke Stipom Mlinarićem.

"Naravno da smo neformalno razgovarali i komentirali, međutim zna se tko vodi pregovore, tko je ključan u pregovorima i tko donosi odluke", kazao je Anušić.

- Bartulica: Imam pitanje za Pupovca

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta u Okučanima je dao izjavu za medije, a tom prilikom se osvrnuo na pregovore između DP-a i HDZ-a, javlja N1.

“Moja poruka je da budemo strpljivi. Oprezni sam optimist”, rekao je Bartulica.

“Što se tiče predstavnika manjina, imam jedno pitanje za Milorada Pupovca – kad već služi hrvatskoj državi, postavlja se pitanje zašto nije s nama danas. Ovo su bili presudni dani u novijoj hrvatskoj povijesti i mislim da svi hrvatski političari, bez obzira kako gledali budućnost i svoju ulogu, njihovo je mjesto ovdje”, istaknuo je.

- Jandroković: Optimističan sam

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je kako je optimističan u pogledu ishoda pregovora između HDZ-a i DP-a o sastavljanju nove hrvatske vlade.

„Pregovori traju, optimističan sam sam glede njihova ishoda i sa strpljenjem čekam konačni ishod“, rekao je Jandroković novinarima na obilježavaju 29. obljetnice VRO Bljesak.

Upitan bi li mu bilo sporno ako bi Domovinski pokret tražio mjesto predsjednika Sabora, odgovorio je kako je predugo u politici, da ne bi bio spreman na sve ishode.

„Ali pregovori traju i dajmo im vremena da uspiju, važno je to zbog stabilnosti hrvatske države“, naglasio je, ne želeći iznositi detalje o pregovorima.

Jandroković je, upitan očekuje li uskoro okupljanje novog saziva Sabora, odgovorio kako za to postoje rokovi.

„Rok je do 19. svibnja, do tada će se, sasvim sigurno, sastati novi saziv, a kakav će ishod biti, to ćemo vidjeti“, kazao je, podsjetivši da je datum sazivanja na predsjedniku Republike. „On saziva Sabor na prvo zasjedanje, do 19. svibnja će sasvim sigurno sjednice biti“, kazao je.

- Zašto neće biti konzultacija?

Predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak je dobio službene rezultate izbora i počeo je teći rok od 20 dana za konstituirajuću sjednicu sabora.

Kako taj datum (19. svibnja) pada u nedjelju, za pretpostaviti je da Milanović neće čekati do samog isteka roka, ali nije ni to isključeno. Rezultati prošlih izbora bili su takvi da je premijer Andrej Plenković odmah okupio većinu i Milanović nije imao razloga oklijevati, pa se Sabor konstituirao već 17. dan poslije izbora, prenosi Novi list.

Uvjet konstituiranja Sabora je izbor njegovog predsjednika. Zato nije nemoguće da, zbog nepostojanja jasne većine, prvi pokušaj konstituiranja ne uspije, kao što se dogodilo 2015. U tom slučaju nema više rokova i predsjednik Republike saziva konstituirajuću sjednicu kada stranke postignu dogovor o parlamentarnoj većini.

Kako doznaje Novi list., Milanović ovaj put neće zvati na Pantovčak predstavnike političkih stranaka da bi ih pitao dokle se stiglo u pregovaračkom procesu. Osim što predsjednik smatra da je iz javnih izvora sasvim dovoljno upoznat s tim kako teku pregovori, jedan je još krupniji razlog za vjerojatno nesazivanje konzultacija. Milanović je, tvrde na Pantovčaku, uvjeren da se Plenković uopće ne bi odazvao kako bi s njim podijelio informacije o svojim pregovorima s Domovinskim pokretom, zastupnicima nacionalnih manjina i drugima.

- Glavaševićeva poruka Plenkoviću

Bojan Glavašević na X-u se obratio Andreju Plenkoviću.

"Hej, Andrej Plenković, kad smo kod elektabilnosti i tvog nezadovoljstva što ti nitko ne čestita pobjedu - jesi li čestitao Ivanu Anušiću što je osvojio skoro 4500 glasova više od tebe? Ili čekaš da te zamijeni na čelu HDZ-a pa ćeš mu čestitati sve zajedno? Frendovi su mu čestitali", napisao je Glavašević u opisu objave na X-u u sklopu koje je podijelio i fotografiju o kojoj ovih dana priča cijela Hrvatska.

- Kako će se podijeliti 2.7 milijuna eura za naknade?

Nakon objave konačnih rezultata parlamentarnih izbora od 17. travnja, moguće je procijeniti kako će se raspodijeliti oko 2,7 milijuna eura koliko je država osigurala za naknadu troškova izborne promidžbe. Ipak, za precizan izračun trebat će pričekati financijski nadzor DIP-a.

S obzirom da svako osvojeno zastupničko mjesto nosi 17. 918 eura, lako je zaključiti da će najviše dobiti HDZ koji s partnerima (HSLS, HDS, HSU, HNS) ima 61 zastupnika, ukupno, gotovo 1,1 milijun eura.

Stranke koalicije Rijeke pravde (SDP, Centar, Glas, HSS, DOISIP) koje su zajedno osvojile 42 mjesta u Saboru, ukupno bi trebale dobiti oko 753. 000 eura, a Domovinski pokret s 14 zastupnika 251.000 eura.

Most i Suverenisti, koji su zajedno osvojili 11 mandata, mogu računati na 197.000 eura naknade, a Možemo sa zastupnikom manje, na 179.000 eura.

IDS-u i Nezavisnoj platformi Sjever, koji imaju po dva zastupnika, trebalo bi pripasti po 36.000 eura, a Fokusu s jednim zastupnikom 17.918 eura naknade. 

Država će naknadu od 2987 eura, isplatiti i strankama koje su dobile više od pet posto važećih glasova u izbornoj jedinici, ali mandat nisu osvojile.

To je slučaj sa DP u 3. izbornoj jedinici, strankom Možemo u 4. i 10. jedinici, Mostom i Hrvatskim bilom u 11. izbornoj jedinici.   

Iznosi koje bi u perspektivi mogli dobiti od države, strankama, koalicijama i zastupnicima dobro će doći imaju li se u vidu troškovi koje su napravili u prvom dijelu promidžbe, ali i financijske pozicije s kojih su u nju ušli.

Tako je SDP-ova koalicija Rijeke pravde do 9. travnja već potrošila 1,1 milijun eura, a HDZ-ova 905.000 eura. Možemo je potrošio 282.000 eura, DP 270.000, koalicija Mosta i Suverenista 188.000 eura.

Dio troškova stranke i koalicije pokrit će i donacijama dobivenim za kampanju, HDZ je, primjerice, dobio oko 432.000 eura, Rijeke pravde 100.000 eura, Možemo oko 30.000, Most/HS 7400 eura, DP oko 3000 eura.

U financijskom pogledu, HDZ je najspremniji ušao u kampanju, prošlu je godinu zaključio s viškom od 1,7 milijuna eura, a s viškovima iz prethodnih u super izbornu je ušao s plusom od 5,5 milijuna eura.

SDP je prošlu godinu zaključio s plusom od 753.000 eura, ali problem mu je bio manjak koji se vukao iz prethodnih godina.

Most je izbore dočekao s oko 97 tisuća eura u blagajni, Možemo s pola milijuna eura, u plusu je bio i DP.

Zakon strankama i koalicijama dopušta da po listi u jednoj izbornoj jedinici na promidžbu potroše najviše 199. 084 eura. Ako su liste imale u svih deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, znači da su ukupno mogle potrošiti oko dva milijuna eura.

Jesu li se držali tih ograničenja, znat će se 17. svibnja do kada svi sudionici izbora održanih 17. travnja moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti završni izvještaj o načinu na koji su financirali promidžbu.

Kad je riječ o zastupnicima nacionalnih manjina, SDSS-u, čijih će troje zastupnika predstavljati srpsku manjinu, trebalo bi pripasti gotovo 54.000 eura naknade za izborne troškove.

Ostalih pet manjinskih zastupnika: Robert Jankovics (mađarska manjina), Furio Radin (talijanska), Vladimir Bilek (češka i slovačka), Armin Hodžić (albanska, bošnjačka, crnogorska, slovenska i makedonska) te Veljko Kajtazi (zastupnik 12 manjina) na ime naknade izbornih troškova trebali bi dobiti po 17.918 eura.

Država će pokriti dio troškova i kandidatima za zastupnike manjina koji u stanovništvu čine manje od 1,5 posto, koji nisu postali zastupnici, a dobili su više od 15 posto važećih glasova izborne jedinice.  Slijedom toga Corrado Dussich, Franjo Horvat, Ermina Lekaj Prljaskaj i Šoip Šoipi trebali bi dobiti po 2700 eura naknade za izborne troškove, što je 15 posto iznosa koji pripada izabranom zastupniku.

Dogodi li se da DIP u svom financijskom nadzoru nađe neke propuste, primjerice da su stranke i kandidati sredstva za promidžbu koristili u nedopuštene svrhe, da su probili propisane limite i sl. te im izrekne kazne, prilike i iznosi na koje računaju bi se mogli promijeniti, pa za precizan izračun treba pričekati još koji tjedan.

Treba podsjetiti i da je prošlo vrijeme kad su izborni sudionici mogli ‘zaraditi‘ na promidžbi, naime, već drugi izborni ciklus vrijedi pravilo da naknada koju za izborne troškove dobiju od države ne može biti veća od stvarnih troškova koje su imali. Stoga, dogodi li se da je, primjerice, neki kandidat na promidžbu potrošio samo 10. 000 eura, toliko će i dobiti na ime naknade, ne cijelih 17.918 eura.

Onima koji ju zasluže, naknada troškova izborne promidžbe isplatit će u roku od 15 dana od dana kada DIP objavi svoje izvješće o nadzoru poštivanja Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Nakon parlamentarnih izbora održanih 5. srpnja 2020. godine, DIP je spomenuto izvješće objavio dva mjeseca kasnije, točnije 14. rujna, što znači da su naknade na račune ‘sjedale‘ tek početkom listopada, gotovo tri mjeseca nakon održanih izbora.

- Svađa među manjincima

"Romska zajednica je puno više učinila za židovsku nego židovska za nas. Ognjen Kraus je sad napokon javno priznao da Židovi nikad nisu glasali za svoje manjinske predstavnike, za mene, da oni ne žele glasati ni za koga. Nisam siguran da Kraus zna što priča, ali sve mu opraštam", komentirao je Veljko Kajtazi, predstavnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, ukrajinske, turske, vlaške i židovske manjine, kritike koje mu je uputio Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb.

Kraus je u Večernjem listu ustvrdio da je potpuno nezadovoljan Kajtazijem. "On služi i predstavlja samo sebe i svoje interese. I nikoga drugog. Ne jednom pokušali smo s njim razgovarati, ali bezuspješno. I odlukom našeg Vijeća zahvalit ćemo mu na tome što je učinio, ali nas više ne treba zastupati", najavio je Kraus da će se Kajtazija i službeno "odreći" i da ga više neće smatrati legitimnim predstavnikom njihovih interesa u Saboru, piše Jutarnji list.

Kajtazi kaže da samo na nekoliko primjera može demantirati predsjednika Židovske općine. Pokrenuo je, podsjeća, inicijativu da se ustaški poklič "Za dom spremni" oštro sankcionira, zbog čega je redovno bio meta bijesa desničara. "Kad su u Jasenovcu nedaleko od nekadašnjeg ustaškog logora postavili spomen-ploču poginulima u ratu u Hrvatskoj na kojoj je u grbu jedne veteranske udruge i ustaški pozdrav, najglasnije sam galamio.

Židovska zajednica ništa nije učinila za Rome i podržala inicijativu da se Hajriji Mihaljević, koja je u ratu u spasila židovsko dijete, prizna status pravednice. Romska zajednica sama komemorira Ušticu, ustaški logor u kojem su bile smještene romske obitelji koje nakon deportacije nisu mogle biti smještene u logor III Ciglana Jasenovac. Kraus kad nabraja stradalnike, nikada ne navede da su među njima i Romi, uvijek samo kaže Srbi, Židovi i ostali."

Što se tiče odluke predstavnika manjina da će u pregovorima o sastavljanju parlamentarne većine biti jedinstveni i da se neće dati dijeliti na podobne i nepodobne, Kajtazi kaže da se nije predomislio i da su, za razliku od svih drugih, Romi jedini koji nemaju svoju matičnu državu, osim Hrvatske. "Ako su manjinci pametni, ostat će zajedno na kupu jer su sitni interesi kratkog daha. Samo ako potrajemo jedinstveni, više će nas cijeniti. Nema stabilne Vlade bez manjinaca", zaključio je Kajtazi.

- HDZ želi do petka potpisati koaliciju

Do kraja tjedna trebaju se dovršiti pregovori između HDZ-a i Domovinskog pokreta te potpisati koalicijski sporazum na kojem bi se temeljila iduća Vlada koju će činiti koalicija te dvije stranke, piše Jutarnji list.

Iz upućenih izvora Jutarnji list doznaje da pregovori zaista dobro napreduju i da je realno očekivati kako će se do petka zaokružiti sve tri točke koje su na stolu: SDSS, programske smjernice buduće Vlade i kadrovi.

Već na samom početku pregovora HDZ je tražio od DP-a da izlože sva područja, odnosno resore za koje su zainteresirani. Prema riječima sugovornika Jutarnjeg. DP je iznio više tematskih područja koja, ako se rasporede po ministarstvima, znače interes za preuzimanje šest ministarstava, ako ne i više.