Britanski mediji nedavno su objavili informaciju da se zagrijavanjem biljnih ulja kao što su kukuruzno, suncokretovo, palmino i sojino oslobađaju opasne kemikalije (to se događa i kod zagrijavanja margarina!) – poznate kao aldehidi, koji su povezani s različitim malignim oboljenjima i neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti.
– Osobito je opasna pržena hrana poput ribica i krumpirića koji, primjerice, sadrže 100 do 200 puta više aldehida od granice koja je dopuštena aktualnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije – istaknuo je Martin Grootveld, profesor bioanalitičke kemije i kemijske patologije.
Stručnjaci pri tome sugeriraju da se u prehrani dade prednost svinjskoj masti, maslacu, te kokosovu i maslinovu ulju.
Zabrinutost nakon ovih preporuka je tim veća, jer su rafinirana biljna ulja u širokoj upotrebi u našim domaćinstvima i restoranima, ali je isto tako činjenica da se još uvijek mali broj ljudi trudi jesti i živjeti zdravo, pa ne vode previše računa o tome što stavljaju na svoj tanjur, a još se manje brinu o najboljem načinu pripreme hrane i ne zanima ih naučiti nešto više u ulozi ulja i masti u našoj svakodnevnoj prehrani.
Studije su pokazale da ulje ne samo da daje okus jelima, nego kvaliteta ulja za kuhanje može utjecati na cjelokupno zdravlje. Ako zanemarite ovu činjenicu, u kasnijem životu možete pretrpjeti mnoge bolesti.
Stoga smo za komentar najnovijih vijesti o opasnosti od ulja koja stižu od britanskih znanstvenika zamolili dr. Lejlu Kažinić Kreho, članicu Britanskog nutricionističkog društva, i vlasnicu i osnivačicu Doctor Nutrition Bara i "Dijagnostičkog centra Dr. Kažinić Kreho", koja ima bogato iskustvo o tome kako hrana može postati lijek.
Nisu sva otporna
– Vijesti iz Britanije nisu novo otkriće, to su dobro poznate činjenice. Kad je riječ o uljima, treba reći da su sva hladno prešana ulja zdrava, ali treba ih znati pravilno koristiti, jer nisu sva otporna na visoke temperature. Naime, njihovim zagrijavanjem oslobađaju se transmasne kiseline koje imaju štetno djelovanje na naše zdravlje, osobito na kardiovaskularni sustav – ističe doktorica.
Za pripremu hrane na visokim temperaturama preporučuje se koristiti kokosovo ulje jer je najotpornije na visoke temperature, iako najnovija istraživanja potvrđuju i dobru otpornost maslinova ulja.
Na Mediteranu se mnogo koristi maslinovo ulje, koje je jako zdravo, ali ga je najbolje dodavati na kraju kuhanja ili kao začin, jednako kao i laneno, koje je bogato omega-3 masnim kiselinama.
S druge strane, preporučuje se i svinjska mast, naravno ona koja potječe od domaćih svinja kojima tijekom uzgoja nisu dodavani ni hormoni ni antibiotici, ali s masnoćama ne treba pretjerivati – ističe dr. Kažinić Kreho.
Pomaže štitnjači
Što se tiče kokosova ulja, iako ono nije domaće, na Mediteranu ga treba koristiti jer najnovija istraživanja potvrđuju njegovu visoku nutritivnu vrijednost, a pokazuju da ima čak i terapeutsko djelovanje, osobito kod osoba koje imaju problema sa štitnom žlijezdom, ako se dulje koristi.
Na koncu bih samo dodala da ljudi trebaju izbjegavati fast-food zato što se ta hrana priprema na rafiniranim biljnim uljima koja se zagrijavaju na visokim temperaturama i tako proizvode opasne transmasti koje su kancerogene.
Uz sva ova upozorenja koja se temelje na znanstvenim dokazima ne treba izbjegavati masti, naprotiv, one su nužne za niz metaboličkih procesa, bez njih naše tijelo ne bi moglo apsorbirati životno važne vitamine A, D i E.
Ako biste me pitali što je za naše zdravlje štetnije, masti ili šećer, svakako je to šećer, kaže dr. Kažinić Kreho. Podsjetila je i na novije istraživanje objavljeno u Journal of Endocrinology koje sugerira da kokosovo ulje ne samo da je tri puta učinkovitije za ubrzanje metabolizma nego podiže i razinu hormona rasta važnoga za jačanje mišićne mase 4 sata nakon konzumiranja.
Zato prije nego krenete na fitness napravite smoothie te dodajte dvije čajne žličice kokosova ulja – savjetuje dr. Kažinić Kreho.