StoryEditor
ZdravljeStav struke

Hrvatsko društvo nutricionista oštro osudilo govor na ‘Festivalu slobode‘: Ne dijelimo stavove iznesene na manifestaciji, usmjerena je protiv znanosti

8. rujna 2020. - 17:15
Boris Kovačev/cropix

"Festival slobode", održan u nedjelju u Zagrebu u znak prosvjeda protiv nošenja maski i provođenja drugih epidemioloških mjera propisanih za suzbijanje širenja koronavirusa, a sve u ime očuvanja osnovnih ljudskih sloboda, izazvao je brojne kritike stručnjaka i javnosti, tim više što su na tom skupu u znak podrške sudjelovali i pojedini liječnici i nutricionisti, od kojih neki ne vjeruju da korona postoji, iako najugledniji znanstvenici širom svijeta tvrde da je virus među nama i da ima smrtonosne namjere, ali da se odgovornim ponašanjem možemo uspješno zaštititi.

Je li sudjelovala na skupu i kako komentira činjenicu da je na njemu nastupila i jedna nutricionistica, pitali smo Evu Pavić, mag. spec. dipl. ing., voditeljicu Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb i sadašnju predsjednicu Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara (HDND).

– Nisam sudjelovala na "Festivalu slobode" niti želim sudjelovati na sličnim manifestacijama koje su usmjerene protiv znanosti i znanstveno utemeljenih spoznaja, posebno onih koje se odnose na zdravlje ljudi. No, svaki građanin ima pravo sudjelovati na javnom okupljanju kako bi izrazio svoje mišljenje i stavove o određenim temama ili odlukama s kojima se ne slaže, ali i to neslaganje mora biti na neki način utemeljeno na mišljenju struke i znanosti. Ne možemo samo tako izići i iznositi "svoje istine" i "svoja viđenja" trenutne situacije, a istina je da je virus među nama i da nije nimalo bezopasan. Do sada, sve donesene epidemiološke mjere provedene su s ciljem zaštite zdravlja ljudi.

image
Eva Pavić
Privatni album

Jesu li na istupe nekih vaših kolega reagirale strukovne udruge kao što je Udruženje nutricionista, Zbor liječnika... ili se to smatra pojedinačnim ekscesima? Teško mi je vjerovati da nutricionisti misle da koronavirus ne postoji!?

– Više strukovnih udruga reagiralo je i iznijelo svoje neslaganje s održanim skupom. Tako i ja osobno, ali i u ime Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara (HDND) iznosim neslaganje s iznesenim stavovima pojedinaca na skupu, prvenstveno se osvrćući na stavove nutricionistice koja nije niti članica HDND-a. Uvjerenja pojedinih nutricionista koji iznose svoje mišljenje nisu stavovi struke, te poistovjećivanje njihova mišljenja sa svim nutricionistima koji vrijedno obavljaju svoj posao u najmanju ruku nije korektno, iskrivljuje sliku o nutricionizmu i umanjuje vrijednost našeg zanimanja. Mišljenje struke temelji se na znanstvenim spoznajama, a ne na osobnim uvjerenjima pojedinaca. Sigurna sam da neznanstveno mišljenje i izvrtanje osnovnih postulata pravilne prehrane ne dijele niti jedan nutricionist ili dijetetičar koji rade u zdravstvenim institucijama i u kliničkoj praksi.

Kako se nutricionisti odnose prema koronavirusu, jesu li donesene neke zajedničke smjernice na razini Europe, Hrvatske? Što ste vi u KBC-u Zagreb konkretno poduzeli?

– Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), kao i druge krovne institucije, poput Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), izdale su preporuke za prehranu u svrhu sprječavanja širenja zaraze, kao i u slučaju zaraze koronavirusom. Naše krovno udruženje, Europska federacija društava dijetetičara (EFAD), čiji je HDND aktivni član, izdalo je smjernice i preporuke za zdrave osobe u vrijeme pandemije, za osobe u riziku te za oboljele kako provoditi dijetoterapiju u vrijeme COVID-a. I Europsko društvo za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) donijelo je ekspertno mišljenje i praktične smjernice za nutritivnu potporu bolesnika s infekcijom SARS-CoV-2. Na osnovi većine preporuka svih tih društava i brojnih znanstvenih radova, HDND je na svojoj web-stranici objavio preporuke za prehranu tijekom epidemije uzrokovane novim koronavirusom. To je ujedno i preporuka KBC-a Zagreb, gdje vodim Službu za prehranu i dijetetiku, kao i Savjetovalište za dijetoterapiju.

Što te mjere konkretno podrazumijevaju i kako se provode u svakodnevnoj praksi?

– Dijetetičari i nutricionisti u svim bolnicama stavili su se na raspolaganje odmah nakon uvođenja posebnih mjera za sve što je bilo vezano uz sigurnost i zdravlje pacijenata, ali i svih naših zaposlenika. U KBC-u Zagreb odmah smo odvojili zaposlenike naše službe u dvije odvojene smjene, te smo od prvog dana pripremali hranu za pacijente i sve naše zaposlenike koji su radili u izvanrednim okolnostima poštujući sve zadane epidemiološke mjere, kako bismo pomogli u sprječavanju širenja zaraze.

Postoji nekoliko značajnih čimbenika rizika za ozbiljnu infekciju COVID-19, od lošeg prehrambenog statusa do postojećih nezaraznih bolesti, poput dijabetesa, kroničnih bolesti pluća, kardiovaskularnih bolesti (KVB), pretilosti i raznih drugih bolesti zbog kojih pacijent postaje oslabljen. Te bolesti karakterizira sistemska upala, koja može utjecati na ishod oboljelih od COVID-a 19. Koliko prehrana može pomoći u jačanju imunosne funkcije usred pandemije COVID-a 19?

– Nutritivni status, uloga prehrane i način života utječu na zdravstveni ishod bolesnika koji boluju od kroničnih nezaraznih bolesti, ali i zaraznih bolesti, uključujući i COVID-19. Nema uvjerljivih dokaza da određena hrana ili način prehrane mogu utjecati na imunosni sustav i time prevenirati zarazu ili izliječiti osobu zaraženu koronavirusom. No, općenito je preporuka da prehrana bude zdrava i uravnotežena, bogata povrćem i voćem, koji su izvor hranjivih tvari. Važno je ostati tjelesno aktivan provodeći vježbe kod kuće, reducirati stresne situacije te dovoljno spavati, a to znači između sedam i devet sati, što dodatno pozitivno utječe na funkcioniranje imunosnog sustava.

Koje skupine namirnica i koji hranjivi sastojci mogu utjecati na ishode respiratornih infekcija i ublažavanje tzv. citokinske oluje?

– Nekoliko je hranjivih tvari koje utječu na imunosni sustav, a to su vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat, selen. Svi ovi nutrijenti imaju zdravstvenu tvrdnju od EFSE-a da pridonose normalnoj funkciji imunosnog sustava. Sustav obrane antioksidansa vrlo je složen u neutralizaciji slobodnih radikala. Prehrambeni unos odabranih vitamina i minerala, nezasićenih masnih kiselina te raznih fitokemikalija i flavonoida omogućava obnavljanje središnjih antioksidanata održavajući ravnotežu između prooksidansa i antioksidansa. Poznato je da su starenje, oslabljen imunosni sustav, kao i metaboličke bolesti poput pretilosti, šećerne bolesti, ateroskleroze, osim što su sami po sebi faktori rizika za visoku smrtnost, povezani s nedostatkom cinka.

Cink poboljšava mukozni sloj koji potiče uklanjanje bakterija i čestica koje sadrže viruse, djeluje na strukturirane proteine klaudin1 i zonulin1, ima antivirusnu aktivnost koja djeluje na blokiranje virusne RNA te utječe na antiupalnu aktivnost, što rezultira regulacijom proizvodnje antiupalnih citokina. Selen pridonosi normalnoj funkciji imunosnog sustava te zaštiti stanica od oksidativnog stresa, kao i vitamin E. Također, crijevna mikrobiota može utjecati na imunosni odgovor, čime utječe na napredovanje bolesti. U svakom slučaju, bez optimalnog kalorijskog unosa nećemo postići optimalni unos vitamina i minerala. Preporuka za unos proteina je 1,0 g/kg tjelesne mase osobe starije dobi, ali treba se individualno prilagoditi, a više od jednog grama u osoba koje su hospitalizirane s više komorbiditeta kako bi se spriječio gubitak na tjelesnoj masi i prevenirale dodatne komplikacije. Dokazano je i da unos omega 3 masnih kiselina EPA i DHA smanjuje ukupnu smrtnost. To možemo postići unosom dva do četiri riblja obroka tjedno.

Kako pomoći pretilim osobama s obzirom na to da se debljina spominje kao važan rizični faktor za teže oblike COVID-a 19?

– Održavati optimalnu tjelesnu masu uz pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost nije više pitanje pomodnosti, nego zdravog razuma. Uvijek moramo težiti tome da jedemo zdravije, jer sigurna sam da će nam za to naš organizam zahvaliti, ako ne prije, onda kada budemo stariji i skloniji bolestima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. siječanj 2021 00:02