StoryEditorOCM
U fokusuSVE O MAGNEZIJU

Imate glavobolje, boli vas trbuh, loše spavate, zabrinuti ste, osjećate se ‘zgaženo‘ i skloni ste infekcijama? Možda vam nedostaje ovog minerala

2. studenog 2020. - 16:18

Magnezij je važan mineral za funkcioniranje našeg tijela. Jesmo li dovoljno informirani o njegovoj važnosti i korisnosti? Oni koji se intenzivno bave sportom trebaju više magnezija, jer velika mišićna aktivnost zahtijeva bolju opskrbu magnezijem, a istodobno se više gubi povećanim znojenjem. Zbog toga smo pronašli odgovore na najčešće postavljana pitanja o jednom od najvažnijih minerala modernog doba, koji prečesto nepravedno zanemarujemo.

Zašto nam treba magnezij?

Magnezij, mineral za opuštanje, najmoćnije je oružje protiv stresa i u borbi protiv nesanice. Važno je ne samo konzumirati ga dovoljno, već i u takvom obliku da ga tijelo može apsorbirati i nesmetano funkcionirati.

Magnezij je odgovoran za više od 300 enzimskih reakcija u tijelu i nalazi se u svim tkivima, a najviše u kostima, mišićima i mozgu. U stanicama je važan za proizvodnju energije, stabiliziranje membrana i pomoć mišićima da se opuste. Nedostatak magnezija može uzrokovati glavobolje, migrene, umor, vrtoglavicu, pospanost, nervozu i bolove u mišićima te grčeve u mišićima. Nedostatak magnezija povezan je s upalom u tijelu.

Nedostatak magnezija češći je kod onih koji jedu uglavnom industrijski prerađenu hranu, a u prehrani dominiraju bijelo brašno, meso i mliječni proizvodi. Na smanjenje razine magnezija u tijelu utječe i pretjerana konzumacija alkohola, kava, kronični stres, proljev, obilno znojenje, jaka mjesečna krvarenja i antibiotici.

Kolike su dnevne potrebe za magnezijem?

Dnevna potreba za magnezijem za odrasle iznosi 300 do 400 mg, prema preporukama RDA-e, s tim da muškarcima treba malo više magnezija nego ženama. Za djecu do 4 godine preporučuje se 80 mg, a za djecu do 15 godina 120 do 300 mg dnevno. Dnevna potreba za trudnice je 350 mg, a za dojilje 390 mg dnevno.

Kako pomoći da se magnezij pravilno apsorbira u tijelo?

Prvi korak da bi se osigurala pravilna apsorpcija magnezija jest ograničiti kavu, slatka pića, alkohol i šećer, jesti dovoljno hrane s visokim udjelom magnezija (cjelovite žitarice, indijski orah, heljda, brazilski orasi, proso, orasi, smeđa riža, smokve, avokado, mahunarke, alge). Uz pravu količinu magnezija, za apsorpciju trebamo i dovoljno vitamina B6, vitamina D i selena.

Kada je potreban povećan unos magnezija?

Ljudi koji se intenzivno bave sportom trebaju više magnezija. Visoka mišićna aktivnost zahtijeva bolju opskrbu magnezijem, a istodobno se više gubi pojačanim znojenjem. Upozoravajući znakovi nedostatka magnezija su grčevi mišića, umor i lošija reakcija na promjene vremena. Povećan unos magnezija potreban je kada se poveća njegovo izlučivanje mokraćom. To uzrokuju određeni lijekovi, npr. dijuretici i antibiotici. Kod privremenih nedostataka magnezija zbog niskog udjela u prehrani, magnezij se koristi iz kostiju po potrebi. S godinama se sposobnost nadomještanja magnezija iz tkiva smanjuje, što znači povećanu dnevnu potrebu za magnezijem u starijih osoba. Veći unos magnezija također je potreban u stresnim situacijama. Potrebe za magnezijem također su povećane u žena tijekom trudnoće i dojenja.

Koji oblik magnezija odabrati?

Ako se odlučite za dodatke prehrani, trebate unijeti magnezij u tijelo u ispravnom obliku kako bi ga stanice uopće mogle koristiti. Prije kupnje provjerite u kojem je obliku magnezij u tom dodatku. Na staničnoj razini dostupan je samo organski vezan magnezij u obliku citrata ili aspartata. Dakle, kupite citrat u prahu.  Iz anorganskih magnezijevih soli, poput magnezijevog karbonata i oksida, magnezij se resorbira u krv, ali nije dostupan drugim stanicama tkiva.

Učinak magnezija bolji i brži kada se apsorbira kroz kožu?

Ako se magnezij uzima oralno, prvo mora proći kroz želudac i gastrointestinalni sustav prije nego što stigne do stanica. Zbog želučane kiseline i probavnih enzima, njegova bioraspoloživost je uvelike smanjena. Magnezij može djelovati brže ako se primjenjuje lokalno. Bioraspoloživost tvari govori nam koliko se te tvari apsorbira u krv nakon uzimanja i koliko se brzo apsorbira. Te su informacije važne jer svaka tvar postaje korisna stanicama tek kad je tijelo apsorbira.

U kojim sve stanjima magnezij može pomoći

Svaka pojedina stanica ljudskog tijela zahtijeva dovoljno magnezija jer u suprotnom propada. Čvrste kosti i zubi, uravnoteženi hormoni, zdrav živčani i kardiovaskularni sustav, dobro funkcioniranje detoksifikacijskih puteva i još puno toga ovisi o dostatnoj količini magnezija u stanicama. Meka tkiva koja sadrže najveće koncentracije magnezija u tijelu uključuju mozak i srce – dva organa koja stvaraju veliku električnu aktivnost te koji mogu biti osobito osjetljivi na nedostatak magnezija", piše Katherine Czapp u svojoj opširnoj analizi tog minerala, te navodi još:

"Magnezij je važan za toliko mnogo vitalnih tjelesnih funkcija, a njegov je manjak upleten u toliko mnogo bolesti da su istraživači magneziju više puta pripisali čudotvornost zbog njegove moći u otklanjanju ili poboljšanju brojnih poremećaja. Trenutno, popis poremećaja koji imaju izravnu i potvrđenu vezu s kroničnim i akutnim nedostatkom magnezija je dugačak...", piše Czapp navodeći da njegov nedostatak može uzrokovati razvoj nekih poremećaja, a može pomoći u sljedećim stanjima: 

- poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD)/deficit pažnje (ADD)

- Alzheimerova bolest

- angina pectoris

- anksiozni poremećaji

- srčana aritmija

- artritis – reumatoidni i osteoartritis

- astma

- autizam

- autoimuni poremećaji

- cerebralna paraliza, kod djece čije su majke imale manjak magnezija

- sindrom kroničnog umora

- iskrivljeni zubi/uska vilica, kod djece čije su majke imale manjak magnezija
zubni karijes

- depresija

- dijabetes

- poremećaji prehrane – bulimija i anoreksija

- fibromijalgija

- crijevni poremećaji, uključujući peptički ulkus, Chronovu bolest, kolitis

- srčane bolesti

- povišeni krvni tlak (hipertenzija)

- hipoglikemija

- nesanica

- bubrežni kamenci

- migrene

- prolaps mitralne valvule

- multipla skleroza

- mišićni grčevi, slabost, umor

- miopija (kratkovidnost) – u djece, čije su majke imale manjak magnezija

- pretilost – osobito povezana s prehranom bogatom ugljikohidratima

- osteoporoza

- Parkinsonova bolest

- predmenstrualni sindrom (PMS) – uključujući menstrualne bolove i neredovitosti

- primarna plućna hipertenzija (PPH)

- Raynaudov sindrom

- Lou Gehrigova bolest ili amiotrofična lateralna skleroza (ALS)

- sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS)

- moždani udar

- Sindrom X, ili sindrom inzulinske rezistencije (IRS)

- poremećaji štitnjače


(Izvor: „Primal Body – Primal Mind“, Nora Gedgaudas)

Više OVDJE

Gdje ga ima?

Namirnice bogate magnezijem

- orašasti plodovi

- sjemenke

- kikiriki

- banane

- zob

- brokula

- grašak

- špinat

- grah

Oprez

Previše mgnezija može dovesti do proljeva, te drugih nuspojava. Stoga ne pretjerujteš, držite se uputa proizvođača. Također, konzultirajte se i sa svojim liječnikom. 

Svaki magenzij nije dobar magnezij, dobro pročite koji je najiskoristiviji za vaše tijelo. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. rujan 2023 23:43