Hrvatska galeristica i kolekcionarka Dagmar Meneghello, poznata po svojoj palmižanskoj kolekciji u kojoj čuva gotovo dvije tisuće umjetničkih djela, pridružila se velikom kulturnom projektu “Artupunktura” Turističke zajednice grada Zagreba.
Riječ je o svojevrsnoj platformi koja hrvatskoj metropoli nudi terapiju kulturom i umjetnošću, a Dagmar se projektu priključila time što je zagrebačkoj kulturnoj publici otvorila vrata svoga iznimnog privremenog privatnog staništa u kući, u parku – Krležin Gvozd 23.
Dakle, žena znana kao mecena, koja cijelog života svojim vlastitim novcem podupire umjetnost i umjetnike, u karizmatičnom susjedstvu nekadašnjeg obitavališta glasovitog para Bele i Miroslava Krleže, na Gvozdu, Zagrepčanima i njihovim gostima predstavlja još neviđena djela iz njezine zbirke s otočića Sv. Klement u hvarskom arhipelagu. Riječ je o upečatljivim umjetninama mediteranskog obilježja likovnog avatara Borisa Bućana i uspješnoga kipara Petra Dolića, za što je publika pokazala veliki interes.
– Boris Bućan veliki je dizajner, veliki grafičar, veliki slikar, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njegova se djela već nekoliko desetljeća izlažu u svjetskim eminentnim galerijama, osvajaju prestižne nagrade i udomljuju se u najvećim muzejima svijeta, kao što je MoMA. Predstavljao je našu zemlju na Bijenalu u Veneciji i Sao Paulu. Londonski Victoria & Albert muzej je za naslovnu stranicu kataloga o povijesti plakata kroz 20. stoljeće “The Power of the Posters” izabrao njegov rad “Žar ptica”.
Bio je i još uvijek jest idol mladih likovnjaka, a razinu plakatne umjetnosti postavio je tako visoko da ga je gotovo nemoguće dostići – govori nam gospođa Dagmar.
Čak četrdeset “Bućana” mediteranskog ozračja, bliskih vlasnici koja je provela život na moru i otočju Dalmacije, krase zidove njezina art deco stana. Između bujnosti pravih i živih biljaka crvenih hibiskusa, moćnih filadendrona, visokih fikusa smjestile su se slike Bućanove botanike: palme, agave, raslinja egzotičnih listova, opuncija, mediteranskih trava, hvarskog arhipelaga, mediteranskih rijeka... Romantični, dojmljivi radovi žarkih boja koji pretvaraju prostor u jedinstveni likovni doživljaj, a prisutne u sudionike koji plove svaki svojom maštom...
Bućanovi radovi nose u sebi posebne priče. Biljke su plesači, ljubavnici, muzičari; otoci-listovi monstere – su u obliku žene, žene i muškarca, žene i djeteta, žene i vraga..., a svaka žena-rijeka ukazuje nam na prošlost kraja kojim protječu čitavu vječnost.
– Vrlo često čujemo da je za ljepotu i kvalitetu života neophodno svaki dan pročitati neki dobar tekst, citat, stih, čuti barem neki zvuk dobre muzike, pogledati sliku ili kip... Vidjeti Bućanov i Dolićev dionizijski ples u stanu, a Gvozdu, ispunit će dušu koju često zaboravljamo u žurbi i stresu svakodnevice.
Dolić je jedan je od najupečatljivijih kipara generacije rođene sedamdesetih. Njegove brojne skulpture uljepšavaju brojne gradove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Radi u drvu, kamenu, a u posljednje vrijeme oduševljava kipovima koje kleše od plavog stakla – dodaje Dagmar.
Oduševljena je što su ljudi doslovno preplavili prostor u kojem su izloženi radovi te dvojice umjetnika. Nadala se velikom broju posjetitelja, ali ne baš tolikom, jer njezinim stanom je od 16. rujna prodefiliralo jako puno domaćih i fureštih, moguće sa svih kontinenata. Ništa čudno kad se zna kako poklonici umjetnosti doživljavaju Bućana i Dolića. •