Sukladno nacionalnom projektu "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000", financiranog iz Europskog kohezijskog fonda koji provodi Ministarstvo održivog razvoja, u Jelsi je održana radionica vezana za donošenje Plana upravljanja područjima ekološke mreže Natura 2000 i zaštićenim područjima otoka Hvara.
Dokument donosi županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode "More i krš", dok je za njegovu izradu zadužena splitska udruga "Sunce". Ovaj put su se obrađivala područja otoka Zečeva, Šćedra i Lukavci, pa su Hvarani iskazali interes za tu poprilično složenu tematiku.
– Na nacionalnoj razini se donosi gotovo 100 planova, a udruga "Sunce" radi planove u skupini 5, u suradnji s udrugom "Biom" i tvrtkom "Safege". Plan upravljanja za Hvar obuhvaća 26 područja ekološke mreže, odnosno oko 46 posto otočne površine, gdje štitimo 10 različitih ciljnih staništa, tri vrste i četiri područja, kao što su to ovdje Zečevo i Šćedro, inače najmirniji otok Mediterana – kazala je biologinja mr. Matea Špika, voditeljica projekata u "Suncu".
Prema njezinim riječima, izrada plana upravljanja započela je lani u travnju, a trajat će do 31. listopada iduće godine. Dokument po Zakonu o zaštiti prirode treba sadržavati analizu stanja, ciljeve, aktivnosti, mjere očuvanja, pokazatelje te zonaciju, a donosi se za razdoblje od 10 godina.
S druge strane usmjeren je na aktivnosti koje će institucija "More i krš" provoditi na tom području, u svojoj nadležnosti i u suradnji s drugim ustanovama.
– Ekološka mreža podrazumijeva razvoj na održivim osnovama, bilo da se radi o poljoprivredi, turizmu ili ribarstvu. Primjerice, na otoku Zečevu postoji jedan objekt koji trenutno nije u funkciji, a moglo bi ga se pod određenim uvjetima privesti svrsi, jer narušava krajobraznu vrijednost škoja. Na tom biseru mora neophodna je signalizacija kojom bi ljudi bili napokon upoznati o pravilima koja vrijede za to područje, da se ne smije ložiti vatra, odbacivati otpad... – rekla je Jelena Kurtović Mrčelić, viša stručna suradnica u "Moru i kršu".
Šćedro ima aktivnu udrugu koja dosta radi u pogledu zaštite prirodne i kulturne baštine, isto tako i na ekologiji, odnosno pravilnom zbrinjavanju otpada. Tamo je za razliku od ranijeg vremena nautičarima dostupan i uređen sustav sidrenja, što je značajno jer obaranje sidra nemilice devastira podmorje.
U tom smislu Šćedrani su zapravo jedan dobar primjer entuzijastičnih ljudi kojima bi se trebalo na svim razinama izlaziti ususret.
– Podmorje Šćedra koje krasi i hvarski koralj latinskog naziva Madracis pharensis bogato je ribom, baš kao i obližnji Lukavci sa svojim svjetionikom i kaparima. Ribari definitivno trebaju voditi računa da svojim mrežama ne zapinju po grebenima i ne uništavaju staništa. Obalne mreže potegače općenito su dosta toga uništile, na području Zečeva izlovljena je i gira koja je baza ekosustava, tako da se zbog te činjenice sada on puno sporije obnavlja. Na posidoniji tu i tamo vidimo tragove dinamita, a mislili smo da je ta praksa odavno izumrla – veli Kurtović Mrčelić.
Sljedeća radionica će se odnositi na donošenje konkretnih mjera za Paklene otoke. Važno je da ljudi u tome sudjeluju, jer donošenje plana podrazumijeva participativni proces. Dokument u konačnici ide na mišljenje nadležnom Ministarstvu, te se po potrebi dorađuje, također uključuje prezentaciju i javnu raspravu.
Hvarani su, čini se, svjesni svih prijetnji koje ugrožavaju održivi razvoj škoja i u tom smislu se ne očekuje njihov otpor. Postoji i problem neodgovornih investitora, što će se na neki način pokušati ograničiti, međutim, ozbiljan problem su uplivi drugih struktura s kojima se zaštitari sve teže bore.