StoryEditor
U fokusuNisu rizična skupina

Trebaju li se djeca cijepiti od korone? Rijetko teže oboljevaju, ali ih se često spominje kao jedne od prijenosnika zaraze

Piše Marina Karlović-Sabolić
3. prosinca 2020. - 19:23
SHUTTERSTOCK

Prioritet će imati zdravstveni djelatnici. Oni koji se nalaze na prvoj crti obrane od COVID-19 epidemije biti će i prvi koji će se cijepiti. Kada cjepivo protiv zlosretnog koronavirusa bude dostupno i u Hrvatskoj.

U istoj su kategoriji i zaposleni u ustanovama za starije i nemoćne osobe. U kojima prodor virusa u pravilu ima tragične posljedice. Tu su onda i osobe starije od 60 godina. Potom i oni sa rizičnim oboljenjima. Neophodni radnici. Oni koji, poput blagajnica, zbog posla ne mogu ograničiti kontakte. Potom na red za cjepivo dolaze ostali.  Pedesetogodišnjaci. Pa četrdesetogodišnjaci. Pa oni mlađi.

Sve u cilju da se što prije dođe do procijepljenosti koja će dovesti do onog što se obično naziva imunitet krda.

Postoji, međutim, jedna kategorija koja se ne spominje na listama prioriteta. Čije cijepljenje nitko ne potiče. I na kojoj, naposljetku, prva cjepiva uopće nisu ni testirana. Riječ je o djeci.

Iako su kod njih simptomi uistinu blagi, a teža oboljenja uslijed epidemije izuzetno rijetka, upravo djeca u školskoj dobi u domaćim su se polemikama spominjala kao jedni od mogućih prijenosnika zaraze. Njihovo cijepljenje za sada nije predviđeno. Niti su farmaceutske kompanije do sada na djeci testirale svoja cjepiva.

Poznati imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača tvrdi da nas to ne bi trebalo previše brinuti.

image
Profesor Zlatko Torbonjača
 
Matija Djanješić/Cropix

- Cijepljenje ima dva temeljna cilja: prvi da pruži individualnu zaštitu, a drugi da se postigne imunitet zajednice. Nikada se može cijepiti sve u populaciji. Oboljeli od karcinoma koji su na kemoterapiji imaju toliko nisku razinu leukocita da njihov organizam imunošću ne može odgovoriti na cjepivo. Tu su i oni sa nasljednim bolestima sa imunodeficijencijama. Kad se cijepi 70 posto populacije, dolazi do imuniteta zajednice, i onda on štiti i ljude koji se nisu cijepili – pojašnjava u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Trobonjača.

Kada se odlučuje koga cijepiti kako bi se postigao imunitet zajednice, liječnici biraju one kojima je važna i individualna zaštita.

- Djeca ne spadaju u tu kategoriju jer ili lako preboljevaju tu bolest, ili su asimpromatski slučajevi – naglašava ovaj imunolog, podsjećajući da do sada nijedno dijete u Hrvatskoj nije umrlo od koronavirusa. Zato je  logično da se prvo zaštite najstariji, potom osobe koje boluju od dijabetesa, hipertenzije, kroničnih plućnih, srčanih i bubrežnih bolesti a zatim i godišta mlađa od 60 godina. Cijepeći ove kategorije, tvrdi Trobonjača, postupno se postiže imunitet zajednice koji će štititi i djecu, i one koji se ne mogu cijepiti.

- Pametan je pristup da se cijepe oni kojima je važna individualna zaštita jer ih virus može životno ugroziti. Prema do sada dostupnim podacima djeca u Hrvatskoj u ovoj epidemiji ne igraju veliku ulogu: nisu ni žrtve niti su ključni u prijenosu virusa – zaključuje imunolog Trobonjača.

Ovakav stav potvrđuju i preliminarni rezultati brzih antigenskih testova koje Grad Zagreb ovih dana provodi u osnovnim i srednjim školama na 3 tisuće učenika i nastavnika. Među prvih 500 prikupljenih uzoraka tek osam je bilo pozitivnih.

Zamka

Djeca se definitivno neće cijepiti u prvom valu imunizacije. Dijelom zbog toga što cjepivo na njima još uopće nije testirano – Pfizer je tek nedavno najavio da će u svoj program testiranja uključiti i prve 12-godišnjake -  a dijelom što se tek treba vidjeti kako će na imunizaciju reagirati organizam u odraslih.

To međutim ne znači da znanstvenici ne traže najbolje načine da zaštite i njih. Ono na što svi upozoravaju je da se, kada je o cjepivu protiv koronavirusa za djecu riječ, nipošto ne smije brzati.

U prvom redu otkloniti opasnosti od pojave višesistemskog upalnog sindroma (MIS-C), koji je u djece oboljele u COVID-19 epidemiji znao poprilično zakomplicirati situaciju. Zasad je stopa oboljenja od MIS-C sindroma niska: samo dvoje od 100 tisuća zaraženih. No stručnjaci se pribojavaju da bi cjepivo tu stopu moglo povećati. A dok se to pitanje ne riješi, imunizacija među najmlađima biti će na čekanju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. travanj 2021 00:58