konferencijaMaroević: Stalno se ulaže u lučku infrastrukturu. U deset godina bilo je gotovo 50 projekata

Svjedoci smo kako su nekadašnji mali obiteljski biznisi s vremenom prerasli u vrlo aktivan i perspektivan poslovni sektor koji se upravo ovih tjedana priprema za novu sezonu – kazala je glavna urednica Slobodne Dalmacije Sandra Lapenda Lemo pozdravljajući sudionike konferencije "Problematika poslovanja malih brodara", održane u petak u hotelu "Park" u organizaciji naše novinske kuće.

Kako je u uvodu istaknula, tema za raspravu ima mnogo, od problema financiranja izgradnje novih brodova, manjka vezova u matičnim lukama, izgradnje luka, do pitanja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, te radne snage.

Pozdravljajući prisutne, Ante Šošić, splitsko-dalmatinski dožupan, istaknuo je kako se Slobodna Dalmacija na konferencijama bavi važnim temama, a upravo je tema o poslovanju malih brodara prioritetna. Nikad u povijesti nije se, istaknuo je, investiralo u lučku infrastrukturu kao što se danas čini u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je okrenuta razvoju pomorstva.

– Naš senzibilitet kao javnog servisa ne smije biti usmjeren samo u razvoj infrastrukture, već i poboljšanje njihovih uvjeta poslovanja, poput poreznog režima i drugih – naglasio je također Šošić.

– U svijetu ne postoji pojam malih brodara, to je hrvatski doprinos nautičkom turizmu. Na početku to su bili prerađeni ribarski brodovi, da bi danas došli do suvremene flote prepoznate na svjetskom tržištu. Domaća brodska krstarenja su danas među 50 najpoželjnijih putovanja na svijetu; to je za strane turiste "must see" kad dolaze u Hrvatsku. Brodovi plove pod hrvatskom zastavom, brodovlasnici su hrvatska društva i obrti, brodovi su uglavnom sto posto hrvatski proizvod, a u pravilu su u posadi članovi obitelji brodara koje krasi duga pomorska i poduzetnička tradicija – kazao je uvodno Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe u resornome ministarstvu pozdravljajući skup i u ime Olega Butkovića, ministra mora, prometa i infrastrukture.

Stalna potpora

Orlić je istaknuo kako hrvatska država malim brodarima stalno pruža potporu, podsjetivši pritom na sve što je dosad učinjeno.

Nakon uvodnih govora započeo je panel na kojem su sudjelovali Arsen Ercegović, predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara, Marina Jurašin, voditeljica Područnog ureda HBOR-a za Dalmaciju, Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, i prof. dr. sc. Pero Vidan, dekan Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dok je moderatorica bila novinarka Sandra Barčot.

Marina Jurašin kazala je kako je u posljednjih 12 godina Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) za korisnike u pomorskom i obalnom prijevozu odobrila 191 kredit u iznosu od 218 milijuna eura. Od toga je više od stotinu kredita za korisnike iz Splitsko-dalmatinske županije, najviše iz Krila Jesenica, Dugog Rata i Omiša.

Na pitanje traži li tržište ovakve brodove, Arsen Ercegović odgovorio je kako prije pandemije nijedan brod nije izgrađen a da nije prodan na tržištu. Ali pandemija je to poremetila, a promjene donose i nova pravila, ukinute su olakšice i postroženi tehnički uvjeti. Dosad su gradili brodove do 500 bruto registarskih tona (BRT) i za 36 putnika, ali po novome kapacitet gostiju je smanjen, što umanjuje dobit.

Domagoj Maroević istaknuo je kako su u desetak godina uložili gotovo 60 milijuna eura u lučku infrastrukturu.

– Bilo je gotovo 50 projekata sanacije, dogradnje, rekonstrukcije. Vodili smo računa o ravnomjernom razvoju svake luke, pokušavajući naći balans između nautičkog veza, komunalnog veza i javnog linijskog prometa, i povećavajući kapacitete za udrugu brodara. Očekuje nas u sljedećih godinu dana raspisivanje natječaja za 24 projekta vrijedna više od 50 milijuna eura, koji će se realizirati u iduće četiri godine – kazao je, među ostalim, Maroević.

– Mi konstantno ulažemo. Više od 50 milijuna eura smo uložili, a imamo spremne projekte vrijedne stotinjak milijuna eura. Konstantnim ulaganjima iz zadanog prostora u Gradskoj luci pokušavamo izvući maksimum. Sada se radi na rekonstrukciji i proširenju Gata sv. Petra, Gat sv. Duje bismo oslobodili za domaći promet, izmještamo međunarodni terminal na lukobran. Ulaganja su konstantna, potrebe su i veće nego ulaganja – izjavio je Vice Mihanović.

Odgovarajući na pitanje ima li sigurne luke na Jadranu, Pero Vidan odgovorio je potvrdno, ali ne odnosi se na sve.

– Dakako da ima. Luka bi trebala imati sigurne uvjete. Luka u Krilu to nije. Gradska luka u Splitu je prekapacitirana. Cijela Hrvatska je postala sezonalna, u ljetnim mjesecima je veliki prihvat gostiju, dok u zimskim mjesecima luka radi s pola kapaciteta, zato moramo planirati nova rješenja. To je izgradnja matičnih luka za male brodare i nove lučke bazene – kazao je prof. Vidan.

Arsen Ercegović podsjetio je kako su očevi današnjih brodara počeli raditi luku u Krilu i imali su sve dozvole, ali došao je rat i sve se poremetilo, građevinska dozvola je istekla.

Domagoj Maroević je dodao kako je dobivena lokacijska dozvola za luku Krilo, sada je pitanje dana kad će biti ishođena građevinska dozvola, a najesen bi trebali početi radovi. No bit će znatno manje vezova za brodove, od sadašnjih 115 vezova, bit će ih 85.

– Svakako je to dobra vijest. Dobit ćemo kvalitetnu luku, ali nećemo moći vezati sve brodove. Najbrže bi rješenje bilo proširenje luke na terenu Dalmacije Dugi Rat. Uređenje luke Krilo rasteretilo bi Split – smatra Ercegović.

Vice Mihanović je naglasio kako je nemjerljiv doprinos koji imamo kroz ovaj promet za širu zajednicu.

– Turisti su zadržani u Splitu, a imali su priliku vidjeti i Vis, Hvar... – kazao je.

Bilo je riječi o vezivanju brodova u lukama u jedan red, gdje bi također trebalo biti promjena. Broj brodova koji bi se tako vezao trebao bi biti smanjen radi sigurnosnih razloga. Tako je i Pomorski fakultet u Splitu, po zahtjevu Lučke uprave, izradio studiju, na temelju koje bi se izradio pravilnik.

– I pored ovakvog načina vezivanja nismo imali problema, tražimo odgodu dok se ne nađu alternativna rješenja – kazao je Ercegović.

Govorilo se i o problemu radne snage.

Radna snaga

– Mi familijarno ne možemo više sami, treba više članova u posadi, kadra nema, korona je napravila svoje, puno mornara se prekvalificiralo, išlo dalje ili našlo stalni posao. Stoga smo počeli tražiti stranu radnu snagu, kako iz bližeg okruženja, tako i dalekih zemalja Nepala, Filipina. Snalazimo se kao i svi – kazao je Arsen Ercegović.

Vice Mihanović istaknuo je i kako Gradsku luku treba rasteretiti te na tom tragu razvijaju luku Stinice.

– Lokacijsku dozvolu za luku Stinice imamo, dobit ćemo uskoro građevinsku. Vrijednost investicije je 50 milijuna eura – naglasio je Mihanović.

Domagoj Maroević istaknuo je podršku jedinica lokalne samouprave u svakom projektu, te najavio i rasterećenje luke u Hvaru, gradnju luke Vira i Križne luke.

Na pitanje iz publike može li se dio Zapadne obale dati brodovima za krstarenje za vezivanje, Maroević je odgovorio kako je to moguće. To su, kazao je, predložili na sastanku u Ministarstvu.

U zaključnim porukama, Marina Jurašin uputila je poziv svim malim brodarima da se u slučaju potrebe za financiranjem obrate HBOR-u. Odluka je na njima, poručila je.

– Studija nije mišljenje autora, ona mora imati svoj tijek, poziva se na zakonske akte. Vezano uz probleme koji su uskrsnuli sa zadnjom studijom, ne vidim zašto se ne bi napravila platforma za bolje planiranje kod dolaska u neku luku – kazao je Vidan.

– Lučke uprave su spremne ulagati. Čekaju nas ozbiljna ulaganja – kazao je Maroević.

– Brojke su uzlazne, na nama je svima da osiguramo primjerene uvjete da mali brodari mogu raditi. Nakon niza projekata čeka nas rasterećenje Gradske luke izgradnjom luke Stinice – ocijenio je Mihanović.

– Mi smo kroz djelovanje naše udruge riješavali razne probleme. Luke su permanentan problem, zahvalio bih svim lučkim upravama i Ministarstvu na razumijevanju i suradnji. Luke će se graditi i dalje, dosta se ulagalo u luke, ulaganja se nastavljaju i vjerujem da će se sve riješiti – zaključio je Ercegović.