Prema nedavnoj studiji London Imperial Collegea, procijenjeni broj novih slučajeva alergije na hranu u Velikoj Britaniji se udvostručio u posljednjih deset godina, oko 1,1 posto britanskog stanovništva je alergičan na hranu - više od 675.000 ljudi.
Međutim, alergije na hranu nisu samo britanski problem. Prema podacima iz 2023. godine, osam posto djece i deset posto odraslih širom svijeta pati od alergije na hranu. Većina oboljelih živi u industrijaliziranim zemljama i gradovima.
Alergija je zapravo situacija kada imuni sustav reagira na, u principu bezopasne, strane tvari znacima upale i stvaranjem antitijela. Ova imunološka reakcija može se manifestirati preko osipa i naticanja. Mučnina, groznica ili astma mogu biti drugi simptomi.
Ponekad je aktivirana imunološka reakcija toliko jaka da dovodi do takozvanog anafilaktičkog šoka i samim tim do kolapsa krvotoka opasnog po život. Prema pregledu iz 2021, orasi, kravlje mlijeko i rakovi su najčešći pokretači anafilaksije širom svijeta.
Genetska predispozicija igra ulogu u razvoju alergija na hranu: djeca roditelja s alergijama imaju veći rizik da i sama postanu alergična. Ali nije sve u genetici.
Jedan od uzroka alergija na hranu može se naći u našem načinu života jer broj alergija je veći u industrijaliziranim, urbanim životnim sredinama nego u ruralnim, prirodnijim životnim prostorima.
Živimo u okruženju s malo mikrobne kontaminacije. A mikrobi utječu na takozvane T stanice koje igraju ključnu ulogu u alergijama. One su te koji izazivaju prekomjernu imunološku reakciju u slučaju alergije.
Ne samo da su mikrobi češći na selu nego u gradu, već su i češći u svježoj hrani nego u visoko obrađenoj.
Istraživači stoga pretpostavljaju da crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u razvoju alergija na hranu. Drugim riječima, loša ishrana nije samo uzrok mnogih bolesti, nego i potencijalni uzrok alergija.
Kako to izbjeći?
Najsigurniji način da se klonite odgovarajuće hrane.
Dugo su liječnici savjetovali trudnicama da izbjegavaju alergene poput kikirikija i, ako je moguće, da ih drže dalje od male djece. Ali studije su pokazale da njihovo izbjegavanje povećava rizik od alergija.
Zdrava ishrana od djetinjstva također može smanjiti rizik.
Mogu li se alergije na hranu liječiti?
Već duže vrijeme gotovo da nema napretka u razvoju efikasnih lijekova protiv alergija na hranu.
Imunoterapija, poput one koja se koristi za polensku groznicu, do sada je bila dostupna samo za alergije na kikiriki.
U SAD je početkom ove godine odobren lijek Xolair koji se vezuje za tip antitijela imunoglobulina E (IgE), izaziva alergijsku reakciju i slabi je. Tako se rizik od teških alergijskih reakcija smanjuje. Međutim, ovaj lijek ne može izliječiti alergije na hranu.