Mnogi ne znaju koja je razlika između oznaka na pakiranjima hrane - ‘upotrijebiti do‘ i ‘najbolje opotrijebiti do‘

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) razvila je vodič za pomoć proizvođačima hrane prilikom donošenja odluke o primijeni oznake “upotrijebiti do” ili “najbolje upotrijebiti do” na proizvodu, navodi Hrvatska egencija za poljoprivredu i hranu. 

Oznaka “upotrijebiti do” na hrani odnosi se na sigurnost tj. ukazuje na datum do kojeg se hrana može konzumirati, a nakon njegovog isteka se ne smije konzumirati, bez obzira što nema vidljive promjene u izgledu i mirisu. Oznaka “najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu tj. hrana će biti sigurna za konzumaciju i nakon navedenog datuma, međutim u tom razdoblju može doći do promjene senzorskih svojstava, primjerice, može početi gubiti okus, mijenjati teksturu i sl.  

Dakle, namirnice na kojima piše ‘najbolje upotrijebiti do‘ nije potrebno bacati... 

Prema procjeni Europske komisije, do 10 % od 88 milijuna tona otpada od hrane, koji godišnje nastane  u Europskoj uniji,  povezano je s označavanjem rokova trajanja na hrani.

Predsjednik EFSA-inog Odbora za biološke opasnosti, navodi: ”Jasne i pravilne informacije na pakiranju te bolje razumijevanje i korištenje rokova trajanja na hrani od strane svih dionika, može pomoći u smanjenju otpada od hrane u EU, uz istovremeno osiguranje sigurnosti hrane. Ovo znanstveno mišljenje predstavlja korak naprijed u tom pravcu.”

HRT navodi da puno kupaca ne razlikuje oznaku "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do" pa polovina hrane kupljene u supermarketima zbog oznake roka trajanja završi u smeću iako je jestiva. Ispravno čitanje deklaracije na proizvodima najvažnija je stvar u trgovini, ističu stručnjaci, navodeći da velik broj kupaca deklaracije zbunjuju ili ih ne razumiju. Razlika u točnom terminu na deklaraciji može biti od velikog značaja.

- Oznaka ”upotrijebiti do” je za rizične namirnice. To je određen rok trajanja na temelju testova koje obavlja proizvođač ili neka znanstvena institucija i utvrdi da je to neki siguran rok gdje se ništa neće dogoditi u uvjetima čuvanja koji su propisani, pojasnio je izv. prof. dr.sc. Krunoslav Capak, specijalist epidemiolog.

Nakon isteka roka trajanja hrana ne smije konzumirati jer se radi o hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva (svježe meso i riba, jaja, mliječni proizvodi).

- Što se tiče oznake “najbolje upotrijebiti do” to su proizvodi koji nisu rizični i oni su vjerojatno ispravni i nakon što je prošao taj rok i mogu se konzumirati, ali je tu važno dobro čuvanje i naravno treba imati u vidu taj pad kvalitete nakon prolaska tog roka, objasnio je Capak. Nakon isteka roka trajanja hrana može djelomično promijeniti senzorska svojstva (npr. keks više nije hrskav) ali je još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju ako je čuvana prema uputama na pakiranju.

HRT navodi da pod zdravstveno ispravnom hranom, podrazumijeva se sigurnu hranu bez štetnih mikroorganizama i drugih nepoželjnih tvari u količinama koje mogu izazvati trovanje ili nastanak bolesti.

Hrana koja nije zdravstveno sigurna, obiluje različitim opasnostima koje mogu ozbiljno naštetiti našem zdravlju. Bakterije, virusi, paraziti te tvari poput teških metala, pesticida i drugih otrovnih spojeva, prisutni u takvoj hrani, predstavljaju veliku prijetnju za organizam.

Njihova konzumacija može dovesti do akutnih zdravstvenih problem, ali i dugoročnih bolesti s ozbiljnim posljedicama za naše zdravlje. Najčešći simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje, proljev, grčevi u trbuhu te vrućica i vrtoglavica. U najtežim slučajevima, takva hrana može imati i fatalne posljedice.

Ružica Vazdar, načelnica Sektora sanitarne inspekcije Državnog inspektorata, naglasila je kako je zdravstvena ispravnost hrane u Hrvatskoj na zadovoljavajućoj razini s obzirom na to da smo dio EU i na snazi su strogi sanitarni propisi i redovite kontrole. Od provedenih kontrola od strane sanitarne inspekcije svega je 2% hrane na tržištu bilo neispravno.

- Hrvatska je dio Europe gdje su propisi već toliko uređeni i strogi i njihov primarni cilj je zaštita potrošača i njihovog zdravlja. Iza toga imamo cijeli organizirani sustav nadležnosti i kontrole nad tom hranom i na kraju imamo pokazatelje, rezultate naših službenih kontrola – na godišnjoj razini od ukupno uzetih uzoraka za manje od 2% se utvrdi da je hrana koja je zatečena na tržištu neispravna, ispričala je Vazdar. 

Najčešći uzročnici trovanja hranom su bakterije i to Salmonella. To su bakterije koje normalno žive u crijevu životinja, a kada zaraze čovjeka, izazovu bolest.

- Problem je u tome što se salmonella u hrani može razmnožavati. Bakterije inače teže tome da čovjeku pojedu što više hrane, bore se s čovjekom za hranu. Hrana često sadrži one hranjive sastojke koje bakterije trebaju za svoj razvoj, a često ih držimo na temperaturama koje im omogućavaju taj razvoj. Tipičan primjer je salmonela. Ako nju ne uništite u procesu proizvodnje, ona se kod namirnice vrlo brzo na sobnoj temperaturi može razmnožiti i može uzrokovati salmonelozu koja je u najvećem broju slučajeva ograničena bolest koja prolazi bez nekih teških simptoma: temperature, malaksalost, povraćanje, proljev. Ali kod imunokompromitiranih ljudi i kod male djece to može biti teška i ozbiljna bolest, objasnio je izv. prof. dr.sc. Krunoslav Capak, specijalist epidemiolog.

Kad se čovjek zarazi putem onečišćene hrane, vrijeme inkubacije najčešće traje od 12 do 48 sati. Bolest je obično blaga i traje 1-4 dana s blažim simptomima, a ponekad dolazi do teže bolesti dužeg trajanja, što može zahtijevati i liječenje u bolnici do 10-ak dana.