StoryEditor
ZdravljeKako se liječi?

Kardiologinja objašnjava kako dijagnoza hipotenzije utječe na kvalitetu života: Osobe s nižim tlakom žive duže, ali i nekvalitetnije

8. rujna 2020. - 21:00
Shutterstock

Hipotenziju, odnosno nizak krvni tlak ima između 10 i 20 posto populacije, a nešto je češći kod žena i obično uzrokuje simptome kao što je nesvjestica. Kako živjeti s niskim tlakom, koliko ta dijagnoza utječe na duljinu i kvalitetu života i kako se s njim nositi, otkrila nam je iskusna splitska kardiologinja doc. dr. sc. Duška Glavaš, voditeljica Intenzivne jedinice Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Split.

Kad govorimo o niskom tlaku?

- Uobičajeno se radi o vrijednostima nižim od 100/60 mmHg, izmjerenim više puta uzastopno. Hipotenzija može biti primarna (bez drugih bolesti) ili sekundarna (posljedica drugih klinički stanja kao što su infekcija/sepsa, infarkt, krvarenje, alergije, trovanja, opekline, toplinski udar, hormonske promjene....). Postoje i brojni podoblici kao što je ortostatska hipotenzija - sniženi tlak pri ustajanju, što podrazumijeva pad sistoličkog tlaka ≥20% ili dijastoličkog ≥10% mm Hg, i postprandijalna hipotenzija - sniženi tlak poslije jela, budući da probavni sustav traži pojačanu opsrkbu, pa nastaje preraspodjela krvi.

Je li niski tlak opasan, kad može biti opasan?

- Većinom hipotenzija nije opasna, no neke, kao što je ortostatska hipotenzija, mogu biti povezane s povećanim rizikom padova, kognitivnim promjenama, promjenama kvalitete života, pa i smrti, tako da je ova, ipak rjeđa skupina pacijenata, proučavana u brojnim istraživanjima u kojima učestalost može biti do 23 posto.

Krvni tlak je odraz cirkulacije. Zadovoljavajući, normalni tlak je potreban kako bi se organizam adekvatno opskrbio krvlju koja nosi kisik i druge korisne metaboličke, prehrambene tvari. Dok previsok tlak nekad može dovesti do komplikacija kao što je moždani udar, prenizak tlak se zna očitovati tegobama kao što su slabost, zamaranje, gubitak snage, pospanost, vrtoglavica, glavobolja, zamagljen vid, "crnilo" pred očima, mučnina, žeđanje, promjena raspoloženja, bolovi u mišićima, nepravilan rad srca, kraći dah, bljedilo, nesvjestica.... Kod nekih osoba i meteorološke promjene također mogu potencirati tegobe. Ponekad može doći do takvog gubitka svijesti da pri padu dolazi do ozljeda.

Neki liječnici u šali kažu "s niskim tlakom se živi 100 godina!" Koliko ima istine u tome?

- Kaže se da osobe s nižim tlakom žive duže, ali i nekvalitetnije od onih koje imaju viši tlak. Naime, brojne studije su pokazale da je životni vijek kraći što je tlak viši. Nizak krvni tlak je uglavnom konstitucijski, postoji sklonost od mladosti, no u nekoj fazi života zna se i kod tih osoba razviti viši tlak, što često ide uz hormonsko-neurološke promjene, koje inače dosta utječu na razine tlaka, posebno na njegove varijacije. Osobe znaju imati slične smetnje s niskim i visokim tlakom, zato je dobro da pri tegobama, pa i bez njih, češće mjerimo tlak, kako bi se na vrijeme uočio problem.

Postoje mnoge bolesti i stanja koje može pratiti niži tlak!?

- S tim se posebno susrećemo kod kardioloških pacijenata koji imaju miokardiopatije, srčani infarkt, emboliju pluća, poremećaje ritma (tahiaritmije, bradiaritmije), srčanu insuficijenciju, kod endokrinoloških bolesnika (poremećaji rada štitnjače, dijabetes), neuroloških bolesti (vazovagalna sinkopa, polineuropatija uz dijabetes, parkinsonizam, alkoholizam, neuralno posredovana hipotenzija nakon dugotrajna stajanja, multipla sistematska atrofija s ortostatskom hipotenzijom - Shy Drager sindrom kao posljedica opterećenja autonomnog živčanog sustava), hematoloških bolesti (anemije), gastrointerstinalnih (krvarenja iz probavnih sustava, proljevi, povraćanja), onkoloških (pacijenti su često slabijeg apetita, pothranjeni, u kaheksiji, uz nedostatak vitamina i elektrolita), intolerancija nekih lijekova, dugotrajno mirovanje, psihološka opterećenja.

Sve spomenute bolesti imaju specifične načine liječenja i praćenja. Zbog toga, ako zabilježimo niži tlak, posebno iznenada uz simptome, dobro je da isključimo akutne, teže bolesti, za što nam nekad može biti dovoljan klinički pregled (ako je moguće uz EKG i temeljne laboratorijske nalaze).

Kako se niski tlak liječi, kada treba uzimati lijekove?

- Ako je poznat uzrok hipotenzije, terapija je prilagođena uzrocima. Kod primarne hipotenzije važna je prevencija, koja je ujedno i oblik liječenja. Naši pacijenti u ambulantama često pitaju čime bi "popravili" niži tlak, najčešće misleći na lijekove. No, pravih lijekova koji bi pomogli u svakodnevnom životu bez neželjenih učinaka - nema. Nekad se može pokušati s efedrinom, fenilefrinom, fludrokortizonom. Dobro je piti dovoljne količine tekućine i povremeno konzumirati slaniju juhu i slične namirnice.
Zanimljivo je da nam pacijenti znaju reći: "Danas mi nemojte mjeriti tlak, bit će sigurno viši jer sam se jučer najeo pršuta". Naime, već znaju da sol veže vodu i povećava volumen cirkulirajuće krvi.

Preporučuje li im se neka posebna prehrana, neke namirnice?

- Potrebno je konzumirati lako probavljive raznovrsne obroke, primjerice voće, bademe, grožđice, povrće, ribu, piletinu, puretinu, a ne one obilne pune ugljikohidrata i alkohola, jer one pospješuju dehidraciju. Posebno je ljeti važno da izbjegavamo pretjerano izlaganje suncu i vrućini, naročito oko podneva. Toplina najčešće širi krvne žile uz pad tlaka. Treba izbjegavati i zagušljive prostore s puno ljudi. Ponekad može pomoći tuširanje naizmjenično toplom-hladnom vodom i umjerena tjelesna aktivnost.
Osobama s hipotenzijom često odgovara kava-kofein, no nije preporučljivo popiti više od 2-3 šalice dnevno. Naime, kava u početku diže tlak, no kasnije ga snižava budući da ima diuretička svojstva. Nekome mogu pomoći i elastične kompresivne čarape kakve se nose kod problema s venama jer se tako sprječava zaostajanje krvi na periferiji.

Potrebno je izbjegavati nagle pokrete vratom ili nagle promjene položaja tijela, primjerice iz ležećeg u sjedeći ili stojeći položaj, što refleksnim putem može utjecati na tlak. Kad se osjete tegobe dobro je sjesti ili leći; svakako je potrebno izbjegavati duže stajanje, pogotovo u mjestu bez kretnji.

Postoje osobe koje toleriraju niži tlak i s tim normalno žive i rade, dok kod drugih povremeno moramo dodavati infuzije fiziološkom otopinom, trebaju duže ležati i odmarati se, a svakako se preporučuje dovoljno prospavanih sati.

Kao i obično, za sve nas, i bez obzira na vrijednosti tlaka, ako na to možemo utjecati, važan je zdrav život, zdrava prehrana, kretanje, izbjegavanje stresova i umjerenost u svemu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

19. siječanj 2021 19:44