SD Dojavi Slobodna Dalmacija

More2 - Featured Category

More2 - Odabir urednika Category

More2 - Nautika Category

19025718

znanstvena projekcija Institut Ruđer Bošković i Institut za oceanografiju i ribarstvo: Verificiran kilometarski klimatski model Jadrana Vijesti Tim znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR), pod vodstvom dr. sc. Clée Denamiel s IRB-a, uspješno je proveo verifikaciju atmosferskih polja kilometarskog klimatskog modela Jadrana, a rezultati su objavljeni u vodećem svjetskom časopisu za razvoj modela u geoznanostima 'Geoscientific Model Development', objavio je IRB na svojoj web stranici. Klimatske promjene su naša sadašnjost i budućnost. Sadašnjost možemo mjeriti, no što je s budućnošću? Kako bi mogli više reći o budućoj klimi neophodan alat znanstvenicima su klimatski modeli, koji temeljem scenarija razvoja čovječanstva daju projekcije kretanja svojstava atmosfere i oceana. No, kako bi mogli 'vjerovati' rezultatima takvih modela, potrebno ih je provjeriti, odnosno verificirati nad podacima sakupljenim kroz razdoblje od više desetljeća i ...

Morski orah (Mnemiopsis leidyi)

invazivni rebraš Započelo praćenje morskog oraha kako bi se uočila mogućnost sprečavanja njegovog nekontroliranog širenja u Jadranu Vijesti Trenutno se u našem moru nalaze velike količine rebraša (Ctenofora), točnije jedne invazivne vrste koju nazivamo morski orah (Mnemiopsis leidyi) koja se u sjevernom Jadranu toliko udomaćila da je u Venecijanskoj laguni stvorila stalnu populaciju, objavio je Aquarium Pula na svojoj Facebook stranici. Dvospolci su i mogu sami sebe oploditi. Zbog građe tijela, odnosno želatinozne tvari slični su žarnjacima, osobito nekim meduzama, no od njih se razlikuju po tome što nemaju žarnice. Druga osobitost rebraša je bilateralna simetričnost kakvu nema nijedan žarnjak. Žarnice su u rebraša nadomještene ljepljivim stanicama (trepetljikama ili lovkama) koje služe za lov planktona.  Većinom imaju prozirno tijelo s uzdužnim pojasima ili rebrima koja danju svjetlucaju u duginim bojama zbog interferentne svjetlosti ili noću zbog bioluminiscencije. Uglavnom riječ je o ...

”Nalet” plastičnog otpada na more u Dubrovniku

spasimo planet! Do 2050. u oceanima će biti više plastičnog otpada nego riba, a Mediteran je jedno od najugroženijih područja. Zabrana vrećica samo je prvi korak Vijesti Glavata želva Huanita uginula je prošle godine u Puli zbog plastičnih čepova koji su joj toliko ozlijedili crijeva da nije mogla probavljati hranu. Od tada se malo toga promijenilo da Sredozemlje prestane biti jedno od najugroženijih mora plastičnim otpadom. U srpnju je časopis Science objavio studiju sa zaključkom da svijet u globalnom zagađenju plastikom ide prema točki s koje nema povratka, a do 2050. u svjetskim oceanima bit će više plastičnog otpada nego riba, upozoravaju znanstvenici.  Procjenjuje se da plastika čini oko 80 posto morskog otpada, a Mediteran je jedno od najugroženijih područja, navode ekološki aktivisti. U Centru za oporavak morskih kornjača u Puli, gdje je lani uginula Huanita, često na brizi imaju kornjače koje stradavaju zbog plastike, bilo da je progutaju ili se oko nje omotaju.  Mirta Smodlaka Tanković, znanstvena suradnica u ...

More2 - Ribolov Category

19334122

SEACLEAR Jadranu volimo tepati da je čist, a nije! Dubrovački znanstvenici sudjeluju u razvoju sustava robota za čišćenje morskog dna Vijesti Sveučilište u Dubrovniku provelo je jutros preliminarno testiranje dijelova autonomnog sustava robota u akvatoriju Lokruma. Sveučilište i Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA) partneri su u europskom projektu SeaClear kojem je cilj razviti autonomnu tehnologiju za prikupljanje otpada s morskog dna i stupca vode, dakle bez ronioca. Sudionici i suradnici ovog europskog projekta predstavili su danas prototip autonomnog sustava robota, javlja Dubrovački vjesnik. - Sredozemno more je jedno od najonečišćenijih u svijetu, a Jadran je jedan njegov mali zaljev. Jadranu volimo tepati da je divan i kristalno čist. Divan je, ali nije čist i potrebno mu je puno više brige i puno bolja zaštita. Nevjerojatno je koliko malo ulažemo u jedan tako važan i vrijedan resurs kakav je Jadransko more – rekla je izv. prof.dr.sc Marijana Pećarević, prorektorica ...

Učitaj više
06. kolovoz 2022 12:02