stdClass Object
(
[id] => 1312929
[title] => ‘O zagrijavanju mora alarmira Zmajevo oko kod Rogoznice, u njemu nikad nisu izmjerena 34 stupnja!‘
[alias] => o-zagrijavanju-mora-alarmira-zmajevo-oko-kod-rogoznice-u-njemu-nikad-dosad-nisu-izmjerena-34-stupnja
[catid] => 420
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
U utjecajnom časopisu Nature Communications objavljen je ovoga srpnja članak danskih znanstvenika u kojemu se navodi kako bi sustav glavne atlantske struje, prema trenutnom scenariju budućih emisija, mogao kolabirati sredinom stoljeća, ali navode mogućnost da se to dogodi i vrlo brzo, već 2025. godine. Nije prvi put da se govori o tome, no čini se da su dosadašnja upozorenja vezana uz mogući kolaps Atlantske pridnene meridionalne protustruje (AMOC) u široj javnosti prolazila ispod radara te da se ljudi tek počinju polako senzibilizirati na pitanja klimatskih promjena i njihove uzroke i posljedice pratiti sa zanimanjem.
O čemu se, dakle, točno radi kad se govori o kolapsu AMOC-a? Kakve bi bile posljedice takvog scenarija, bi li doista došlo do velikog zahlađenja, odnosno mini ledenog doba na području SAD-a i Europe, o čemu se ovih dana naveliko piše? O tome, kao i o situaciji s Jadranskim morem, razgovarali smo s dr. sc. Ivicom Vilibićem, Splićaninom koji je kao znanstveni savjetnik u trajnom zvanju zaposlen u Institutu “Ruđer Bošković”, a među njegove specifične interese spadaju, među ostalim, klimatski trendovi i fluktuacije, klimatske projekcije i predviđanja na globalnoj i regionalnoj skali te oscilacije razine mora, općenito i u Jadranu.
A kako su zbivanja sa strujama u Atlantskom oceanu, na koji je naslonjena cijela zapadna obala Europe, zauzela udarne prostore u medijima, dr. Vilibić u startu je objasnio o kakvim se strujama radi i zašto su važne.
Scenariji kolapsa
– AMOC ili Atlantska pridnena meridionalna protustruja dio je svjetskog strujnog prstena koji nastaje u polarnim krajevima tijekom zimskih mjeseci, kad zbog izuzetno jakog hlađenja more postaje sve gušće i tone u duboke slojeve oceana. Nakon toga po dnu putuje prema ekvatoru, i zbog toga su temperature na dnu mora vrlo niske u svim oceanima, tri do četiri Celzijeva stupnja. Zbog tog istjecanja na površini se odvija suprotan proces, odnosno topla Golfska struja privučena je prema polarnim krajevima, zbog čega zapadna Europa ima toplu klimu, za razliku od istočne obale SAD-a, koju “hladi” hladna Labradorska struja. Fenomen tonjenja guste vode se, osim u sjevernom Atlantiku, javlja i u morima oko Antarktike.
---
---
A u čemu se očituje problem, odnosno mogućnost “kolapsa”?
– E sad, otapanje polarnih ledenih područja pojačano je zbog klimatskih promjena, zbog čega se smanjuje salinitet mora u polarnim i sjevernim morima. Problem nastaje ako ta voda nižeg saliniteta dođe u područja u kojima se javlja navedeno tonjenje vode, jer voda nižeg saliniteta ima nižu gustoću i hlađenje u nekom trenutku može biti nedovoljno da stvori vodu veće gustoće nego što je ona ispod nje.
U tom trenutku zaustavlja se i AMOC, pa posljedično slabi i dotok Golfske struje prema sjevernoj Europi, koja u takvom scenariju zakreće južnije, a koliko južnije, ovisi o jačini promjene svih ovih prethodnih procesa. U tom scenariju ne postoji mogućnost stvaranja Islandske ciklone, nego se mijenja cijeli sustav strujanja nad sjevernim Atlantikom i sjevernom Europom. Sjeverno strujanje postaje prevladavajuće i zbog toga klima u sjevernoj i sjeverozapadnoj Europi postaje hladnija. Ukratko, ovo je jedan od scenarija utjecaja kolapsa AMOC-a na klimu u Europi.
Što znači “hladnija”? Koliko hladnija? Koliki se prosječni pad temperatura može očekivati? Mini ledeno doba?
- Pa, studije kažu da bi temperatura u sjeverozapadnoj Europi pala za dva do četiri stupnja Celzijusa. No, ako bi istovremeno globalna temperatura rasla za dva stupnja Celzijusa, to bi predstavljalo jedno malo osvježenje za ta područja, naravno ako bismo zanemarili neke druge posljedice kao što su učestaliji prodori hladnog zraka i povremene snježne mećave u tom području. Ali, sve to već imamo s druge strane Atlantskog oceana, na primjer u New Yorku, ništa na što ljudi nisu navikli.
Na koji bi se način posljedice tog zahlađenja reflektirale na dio Europe u kojemu je smještena Hrvatska?
– Što se tiče Hrvatske, ona ne bi bila pod značajnim utjecajem svega ovoga u smislu zahlađenja, no utjecaj na klimu bio bi značajan jer bi se promijenile putanje atlantskih ciklona. Naime, one mogu ići sjevernije ili južnije, ovisno o tome kakvo je stanje strujanja u atmosferi.
Ako bi se toplo more “spustilo” više prema jugu sjevernog Atlantika, onda bi i dio ciklona išao više južno, vjerojatno bi zahvaćao i Sredozemlje. No, s druge strane, Sredozemlje se jače zagrijava nego ostatak svijeta, pa bi ono samo po sebi unosilo više vlage u atmosferu i stvaralo svoja nevremena. Stoga kolaps AMOC-a ne bi imao značajan utjecaj na ekstremnost pojava, valova vrućine i izuzetno jakih nevera. One bi, naime, i kod kolapsa AMOC-a bile i dalje sve izraženije u našim krajevima.
Fenomen s Atlantika
U vodama južne Floride oceanska voda dosegnula je temperature od gotovo 40 stupnjeva. Možda je to ekstremno (potpomognuto muljevitim tamnim vodama), ali i drugdje su, uključujući Jadran, temperatura mora i oceana povišene u odnosu na prosjek, ili neuobičajeno visoke. Svjetska meteorološka organizacija upozorava na to da temperature mora poput onih u Južnoj Floridi mogu biti smrtonosne za život u moru, da mogu ugroziti oceanske ekosustave, utjecati na zalihe hrane i sredstva za život...
– Pojačano zagrijavanje površine mora je – iako također posljedica klimatskih promjena – drugačija priča od eventualnog kolapsa AMOC-a. Priča je jednostavna – ako nešto jače zagrijavate, onda to nešto ima višu temperaturu. To vrijedi za sjeverni Atlantik, za Floridu, Jadran i svugdje.
Svjedoci smo valova vrućine u atmosferi, pa se stoga javljaju i valovi vrućine u moru. Problem je u ovoj priči da ako jače zagrijavate površinu mora, ono je toplije i manje gustoće, stoga ostaje na površini mora i – ako je slabiji vjetar – ne miješa se s hladnijim morem u dubini. Na taj način temperatura pri površini mora može poprimiti izuzetno visoke vrijednosti, kao što se događa i u sjevernom Atlantiku. A od ponuđenih hipoteza o tome zašto je tako, pobornik sam one o smanjenom miješanju mora zbog smanjenja jačine vjetra. Sličan fenomen opažen je i u Jadranu u posljednjih pet-šest godina.
Tijekom proljeća i ljeta površina mora se zagrijava pa postaje manje gusta i izolirana od dubljih slojeva, a zbog visoke temperature jače isparava, pa u tom sloju od 10 do 20 metara salinitet izuzetno raste. Kao posljedicu imamo površinu velikog dijela Jadrana karakteriziranu izuzetno visokim salinitetom i temperaturom, koja se često održava sve do jeseni, kad se obično javljaju ciklone i vjetrovi dovoljno jaki da izmiješaju vodeni stupac. U ovom obimu, ovaj fenomen se nije u Jadranu javljao do 2017. godine.
---
---
Znači li to da se zagrijavanje odvija samo u tom površinskom sloju?
– Ne znači. Osim zagrijavanja površine mora, jednako je veliki problem i zagrijavanje dubokih slojeva mora. Kad toplina jednom uđe u more, prenosi se prema dubljim slojevima, polako, u razdoblju od više desetljeća i stoljeća u odnosu na duboke svjetske oceane. To znači da kada jednom akumulirate toplinu u dubokim oceanima, potrebna su stoljeća da se ta toplina iz njih izvuče. Drugim riječima, klimatske promjene ne mogu se prekinuti na jedan klik – ono što sada radimo ostavlja posljedice za mnoge generacije. Ako odmah započnemo nešto raditi po pitanju klimatskih promjena, naši će unuci moći ugodnije živjeti na ovoj Zemlji.
Jesu li duboke vode Jadrana već zagrijane?
– U posljednjih petnaestak godina bilježe se značajne promjene u njegovim dubokim slojevima, zagrijavanje od oko jedan Celzijev stupanj i porast saliniteta od oko 0,4 grama na kilogram. Ovdje je priča ekvivalentna AMOC-u, odnosno ide ovako: tijekom zime, kod jakih bura, stvara se voda visoke gustoće u plitkom sjevernom Jadranu koja tone u duboke slojeve Jadrana – ta voda donosi kisik i zaslužna je za postojanje bogatog života u, na primjer, Jabučkoj kotlini. No, kako je Jadran sve topliji i slaniji, tako i ta pridnena voda postaje sve toplija i slanija, pa kao takva tone sve do dna Južnojadranske kotline.
Kako to zagrijavanje utječe na morske organizme?
– Prvo, omogućava vrstama iz toplih mora, na primjer onima koje dolaze kroz Sueski kanal u Sredozemlje, da im u Jadranu bude ugodno. Drugo, onemogućuje vrstama hladnih mora da žive u Jadranu. Jednostavno, Jadran će postati topliji od onoga što one mogu tolerirati i na što se mogu prilagoditi. Koralji, recimo, o kojima je već puno rečeno, ne trpe previsoke temperature i dobar će dio njih u svjetskim morima nestati, odnosno već nestaje. Nadalje, toplo more vole meduze, pa se kao posljedica klimatskih promjena navodi da će budući oceani postati “jellyfish oceans”. Ima toga još puno, kolege biolozi sigurno imaju dosta toga reći na razini pojedinih vrsta i ukupne bioraznolikosti.
Čini li se i vama da se procesi koji izazivaju zagrijavanje mora, pojavu morskih toplinskih valova i slično – ubrzavaju mimo svih dosadašnjih najava?
– Da, i ja imam takav osjećaj, ali osjećaj je manje bitan, bitni su brojevi, a oni ukazuju na to ubrzanje. Na temelju podataka iz jedne godine ne može se reći kamo idemo. To može biti samo anomalija, na primjer zbog El Niña ili slično, no mi imamo podatke za razdoblje dulje od stoljeća, prikupljane na desecima tisuća postaja u atmosferi i moru, svugdje, i zato znamo sve to što znamo.
Imamo li razloga biti uznemireni, i ako imamo – čime najviše?
– Ja sam najviše uznemiren zbog toga što ćemo ostaviti generacijama iza nas, i to ne samo po pitanju klimatskih promjena. Jednako me zabrinjava, na primjer, i stihijska gradnja u obalnom pojasu, koja je nepovratna.
Stihijsku gradnju spominjete onako, kao dodatnu brigu, ili i ona ima veze sa zbivanjima u Jadranskom moru?
- Stihijska gradnja ima veze za gramzljivošću ljudi, korupcijom i nepostojanjem efikasnog sustava kontrole obalnog prostora. Utječe na obalni pojas, ali ne i na otvoreno more.
---
---
Što činimo da se situacija s utjecajem klimatskih promjena (i) na morske ekosustave popravi?
- Premalo... Odnosno, neki dijelovi Zemlje, kao što je Europa, čine više, a neki dijelovi, kao što su Južna Amerika i jugoistočna Azija, premalo. Ukupno gledano – premalo.
Koja je zapravo točka u vremenu, temperaturnim vrijednostima i ravnoteži klimatskog sustava kojoj bi trebalo težiti, odnosno kojoj bi se bilo najbolje vratiti? Je li to uopće moguće?
– Da, sve je moguće! Sjetimo se samo Montrealskog protokola o zabrani emisije plinova štetnih za ozonski omotač i – gle – nakon nekoliko desetljeća ozonski omotač dobrim se dijelom oporavio. Što znači da se može, imamo tehnologiju za to. No pitanje je što će čovječanstvo, odnosno pojedine države, izabrati – primjenu skuplje tehnologije, koja minimalno utječe na klimu, ili primjenu jeftinije energije, koja stvara veliku štetu kakvu, na primjer, stvaraju otvoreni rudnici za eksploataciju nafte u Kanadi, ili krčenje prašuma radi profita kao u Brazilu.
Je li Jadran, s obzirom na svoj specifičan položaj, posebno izložen klimatskim promjenama, zagrijavanju, ili je posebno zaštićen?
– Cijelo je Sredozemlje, pa tako i Jadran, izloženije klimatskim promjenama u odnosu na globalne promjene. Razlog je njegova pozicija, zatvorenost, izraženiji utjecaj kopnenih masa, izoliranost od oceana. U Jadranu površinska temperatura mora primarno raste zbog zagrijavanja atmosfere, više tijekom ljeta, manje tijekom zime, kako pokazuju stoljetna mjerenja na hrvatskim meteorološkim postajama.
Posljedično, u plitkom sjevernom Jadranu mjerenjima od 70-ih godina bilježi se porast temperature mora od oko 0,6 stupnjeva po desetljeću. To uključuje područja u kojima tijekom zime nastaje voda visoke gustoće, ona koja tone u duboke slojeve srednjeg jedi južnog Jadrana. Stoga u Jadranu mjerimo porast i temperature i saliniteta i u dubokim slojevima Jabučke i Južnojadranske kotline, i to cijeli stupanj u posljednjih petnaestak godina. Naravno, u paketu idu i sve promjene u bioraznolikosti, abundanciji vrsta i svemu ostalome.
Slano kao nikad
Što je more manje, to su promjene drastičniji jer manja mora brže reagiraju na djelovanja iz atmosfere – zato je, na primjer, u Splitu na Bačvicama more nekoliko stupnjeva toplije od mora u Bračkom kanalu, ili – s druge strane – ekstremno hlađenje u sjevernom Jadranu može u pojedinim lagunama, na primjer oko Nina ili oko Venecije, uzrokovati stvaranje leda na površini. Zgodan je primjer i slano jezero Zmajevo oko kod Rogoznice, koje Laboratorij za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Instituta “Ruđer Bošković” već desetljećima istražuje. Naime, prije petnaestak dana tamo je na oko pet metara dubine izmjerena temperatura mora od 34 stupnja, što nikada dosad nije zabilježeno.
Drugi je primjer već spomenuti površinski salinitet tijekom ljetnih mjeseci na otvorenom Jadranu, koji često prelazi 39 g/kg u posljednjih šest godina, što nije zabilježeno nikad otkad postoje mjerenja – a postoje od 1911. godine, otkad je Austro-Ugarska počela sustavno pratiti parametre otvorenog Jadrana.
Znanstvenike nedvojbeno zanima što se događa sa svjetskim i “lokalnim” morima. Zanima li to, međutim – što se Jadrana tiče – i politiku, odnosno vlast? Potiču li se i financiraju istraživanja vezana uz klimatske promjene i njihov utjecaj na more?
– Što se tiče politike, političara i financiranja istraživanja u moru, dijelom nas je “spasila” Europska unija, jer ulaskom smo prihvatili i njezine direktive koje su iznad nacionalne legislative. Neke od tih direktiva traže praćenje stanja okoliša, pa je država stoga prisiljena to i raditi.
Nažalost, država nije po tom pitanju uložila u stvaranje stručnog kadra i agencija koje bi profesionalno i u suradnji sa znanstvenicima odrađivale taj posao, nego ga je dala znanstvenim institucijama, koje su to objeručke prihvatile jer je u pitanju značajan novac koje država inače ne daje za znanstvena istraživanja. Stoga znanstvenici, barem što se tiče istraživanja Jadrana, sve više postaju sakupljači podataka, a sve manje njihovi interpretatori, odnosno sve manje vremena imaju za otkrivanje novih stvari i bavljenje znanstvenim radom.
Po mojem mišljenju, sve se to u Hrvatskoj odvija previše stihijski... S druge strane, prava istraživanja Jadrana u smislu postavljanja znanstvenih eksperimenata gotovo da i ne postoje jer ne postoji dovoljno financiranje oceanografskih istraživanja – a istraživanja u moru nisu baš jeftina. U tom smislu nije nevažno reći da znanstveni sustav u Hrvatskoj ima strukturnih problema i daleko je od optimalne iskoristivosti u smislu i doprinosa svjetskoj znanosti i doprinosa boljitku naše domovine.
I prije četiri godine razgovarali smo o ovoj temi, ali ipak, kako mi se sad čini, s manje dramatičnosti “u zraku” nego što je ima sad. Pitala sam vas tada, među ostalim, pretjeruju li znanstvenici kad sve češće, govoreći o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama, koriste izraz “katastrofa”. “Pa sad”, odgovorili ste, “znanstvenici rijetko koriste riječi koje su medijima jako privlačne. (...) Oni više vole gledati brojke koje stoje iza takvih izjava, a one nisu na našoj strani, na strani čovječanstva”. Evo, danas vam ponavljam isto pitanje.
– Ja bih dao isti odgovor, iako stanje danas možda izgleda dramatičnije, a možda i jest dramatičnije. Ali, zapravo, ovo nije ništa iznenađujuće niti je došlo iznebuha, sve je to već predviđeno klimatskim projekcijama.
---
Sva mjerenja i svi podaci koji nisu javno dostupni znanstvenicima znače uludo bačen novac
Kakva se istraživanja utjecaja klimatskih promjena, toplinskih valova, zagrijavanja mora, utjecaja povišenih temperatura na žive organizme trenutačno provode, odnosno planiraju provesti u Hrvatskoj? U kojim istraživanjima vi sudjelujete?
– Kad se radi o istraživanjima, moglo bi se reći da sam "slobodni strijelac". Država mi daje plaću, što nije mala stvar i što izuzetno cijenim, no uopće nemam "svoj" novac za nekakva specifična istraživanja – zapravo, imao sam, ali sve je ostalo u bivšem mi institutu, dok je u posljednjih godinu i pol po tom pitanju bila "suša". No, unatoč toj suši, a možda i zbog nje, prošle sam godine objavio znanstvenih radova kao nijedne godine dosad. Oslanjam se, s jedne strane, na mlade suradnike, sadašnje i bivše doktorande i poslijedoktorande, suradnike iz svijeta, a s druge strane koristim dostupne podatke, kojih ima u neograničenim količinama, na primjer u europskom centru za more "Marine Copernicus" i u drugim javnim repozitorijima podataka. Kad se radi o dijeljenju istraživačkih podataka, Europa i razvijeni svijet odavno su propisali obavezu dijeljenja podataka dobivenih javnim novcem, dok je to u Hrvatskoj još uvijek iznimka, a ne pravilo, iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja deklarativno za tzv. otvorenu znanost ("open science"). Stoga smatram da su sva mjerenja i svi podaci koji nisu javno dostupni znanstvenicima uludo bačen novac, i sve dok ne promijenimo takvo ponašanje - zakonski, ako treba! - naša će znanost, i o moru, zaostajati za svjetskom.
Kad gledam unazad svoju karijeru, novac je bitan u istraživanjima jer sve to nije jeftino, no još je važnije znati što vi želite, imati dobru istraživačku ideju, imati kvalitetne suradnike, a i biti u uređenom znanstvenom sustavu, kakav hrvatski nije. Zbog toga nam mnogi mladi bježe van, zbog toga se oko 85 posto svih hrvatskih "znanstvenih oskara" – projekata Europskog istraživačkog vijeća – odvija drugdje u Europi, jer što će vam vrhunski projekt ako ga ne možete u potpunosti realizirati zbog prenormiranosti sustava, loše administracije, restriktivnih pravila i mnogo čega.
---
---
Sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo prešli ste na Institut "Ruđer Bošković". Zašto?
– Više je razloga. Institut "Ruđer Bošković" treći mi je javni institut – prvi je bio Hrvatski hidrografski institut – tako da već mogu praviti i neke usporedbe između njih. Za mjesec-dva ću, osim na Institutu "Ruđer Bošković", manjim dijelom (20 posto) radnog vremena biti angažiran i na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, na istraživanju utjecaja klimatskih promjena na mediteranske kulture. S obzirom na to da do mirovine imam još dosta godina, dovoljno je vremena za još poneku promjenu. U svakom slučaju, moj je stav da je svrha znanstvenih institucija da omoguće i usmjere znanstvena istraživanja tako da budu što kvalitetnija i na korist društvu i svijetu, a ne da ograničavaju znanstvenike, na razne načine, u njihovim djelovanjima, što je vrlo raširena pojava u Hrvatskoj. Istovjetno, svrha države Hrvatske jest da stvori okvir u kojem će njezini građani imati što kvalitetniji život, a ne da građani služe političarima i njihovu egu, moći i vlasti. Da, znam da je to utopija, ali ipak, nada umire posljednja...
---
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Porast se bilježi posljednjih petnaestak godina, a u paketu s tim idu i sve promjene u bioraznolikosti, abundanciji vrsta i svemu ostalome. Kad toplina jednom uđe u more, prenosi se prema dubljim slojevima, polako, u razdoblju od više desetljeća ili čak, u dubokim oceanima, stoljeća. To znači da kad se toplina jednom akumulira, potrebna su desetljeća i stoljeća da se ta toplina iz njih izvuče. Drugim riječima, klimatske promjene ne mogu se prekinuti na jedan klik – ono što sada radimo ostavlja posljedice za mnoge generacije
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ivica Vilibić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[34] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[35] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
[extra_fields_search] => Porast se bilježi posljednjih petnaestak godina, a u paketu s tim idu i sve promjene u bioraznolikosti, abundanciji vrsta i svemu ostalome. Kad toplina jednom uđe u more, prenosi se prema dubljim slojevima, polako, u razdoblju od više desetljeća ili čak, u dubokim oceanima, stoljeća. To znači da kad se toplina jednom akumulira, potrebna su desetljeća i stoljeća da se ta toplina iz njih izvuče. Drugim riječima, klimatske promjene ne mogu se prekinuti na jedan klik – ono što sada radimo ostavlja posljedice za mnoge generacije Ivica Vilibić 2 0 15368 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2023-08-07 06:56:28
[created_by] => 264
[created_by_alias] => Lidija Gnjidić Krnić/SD
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2023-08-07 09:32:14
[modified_by] => 264
[publish_up] => 2023-08-07 09:28:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 0
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 420
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--sa-svih-strana
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[page_title] => Sa svih strana
[pageclass_sfx] => page--zdravlje-u-fokusu
[menu-meta_description] => Donosimo mozaične vijesti i zanimljivosti vezane uz more, kao i kulinarske recepte za morska jela. Za Otvoreno more pišu Tonka Alujević i Edo Šegvić, na pitanja čitatelja odgovara Alen Soldo. Pogledajte i predivne galerije Srđana Vrančića koji snima vrhunske podvodne fotografije, a na njima su najčešće tropske ribe i ostale egzotične morske životinje.
[menu-meta_keywords] => Tonka Alujević, Alen Soldo, Edo Šegvić, povijest pomorstva, luksuzna jahta, morski recepti, morsko jelo
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 0
[itemRelatedLimit] => 5
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 0
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 1
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 0
[itemRelatedImageGallery] => 0
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] => Porast se bilježi posljednjih petnaestak godina, a u paketu s tim idu i sve promjene u bioraznolikosti, abundanciji vrsta i svemu ostalome. Kad toplina jednom uđe u more, prenosi se prema dubljim slojevima, polako, u razdoblju od više desetljeća ili
[metadata] => robots=
author=
title=O zagrijavanju mora alarmira Zmajevo oko, slano jezero kod Rogoznice: nikad dosad u njemu nisu izmjerena 34 stupnja!
[metakey] => Ivica Vilibić, AMOC, Atlantska pridnena meridionalna protustruja, Jadran, zagrijavanje Jadrana, zmajevo oko, Jabučka kotlina, Institut Ruđer Bošković
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2023\/08\/07\/25402707.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/07\/25350584.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/07\/25350588.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/07\/25350587.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/07\/25350586.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/07\/25366173.jpg","\/images\/slike\/2023\/08\/07\/1316266.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Vojko Ba\u0161i\u0107\/Cropix","Vojko Ba\u0161i\u0107\/Cropix","Vojko Ba\u0161i\u0107\/Cropix","Vojko Ba\u0161i\u0107\/Cropix","Vojko Ba\u0161i\u0107\/Cropix","Tomislav Kri\u0161to\/Cropix","Bo\u017eo Vuki\u010devi\u0107"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["
Ivica Vilibi\u0107 i slano jezero Zmajevo oko<\/p>","
Ivica Vilibi\u0107<\/p>","","
\u0160to se ti\u010de Hrvatske, kolabira li AMOC, atlantska pridnena protustruja, ona ne bi bila pod zna\u010dajnim utjecajem svega ovoga u smislu zahla\u0111enja, no utjecaj na klimu bio bi zna\u010dajan jer bi se promijenile putanje atlantskih ciklona<\/p>","","
Slano jezero Zmajevo oko: Laboratorij za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Instituta \u2018Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107\u2018 istra\u017euje ga ve\u0107 desetlje\u0107ima<\/p>","
Toplo more vole meduze, pa se kao posljedica klimatskih promjena navodi da \u0107e budu\u0107i oceani postati \u201cjellyfish oceans\u201d<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1600x900","hd_25402707_1920.jpg":"1920x1080","k_25402707_1280.jpg":"1280x1280","k_25402707_1024.jpg":"1024x1024","k_25402707_640.jpg":"640x640","k_25402707_480.jpg":"480x480","k_25402707_340.jpg":"340x340","k_25402707_220.jpg":"220x220","o_25402707_1280.jpg":"1280x720","o_25402707_1024.jpg":"1024x576","o_25402707_640.jpg":"640x360","o_25402707_480.jpg":"480x270","o_25402707_340.jpg":"340x191","o_25402707_220.jpg":"220x123","h_25402707_1280.jpg":"1280x854","h_25402707_1024.jpg":"1024x683","h_25402707_640.jpg":"640x427","h_25402707_480.jpg":"480x320","h_25402707_340.jpg":"340x227","h_25402707_220.jpg":"220x147","pp_25402707_1280.jpg":"1280x1628","pp_25402707_1024.jpg":"1024x1303","pp_25402707_640.jpg":"640x814","pp_25402707_480.jpg":"480x611","pp_25402707_340.jpg":"340x432","pp_25402707_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1318","hd_25350584_1920.jpg":"1920x1080","k_25350584_1280.jpg":"1280x1280","k_25350584_1024.jpg":"1024x1024","k_25350584_640.jpg":"640x640","k_25350584_480.jpg":"480x480","k_25350584_340.jpg":"340x340","k_25350584_220.jpg":"220x220","o_25350584_1280.jpg":"1280x878","o_25350584_1024.jpg":"1024x702","o_25350584_640.jpg":"640x439","o_25350584_480.jpg":"480x329","o_25350584_340.jpg":"340x233","o_25350584_220.jpg":"220x151","h_25350584_1280.jpg":"1280x854","h_25350584_1024.jpg":"1024x683","h_25350584_640.jpg":"640x427","h_25350584_480.jpg":"480x320","h_25350584_340.jpg":"340x227","h_25350584_220.jpg":"220x147","pp_25350584_1280.jpg":"1280x1628","pp_25350584_1024.jpg":"1024x1303","pp_25350584_640.jpg":"640x814","pp_25350584_480.jpg":"480x611","pp_25350584_340.jpg":"340x432","pp_25350584_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2659","hd_25350588_1920.jpg":"1920x1080","k_25350588_1280.jpg":"1280x1280","k_25350588_1024.jpg":"1024x1024","k_25350588_640.jpg":"640x640","k_25350588_480.jpg":"480x480","k_25350588_340.jpg":"340x340","k_25350588_220.jpg":"220x220","o_25350588_1280.jpg":"1280x1772","o_25350588_1024.jpg":"1024x1418","o_25350588_640.jpg":"640x886","o_25350588_480.jpg":"480x664","o_25350588_340.jpg":"340x470","o_25350588_220.jpg":"220x304","h_25350588_1280.jpg":"1280x854","h_25350588_1024.jpg":"1024x683","h_25350588_640.jpg":"640x427","h_25350588_480.jpg":"480x320","h_25350588_340.jpg":"340x227","h_25350588_220.jpg":"220x147","pp_25350588_1280.jpg":"1280x1628","pp_25350588_1024.jpg":"1024x1303","pp_25350588_640.jpg":"640x814","pp_25350588_480.jpg":"480x611","pp_25350588_340.jpg":"340x432","pp_25350588_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1416","hd_25350587_1920.jpg":"1920x1080","k_25350587_1280.jpg":"1280x1280","k_25350587_1024.jpg":"1024x1024","k_25350587_640.jpg":"640x640","k_25350587_480.jpg":"480x480","k_25350587_340.jpg":"340x340","k_25350587_220.jpg":"220x220","o_25350587_1280.jpg":"1280x944","o_25350587_1024.jpg":"1024x755","o_25350587_640.jpg":"640x472","o_25350587_480.jpg":"480x354","o_25350587_340.jpg":"340x250","o_25350587_220.jpg":"220x162","h_25350587_1280.jpg":"1280x854","h_25350587_1024.jpg":"1024x683","h_25350587_640.jpg":"640x427","h_25350587_480.jpg":"480x320","h_25350587_340.jpg":"340x227","h_25350587_220.jpg":"220x147","pp_25350587_1280.jpg":"1280x1628","pp_25350587_1024.jpg":"1024x1303","pp_25350587_640.jpg":"640x814","pp_25350587_480.jpg":"480x611","pp_25350587_340.jpg":"340x432","pp_25350587_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1423","hd_25350586_1920.jpg":"1920x1080","k_25350586_1280.jpg":"1280x1280","k_25350586_1024.jpg":"1024x1024","k_25350586_640.jpg":"640x640","k_25350586_480.jpg":"480x480","k_25350586_340.jpg":"340x340","k_25350586_220.jpg":"220x220","o_25350586_1280.jpg":"1280x948","o_25350586_1024.jpg":"1024x758","o_25350586_640.jpg":"640x474","o_25350586_480.jpg":"480x355","o_25350586_340.jpg":"340x251","o_25350586_220.jpg":"220x163","h_25350586_1280.jpg":"1280x854","h_25350586_1024.jpg":"1024x683","h_25350586_640.jpg":"640x427","h_25350586_480.jpg":"480x320","h_25350586_340.jpg":"340x227","h_25350586_220.jpg":"220x147","pp_25350586_1280.jpg":"1280x1628","pp_25350586_1024.jpg":"1024x1303","pp_25350586_640.jpg":"640x814","pp_25350586_480.jpg":"480x611","pp_25350586_340.jpg":"340x432","pp_25350586_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1280x670","hd_25366173_1920.jpg":"1920x1080","k_25366173_1280.jpg":"1280x1280","k_25366173_1024.jpg":"1024x1024","k_25366173_640.jpg":"640x640","k_25366173_480.jpg":"480x480","k_25366173_340.jpg":"340x340","k_25366173_220.jpg":"220x220","o_25366173_1280.jpg":"1280x670","o_25366173_1024.jpg":"1024x536","o_25366173_640.jpg":"640x335","o_25366173_480.jpg":"480x251","o_25366173_340.jpg":"340x177","o_25366173_220.jpg":"220x115","h_25366173_1280.jpg":"1280x854","h_25366173_1024.jpg":"1024x683","h_25366173_640.jpg":"640x427","h_25366173_480.jpg":"480x320","h_25366173_340.jpg":"340x227","h_25366173_220.jpg":"220x147","pp_25366173_1280.jpg":"1280x1628","pp_25366173_1024.jpg":"1024x1303","pp_25366173_640.jpg":"640x814","pp_25366173_480.jpg":"480x611","pp_25366173_340.jpg":"340x432","pp_25366173_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1440","hd_1316266_1920.jpg":"1920x1080","k_1316266_1280.jpg":"1280x1280","k_1316266_1024.jpg":"1024x1024","k_1316266_640.jpg":"640x640","k_1316266_480.jpg":"480x480","k_1316266_340.jpg":"340x340","k_1316266_220.jpg":"220x220","o_1316266_1280.jpg":"1280x960","o_1316266_1024.jpg":"1024x768","o_1316266_640.jpg":"640x480","o_1316266_480.jpg":"480x360","o_1316266_340.jpg":"340x255","o_1316266_220.jpg":"220x165","h_1316266_1280.jpg":"1280x854","h_1316266_1024.jpg":"1024x683","h_1316266_640.jpg":"640x427","h_1316266_480.jpg":"480x320","h_1316266_340.jpg":"340x227","h_1316266_220.jpg":"220x147","pp_1316266_1280.jpg":"1280x1628","pp_1316266_1024.jpg":"1024x1303","pp_1316266_640.jpg":"640x814","pp_1316266_480.jpg":"480x611","pp_1316266_340.jpg":"340x432","pp_1316266_220.jpg":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1","1","1","1","1"]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 100
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 420
[name] => Sa svih strana
[alias] => sa-svih-strana
[description] =>
[parent] => 417
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"417","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2018-11-16 09:18:21","customparams_modified":"2018-11-16 09:18:21","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 0
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7717536 Threads: 2 Questions: 1628709906 Slow queries: 4838287
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111210756
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 34
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '0'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /om/sa-svih-strana
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 420
[name] => Sa svih strana
[alias] => sa-svih-strana
[parent] => 417
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /om/sa-svih-strana
)
)
[link] => /om/sa-svih-strana/o-zagrijavanju-mora-alarmira-zmajevo-oko-kod-rogoznice-u-njemu-nikad-dosad-nisu-izmjerena-34-stupnja-1312929
[printLink] => /om/sa-svih-strana/o-zagrijavanju-mora-alarmira-zmajevo-oko-kod-rogoznice-u-njemu-nikad-dosad-nisu-izmjerena-34-stupnja-1312929?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 475984
[name] => ivica vilibić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => ivica-vilibic
[link] => /tag/ivica-vilibic
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 725558
[name] => AMOC
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2023-08-04 19:27:51
[main_article_id] => 0
[alias] => amoc
[link] => /tag/amoc
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 725559
[name] => Atlantska pridnena meridionalna protustruja
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2023-08-04 19:27:51
[main_article_id] => 0
[alias] => atlantska-pridnena-meridionalna-protustruja
[link] => /tag/atlantska-pridnena-meridionalna-protustruja
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 394374
[name] => Jadran
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => jadran
[link] => /tag/jadran
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 725560
[name] => zagrijavanje Jadrana
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2023-08-04 19:27:51
[main_article_id] => 0
[alias] => zagrijavanje-jadrana
[link] => /tag/zagrijavanje-jadrana
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 259286
[name] => Zmajevo oko
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => zmajevo-oko
[link] => /tag/zmajevo-oko
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 249888
[name] => Jabučka kotlina
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => jabucka-kotlina
[link] => /tag/jabucka-kotlina
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 351319
[name] => Institut Ruđer Bošković
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => institut-ruder-boskovic
[link] => /tag/institut-ruder-boskovic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Porast se bilježi posljednjih petnaestak godina, a u paketu s tim idu i sve promjene u bioraznolikosti, abundanciji vrsta i svemu ostalome. Kad toplina jednom uđe u more, prenosi se prema dubljim slojevima, polako, u razdoblju od više desetljeća ili čak, u dubokim oceanima, stoljeća. To znači da kad se toplina jednom akumulira, potrebna su desetljeća i stoljeća da se ta toplina iz njih izvuče. Drugim riječima, klimatske promjene ne mogu se prekinuti na jedan klik – ono što sada radimo ostavlja posljedice za mnoge generacije
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ivica Vilibić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[CitySelect] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => ‘O zagrijavanju mora alarmira Zmajevo oko kod Rogoznice, u njemu nikad nisu izmjerena 34 stupnja!‘
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-14-15-36-13-264
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1342
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1342.png
[url] =>
[group] => 0
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"3","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/07/25402707.jpg
[galleryCount] => 7
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Vojko Bašić/Cropix
[mainImageDesc] =>
Ivica Vilibić i slano jezero Zmajevo oko
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/07/25402707.jpg
[title] =>
Ivica Vilibić i slano jezero Zmajevo oko
Vojko Bašić/Cropix
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/07/25350584.jpg
[title] =>
Ivica Vilibić
Vojko Bašić/Cropix
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/07/25350588.jpg
[title] =>
Vojko Bašić/Cropix
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/07/25350587.jpg
[title] =>
Što se tiče Hrvatske, kolabira li AMOC, atlantska pridnena protustruja, ona ne bi bila pod značajnim utjecajem svega ovoga u smislu zahlađenja, no utjecaj na klimu bio bi značajan jer bi se promijenile putanje atlantskih ciklona
Vojko Bašić/Cropix
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/07/25350586.jpg
[title] =>
Vojko Bašić/Cropix
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/07/25366173.jpg
[title] =>
Slano jezero Zmajevo oko: Laboratorij za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Instituta ‘Ruđer Bošković‘ istražuje ga već desetljećima
Tomislav Krišto/Cropix
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/07/1316266.jpg
[title] =>
Toplo more vole meduze, pa se kao posljedica klimatskih promjena navodi da će budući oceani postati “jellyfish oceans”
Božo Vukičević
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
U utjecajnom časopisu Nature Communications objavljen je ovoga srpnja članak danskih znanstvenika u kojemu se navodi kako bi sustav glavne atlantske struje, prema trenutnom scenariju budućih emisija, mogao kolabirati sredinom stoljeća, ali navode mogućnost da se to dogodi i vrlo brzo, već 2025. godine. Nije prvi put da se govori o tome, no čini se da su dosadašnja upozorenja vezana uz mogući kolaps Atlantske pridnene meridionalne protustruje (AMOC) u široj javnosti prolazila ispod radara te da se ljudi tek počinju polako senzibilizirati na pitanja klimatskih promjena i njihove uzroke i posljedice pratiti sa zanimanjem.
O čemu se, dakle, točno radi kad se govori o kolapsu AMOC-a? Kakve bi bile posljedice takvog scenarija, bi li doista došlo do velikog zahlađenja, odnosno mini ledenog doba na području SAD-a i Europe, o čemu se ovih dana naveliko piše? O tome, kao i o situaciji s Jadranskim morem, razgovarali smo s dr. sc. Ivicom Vilibićem, Splićaninom koji je kao znanstveni savjetnik u trajnom zvanju zaposlen u Institutu “Ruđer Bošković”, a među njegove specifične interese spadaju, među ostalim, klimatski trendovi i fluktuacije, klimatske projekcije i predviđanja na globalnoj i regionalnoj skali te oscilacije razine mora, općenito i u Jadranu.
A kako su zbivanja sa strujama u Atlantskom oceanu, na koji je naslonjena cijela zapadna obala Europe, zauzela udarne prostore u medijima, dr. Vilibić u startu je objasnio o kakvim se strujama radi i zašto su važne.
Scenariji kolapsa
– AMOC ili Atlantska pridnena meridionalna protustruja dio je svjetskog strujnog prstena koji nastaje u polarnim krajevima tijekom zimskih mjeseci, kad zbog izuzetno jakog hlađenja more postaje sve gušće i tone u duboke slojeve oceana. Nakon toga po dnu putuje prema ekvatoru, i zbog toga su temperature na dnu mora vrlo niske u svim oceanima, tri do četiri Celzijeva stupnja. Zbog tog istjecanja na površini se odvija suprotan proces, odnosno topla Golfska struja privučena je prema polarnim krajevima, zbog čega zapadna Europa ima toplu klimu, za razliku od istočne obale SAD-a, koju “hladi” hladna Labradorska struja. Fenomen tonjenja guste vode se, osim u sjevernom Atlantiku, javlja i u morima oko Antarktike.
---
---
A u čemu se očituje problem, odnosno mogućnost “kolapsa”?
– E sad, otapanje polarnih ledenih područja pojačano je zbog klimatskih promjena, zbog čega se smanjuje salinitet mora u polarnim i sjevernim morima. Problem nastaje ako ta voda nižeg saliniteta dođe u područja u kojima se javlja navedeno tonjenje vode, jer voda nižeg saliniteta ima nižu gustoću i hlađenje u nekom trenutku može biti nedovoljno da stvori vodu veće gustoće nego što je ona ispod nje.
U tom trenutku zaustavlja se i AMOC, pa posljedično slabi i dotok Golfske struje prema sjevernoj Europi, koja u takvom scenariju zakreće južnije, a koliko južnije, ovisi o jačini promjene svih ovih prethodnih procesa. U tom scenariju ne postoji mogućnost stvaranja Islandske ciklone, nego se mijenja cijeli sustav strujanja nad sjevernim Atlantikom i sjevernom Europom. Sjeverno strujanje postaje prevladavajuće i zbog toga klima u sjevernoj i sjeverozapadnoj Europi postaje hladnija. Ukratko, ovo je jedan od scenarija utjecaja kolapsa AMOC-a na klimu u Europi.
Što znači “hladnija”? Koliko hladnija? Koliki se prosječni pad temperatura može očekivati? Mini ledeno doba?
- Pa, studije kažu da bi temperatura u sjeverozapadnoj Europi pala za dva do četiri stupnja Celzijusa. No, ako bi istovremeno globalna temperatura rasla za dva stupnja Celzijusa, to bi predstavljalo jedno malo osvježenje za ta područja, naravno ako bismo zanemarili neke druge posljedice kao što su učestaliji prodori hladnog zraka i povremene snježne mećave u tom području. Ali, sve to već imamo s druge strane Atlantskog oceana, na primjer u New Yorku, ništa na što ljudi nisu navikli.
Na koji bi se način posljedice tog zahlađenja reflektirale na dio Europe u kojemu je smještena Hrvatska?
– Što se tiče Hrvatske, ona ne bi bila pod značajnim utjecajem svega ovoga u smislu zahlađenja, no utjecaj na klimu bio bi značajan jer bi se promijenile putanje atlantskih ciklona. Naime, one mogu ići sjevernije ili južnije, ovisno o tome kakvo je stanje strujanja u atmosferi.
Ako bi se toplo more “spustilo” više prema jugu sjevernog Atlantika, onda bi i dio ciklona išao više južno, vjerojatno bi zahvaćao i Sredozemlje. No, s druge strane, Sredozemlje se jače zagrijava nego ostatak svijeta, pa bi ono samo po sebi unosilo više vlage u atmosferu i stvaralo svoja nevremena. Stoga kolaps AMOC-a ne bi imao značajan utjecaj na ekstremnost pojava, valova vrućine i izuzetno jakih nevera. One bi, naime, i kod kolapsa AMOC-a bile i dalje sve izraženije u našim krajevima.
Fenomen s Atlantika
U vodama južne Floride oceanska voda dosegnula je temperature od gotovo 40 stupnjeva. Možda je to ekstremno (potpomognuto muljevitim tamnim vodama), ali i drugdje su, uključujući Jadran, temperatura mora i oceana povišene u odnosu na prosjek, ili neuobičajeno visoke. Svjetska meteorološka organizacija upozorava na to da temperature mora poput onih u Južnoj Floridi mogu biti smrtonosne za život u moru, da mogu ugroziti oceanske ekosustave, utjecati na zalihe hrane i sredstva za život...
– Pojačano zagrijavanje površine mora je – iako također posljedica klimatskih promjena – drugačija priča od eventualnog kolapsa AMOC-a. Priča je jednostavna – ako nešto jače zagrijavate, onda to nešto ima višu temperaturu. To vrijedi za sjeverni Atlantik, za Floridu, Jadran i svugdje.
Svjedoci smo valova vrućine u atmosferi, pa se stoga javljaju i valovi vrućine u moru. Problem je u ovoj priči da ako jače zagrijavate površinu mora, ono je toplije i manje gustoće, stoga ostaje na površini mora i – ako je slabiji vjetar – ne miješa se s hladnijim morem u dubini. Na taj način temperatura pri površini mora može poprimiti izuzetno visoke vrijednosti, kao što se događa i u sjevernom Atlantiku. A od ponuđenih hipoteza o tome zašto je tako, pobornik sam one o smanjenom miješanju mora zbog smanjenja jačine vjetra. Sličan fenomen opažen je i u Jadranu u posljednjih pet-šest godina.
Tijekom proljeća i ljeta površina mora se zagrijava pa postaje manje gusta i izolirana od dubljih slojeva, a zbog visoke temperature jače isparava, pa u tom sloju od 10 do 20 metara salinitet izuzetno raste. Kao posljedicu imamo površinu velikog dijela Jadrana karakteriziranu izuzetno visokim salinitetom i temperaturom, koja se često održava sve do jeseni, kad se obično javljaju ciklone i vjetrovi dovoljno jaki da izmiješaju vodeni stupac. U ovom obimu, ovaj fenomen se nije u Jadranu javljao do 2017. godine.
---
---
Znači li to da se zagrijavanje odvija samo u tom površinskom sloju?
– Ne znači. Osim zagrijavanja površine mora, jednako je veliki problem i zagrijavanje dubokih slojeva mora. Kad toplina jednom uđe u more, prenosi se prema dubljim slojevima, polako, u razdoblju od više desetljeća i stoljeća u odnosu na duboke svjetske oceane. To znači da kada jednom akumulirate toplinu u dubokim oceanima, potrebna su stoljeća da se ta toplina iz njih izvuče. Drugim riječima, klimatske promjene ne mogu se prekinuti na jedan klik – ono što sada radimo ostavlja posljedice za mnoge generacije. Ako odmah započnemo nešto raditi po pitanju klimatskih promjena, naši će unuci moći ugodnije živjeti na ovoj Zemlji.
Jesu li duboke vode Jadrana već zagrijane?
– U posljednjih petnaestak godina bilježe se značajne promjene u njegovim dubokim slojevima, zagrijavanje od oko jedan Celzijev stupanj i porast saliniteta od oko 0,4 grama na kilogram. Ovdje je priča ekvivalentna AMOC-u, odnosno ide ovako: tijekom zime, kod jakih bura, stvara se voda visoke gustoće u plitkom sjevernom Jadranu koja tone u duboke slojeve Jadrana – ta voda donosi kisik i zaslužna je za postojanje bogatog života u, na primjer, Jabučkoj kotlini. No, kako je Jadran sve topliji i slaniji, tako i ta pridnena voda postaje sve toplija i slanija, pa kao takva tone sve do dna Južnojadranske kotline.
Kako to zagrijavanje utječe na morske organizme?
– Prvo, omogućava vrstama iz toplih mora, na primjer onima koje dolaze kroz Sueski kanal u Sredozemlje, da im u Jadranu bude ugodno. Drugo, onemogućuje vrstama hladnih mora da žive u Jadranu. Jednostavno, Jadran će postati topliji od onoga što one mogu tolerirati i na što se mogu prilagoditi. Koralji, recimo, o kojima je već puno rečeno, ne trpe previsoke temperature i dobar će dio njih u svjetskim morima nestati, odnosno već nestaje. Nadalje, toplo more vole meduze, pa se kao posljedica klimatskih promjena navodi da će budući oceani postati “jellyfish oceans”. Ima toga još puno, kolege biolozi sigurno imaju dosta toga reći na razini pojedinih vrsta i ukupne bioraznolikosti.
Čini li se i vama da se procesi koji izazivaju zagrijavanje mora, pojavu morskih toplinskih valova i slično – ubrzavaju mimo svih dosadašnjih najava?
– Da, i ja imam takav osjećaj, ali osjećaj je manje bitan, bitni su brojevi, a oni ukazuju na to ubrzanje. Na temelju podataka iz jedne godine ne može se reći kamo idemo. To može biti samo anomalija, na primjer zbog El Niña ili slično, no mi imamo podatke za razdoblje dulje od stoljeća, prikupljane na desecima tisuća postaja u atmosferi i moru, svugdje, i zato znamo sve to što znamo.
Imamo li razloga biti uznemireni, i ako imamo – čime najviše?
– Ja sam najviše uznemiren zbog toga što ćemo ostaviti generacijama iza nas, i to ne samo po pitanju klimatskih promjena. Jednako me zabrinjava, na primjer, i stihijska gradnja u obalnom pojasu, koja je nepovratna.
Stihijsku gradnju spominjete onako, kao dodatnu brigu, ili i ona ima veze sa zbivanjima u Jadranskom moru?
- Stihijska gradnja ima veze za gramzljivošću ljudi, korupcijom i nepostojanjem efikasnog sustava kontrole obalnog prostora. Utječe na obalni pojas, ali ne i na otvoreno more.
---
---
Što činimo da se situacija s utjecajem klimatskih promjena (i) na morske ekosustave popravi?
- Premalo... Odnosno, neki dijelovi Zemlje, kao što je Europa, čine više, a neki dijelovi, kao što su Južna Amerika i jugoistočna Azija, premalo. Ukupno gledano – premalo.
Koja je zapravo točka u vremenu, temperaturnim vrijednostima i ravnoteži klimatskog sustava kojoj bi trebalo težiti, odnosno kojoj bi se bilo najbolje vratiti? Je li to uopće moguće?
– Da, sve je moguće! Sjetimo se samo Montrealskog protokola o zabrani emisije plinova štetnih za ozonski omotač i – gle – nakon nekoliko desetljeća ozonski omotač dobrim se dijelom oporavio. Što znači da se može, imamo tehnologiju za to. No pitanje je što će čovječanstvo, odnosno pojedine države, izabrati – primjenu skuplje tehnologije, koja minimalno utječe na klimu, ili primjenu jeftinije energije, koja stvara veliku štetu kakvu, na primjer, stvaraju otvoreni rudnici za eksploataciju nafte u Kanadi, ili krčenje prašuma radi profita kao u Brazilu.
Je li Jadran, s obzirom na svoj specifičan položaj, posebno izložen klimatskim promjenama, zagrijavanju, ili je posebno zaštićen?
– Cijelo je Sredozemlje, pa tako i Jadran, izloženije klimatskim promjenama u odnosu na globalne promjene. Razlog je njegova pozicija, zatvorenost, izraženiji utjecaj kopnenih masa, izoliranost od oceana. U Jadranu površinska temperatura mora primarno raste zbog zagrijavanja atmosfere, više tijekom ljeta, manje tijekom zime, kako pokazuju stoljetna mjerenja na hrvatskim meteorološkim postajama.
Posljedično, u plitkom sjevernom Jadranu mjerenjima od 70-ih godina bilježi se porast temperature mora od oko 0,6 stupnjeva po desetljeću. To uključuje područja u kojima tijekom zime nastaje voda visoke gustoće, ona koja tone u duboke slojeve srednjeg jedi južnog Jadrana. Stoga u Jadranu mjerimo porast i temperature i saliniteta i u dubokim slojevima Jabučke i Južnojadranske kotline, i to cijeli stupanj u posljednjih petnaestak godina. Naravno, u paketu idu i sve promjene u bioraznolikosti, abundanciji vrsta i svemu ostalome.
Slano kao nikad
Što je more manje, to su promjene drastičniji jer manja mora brže reagiraju na djelovanja iz atmosfere – zato je, na primjer, u Splitu na Bačvicama more nekoliko stupnjeva toplije od mora u Bračkom kanalu, ili – s druge strane – ekstremno hlađenje u sjevernom Jadranu može u pojedinim lagunama, na primjer oko Nina ili oko Venecije, uzrokovati stvaranje leda na površini. Zgodan je primjer i slano jezero Zmajevo oko kod Rogoznice, koje Laboratorij za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Instituta “Ruđer Bošković” već desetljećima istražuje. Naime, prije petnaestak dana tamo je na oko pet metara dubine izmjerena temperatura mora od 34 stupnja, što nikada dosad nije zabilježeno.
Drugi je primjer već spomenuti površinski salinitet tijekom ljetnih mjeseci na otvorenom Jadranu, koji često prelazi 39 g/kg u posljednjih šest godina, što nije zabilježeno nikad otkad postoje mjerenja – a postoje od 1911. godine, otkad je Austro-Ugarska počela sustavno pratiti parametre otvorenog Jadrana.
Znanstvenike nedvojbeno zanima što se događa sa svjetskim i “lokalnim” morima. Zanima li to, međutim – što se Jadrana tiče – i politiku, odnosno vlast? Potiču li se i financiraju istraživanja vezana uz klimatske promjene i njihov utjecaj na more?
– Što se tiče politike, političara i financiranja istraživanja u moru, dijelom nas je “spasila” Europska unija, jer ulaskom smo prihvatili i njezine direktive koje su iznad nacionalne legislative. Neke od tih direktiva traže praćenje stanja okoliša, pa je država stoga prisiljena to i raditi.
Nažalost, država nije po tom pitanju uložila u stvaranje stručnog kadra i agencija koje bi profesionalno i u suradnji sa znanstvenicima odrađivale taj posao, nego ga je dala znanstvenim institucijama, koje su to objeručke prihvatile jer je u pitanju značajan novac koje država inače ne daje za znanstvena istraživanja. Stoga znanstvenici, barem što se tiče istraživanja Jadrana, sve više postaju sakupljači podataka, a sve manje njihovi interpretatori, odnosno sve manje vremena imaju za otkrivanje novih stvari i bavljenje znanstvenim radom.
Po mojem mišljenju, sve se to u Hrvatskoj odvija previše stihijski... S druge strane, prava istraživanja Jadrana u smislu postavljanja znanstvenih eksperimenata gotovo da i ne postoje jer ne postoji dovoljno financiranje oceanografskih istraživanja – a istraživanja u moru nisu baš jeftina. U tom smislu nije nevažno reći da znanstveni sustav u Hrvatskoj ima strukturnih problema i daleko je od optimalne iskoristivosti u smislu i doprinosa svjetskoj znanosti i doprinosa boljitku naše domovine.
I prije četiri godine razgovarali smo o ovoj temi, ali ipak, kako mi se sad čini, s manje dramatičnosti “u zraku” nego što je ima sad. Pitala sam vas tada, među ostalim, pretjeruju li znanstvenici kad sve češće, govoreći o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama, koriste izraz “katastrofa”. “Pa sad”, odgovorili ste, “znanstvenici rijetko koriste riječi koje su medijima jako privlačne. (...) Oni više vole gledati brojke koje stoje iza takvih izjava, a one nisu na našoj strani, na strani čovječanstva”. Evo, danas vam ponavljam isto pitanje.
– Ja bih dao isti odgovor, iako stanje danas možda izgleda dramatičnije, a možda i jest dramatičnije. Ali, zapravo, ovo nije ništa iznenađujuće niti je došlo iznebuha, sve je to već predviđeno klimatskim projekcijama.
---
Sva mjerenja i svi podaci koji nisu javno dostupni znanstvenicima znače uludo bačen novac
Kakva se istraživanja utjecaja klimatskih promjena, toplinskih valova, zagrijavanja mora, utjecaja povišenih temperatura na žive organizme trenutačno provode, odnosno planiraju provesti u Hrvatskoj? U kojim istraživanjima vi sudjelujete?
– Kad se radi o istraživanjima, moglo bi se reći da sam "slobodni strijelac". Država mi daje plaću, što nije mala stvar i što izuzetno cijenim, no uopće nemam "svoj" novac za nekakva specifična istraživanja – zapravo, imao sam, ali sve je ostalo u bivšem mi institutu, dok je u posljednjih godinu i pol po tom pitanju bila "suša". No, unatoč toj suši, a možda i zbog nje, prošle sam godine objavio znanstvenih radova kao nijedne godine dosad. Oslanjam se, s jedne strane, na mlade suradnike, sadašnje i bivše doktorande i poslijedoktorande, suradnike iz svijeta, a s druge strane koristim dostupne podatke, kojih ima u neograničenim količinama, na primjer u europskom centru za more "Marine Copernicus" i u drugim javnim repozitorijima podataka. Kad se radi o dijeljenju istraživačkih podataka, Europa i razvijeni svijet odavno su propisali obavezu dijeljenja podataka dobivenih javnim novcem, dok je to u Hrvatskoj još uvijek iznimka, a ne pravilo, iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja deklarativno za tzv. otvorenu znanost ("open science"). Stoga smatram da su sva mjerenja i svi podaci koji nisu javno dostupni znanstvenicima uludo bačen novac, i sve dok ne promijenimo takvo ponašanje - zakonski, ako treba! - naša će znanost, i o moru, zaostajati za svjetskom.
Kad gledam unazad svoju karijeru, novac je bitan u istraživanjima jer sve to nije jeftino, no još je važnije znati što vi želite, imati dobru istraživačku ideju, imati kvalitetne suradnike, a i biti u uređenom znanstvenom sustavu, kakav hrvatski nije. Zbog toga nam mnogi mladi bježe van, zbog toga se oko 85 posto svih hrvatskih "znanstvenih oskara" – projekata Europskog istraživačkog vijeća – odvija drugdje u Europi, jer što će vam vrhunski projekt ako ga ne možete u potpunosti realizirati zbog prenormiranosti sustava, loše administracije, restriktivnih pravila i mnogo čega.
---
---
Sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo prešli ste na Institut "Ruđer Bošković". Zašto?
– Više je razloga. Institut "Ruđer Bošković" treći mi je javni institut – prvi je bio Hrvatski hidrografski institut – tako da već mogu praviti i neke usporedbe između njih. Za mjesec-dva ću, osim na Institutu "Ruđer Bošković", manjim dijelom (20 posto) radnog vremena biti angažiran i na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, na istraživanju utjecaja klimatskih promjena na mediteranske kulture. S obzirom na to da do mirovine imam još dosta godina, dovoljno je vremena za još poneku promjenu. U svakom slučaju, moj je stav da je svrha znanstvenih institucija da omoguće i usmjere znanstvena istraživanja tako da budu što kvalitetnija i na korist društvu i svijetu, a ne da ograničavaju znanstvenike, na razne načine, u njihovim djelovanjima, što je vrlo raširena pojava u Hrvatskoj. Istovjetno, svrha države Hrvatske jest da stvori okvir u kojem će njezini građani imati što kvalitetniji život, a ne da građani služe političarima i njihovu egu, moći i vlasti. Da, znam da je to utopija, ali ipak, nada umire posljednja...
---
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Vojko Bašić/Cropix
Što se tiče Hrvatske, kolabira li AMOC, atlantska pridnena protustruja, ona ne bi bila pod značajnim utjecajem svega ovoga u smislu zahlađenja, no utjecaj na klimu bio bi značajan jer bi se promijenile putanje atlantskih ciklona
Tomislav Krišto/Cropix
Slano jezero Zmajevo oko: Laboratorij za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Instituta ‘Ruđer Bošković‘ istražuje ga već desetljećima
Božo Vukičević
Toplo more vole meduze, pa se kao posljedica klimatskih promjena navodi da će budući oceani postati “jellyfish oceans”
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/o-zagrijavanju-mora-alarmira-zmajevo-oko-kod-rogoznice-u-njemu-nikad-dosad-nisu-izmjerena-34-stupnja-1312929
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=12ea46125f8b1155d8823ba6ea6aa584b6bbe96e
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=%E2%80%98O+zagrijavanju+mora+alarmira+Zmajevo+oko+kod+Rogoznice%2C+u+njemu+nikad+nisu+izmjerena+34+stupnja%21%E2%80%98&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fsa-svih-strana%2Fo-zagrijavanju-mora-alarmira-zmajevo-oko-kod-rogoznice-u-njemu-nikad-dosad-nisu-izmjerena-34-stupnja-1312929
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fsa-svih-strana%2Fo-zagrijavanju-mora-alarmira-zmajevo-oko-kod-rogoznice-u-njemu-nikad-dosad-nisu-izmjerena-34-stupnja-1312929
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Porast se bilježi posljednjih petnaestak godina, a u paketu s tim idu i sve promjene u bioraznolikosti, abundanciji vrsta i svemu ostalome. Kad toplina jednom uđe u more, prenosi se prema dubljim slojevima, polako, u razdoblju od više desetljeća ili čak, u dubokim oceanima, stoljeća. To znači da kad se toplina jednom akumulira, potrebna su desetljeća i stoljeća da se ta toplina iz njih izvuče. Drugim riječima, klimatske promjene ne mogu se prekinuti na jedan klik – ono što sada radimo ostavlja posljedice za mnoge generacije
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ivica Vilibić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[34] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[35] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
14. svibanj 2024 17:36
