U Hrvatskoj od zatajivanja srca boluje 80 do 100 tisuća ljudi, a zatajivanje srca je 2017. godine bilo među deset vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj, na visokom sedmom mjestu.
Jasno je da itekako ima smisla javnozdravstvena kampanja pod motom "Nemoj da zataji!", koja je upravo počela, a njome se želi ukazati na važnost sprječavanja razvoja zatajivanja srca te ranog prepoznavanja simptoma i stanja koja do njega mogu dovesti.
Naime, ovaj sindrom još je uvijek nedovoljno prepoznat u javnosti i zbog toga se nerijetko počinje prekasno liječiti.
Inače, kampanja se provodi pod stručnim pokroviteljstvom Hrvatskog kardiološkog društva i Hrvatske kuće srca.
Što sve ugrožava zdravlje našeg srca a da toga često nismo svjesni i kako ga možemo sačuvati, otkrio nam je akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb i voditelj Nacionalnog referentnog centra za zatajivanje srca i transplantacijsku kardiologiju.
– Zatajivanje srca s pravom se naziva najčešćom zloćudnom bolešću današnjice. Naime, od zatajivanja srca boluje dva do tri posto ljudi u svijetu, a smrtnost je visoka, tj. oko pedeset posto unutar pet godina. Nije riječ o jedinstvenoj bolesti, nego o kliničkom sindromu, dakle mogući uzroci su mnogostruki.
Najčešće je to koronarna aterosklerotska bolest srca koja dovodi do infarkta, tj. odumiranja tkiva miokarda i njegova posljedičnog zatajivanja, potom arterijska hipertenzija, pa i dijabetes.
Dijabetes povisuje rizik zatajivanja srca za dva do tri puta u odnosu na osobe bez dijabetesa. Zatajivanje srca može biti uzrokovano i tzv. toksinima, poput alkohola ili citostatika u bolesnika liječenih zbog zloćudnih tumora.
Postoje i upalne bolesti srca koje mogu rezultirati njegovim zatajivanjem, pa je tako i u pandemiji koronavirusa moguće oboljeti od upale srca, tzv. virusnoga miokarditisa s nastupom zatajivanja srca, koje može biti prolazno ili pak upala prelazi u kroničnu fazu, postupno nepovratno uništava normalnu strukturu srca i dovodi do njegova kroničnoga zatajivanja.
Tu su i bolesti srčanih zalistaka koje izazivanju naprezanje srca i njegovo posljedično oštećenje i zatajivanje, a postoje i bolesti koje primarno zahvaćaju srčani mišić bez poznatog uzroka.
Međutim, s razvojem genetike sve više se takvih bolesti nepoznata uzroka može pripisati određenim mutacijama gena, koje mogu biti nasljedne ili stečene.
Koji su najčešći znakovi zatajivanja srca?
– Neovisno o brojnim mogućim uzrocima, zatajivanje srca ima jedinstvenu kliničku sliku: lošije podnošenje tjelesnoga napora uz zapuhivanje i zamor, a u težim oblicima i gušenje u mirovanju.
Nerijetko dolazi do otjecanja nogu, nabreknuća vratnih vena, a nakuplja se i voda u plućima ili izljevi između plućnih ovojnica, što dodatno otežava simptome.
Neki bolesnici osjećaju aritmije, opću slabost, hladnu oznojenost, guše se noću i ne mogu ležati na ravnoj podlozi.
Iznenadna srčana smrt može nastati i u osoba s blagim ili posve odsutnim simptomima ako u njih postoji oštećenje strukture i funkcije srca i prijeti u svim fazama bolesti.
Možemo li izbjeći zatajivanje srca, i kako?
– Cilj akcije "Nemoj da zataji!" jest osvijestiti naše građane o važnosti zatajivanja srca kao jednoga od ključnih medicinskih izazova današnjice te naglasiti da se u mnogih bolesnika zatajivanje srca može spriječiti, odnosno učinkovito liječiti, ako se na vrijeme dijagnosticira i potom primijeni suvremena terapija.
Ne možemo utjecati na genetiku, ali svakako možemo u većine bolesnika spriječiti infarkt miokarda zdravim načinom života, nepušenjem i liječenjem dobro poznatih rizičnih čimbenika ateroskleroze.
Ako pak dođe do srčanoga udara, potrebno je prepoznati simptome i odmah potražiti pomoć. Tako će se, intervencijskim otvaranjem začepljene koronarne arterije, spriječiti odumiranje srčanoga mišića, odnosno spriječiti posljedično zatajivanje srca.
Kontrolom i liječenjem povišenog arterijskoga tlaka spriječit ćemo naprezanje srca koje u konačnici vodi u njegovo zatajivanje.
Liječenje hipertenzije danas je jednostavno i učinkovito i ne smije se dopustiti da se ona prekasno otkrije i neprimjereno liječi.
Prije spomenuta šećerna bolest treba se što ranije otkriti i liječiti, posebice danas kada raspolažemo lijekovima u vidu tableta, koji mogu u dobroj mjeri spriječiti nastanak zatajivanja srca, pa čak i smanjiti kardiovaskularnu i opću smrtnost u dijabetičara – zaključuje akademik Miličić.