Split će uskoro imati rijetku priliku vidjeti retrospektivnu izložbu jednog japanskog umjetnika, a toj činjenici dodatnu važnost daje i činjenica da će biti izloženi radovi koji su napravljeni kao izravan odjek umjetnikova doživljaja Splita i Hrvatske.
Izložba Masahira Fukude, koju 4. kolovoza postavlja Splitgraphic bijenale, predstavit će, naime, ciklus njegovih grafika pod nazivom “Love Relation - Split”, nastao nakon posjeta Hrvatskoj i Splitu. U tom grafičkom ciklusu, izvedenom u tehnici sitotiska, Masahiro Fukuda (1951. - 2021.) koristi motive iz Splita koji postaju kulise za njegove nadrealne crvene volumene. Grafike se zasnivaju na kontrastu, tj. na odnosu izabrane arhitektonske pozadine i meke crvene forme majstorski iznijansirane koje Fukuda implementira u stvarni ambijent.
Splitgraphic bijenale i Masahiro Fukuda “prijateljevali” su godinama, sve do Fukudine prerane smrti u svibnju prošle godine. Naime, Fukuda je na toj splitskoj međunarodnoj smotri grafičke umjetnosti izlagao davne 2003. godine, kada je za svoj rad “Peristil” dobio prvu nagradu Splitgraphica koja nosi ime Roberta Adama, te nastavio u Splitu sudjelovati na svim dosadašnjim Splitgraphic bijenalima, a imao je samostalnu izložbu i u Domu HDLU-a u Zagrebu.
Tada je nastao ciklus njegovih grafika “Love Relation - Croatia” i “Love Relation - Split”, a u Salonu “Galić” predstavit će se s dvadesetak grafičkih listova.
- Fukuda je prvi priznati svjetski umjetnik koji je napravio ciklus grafika posvećen gradu Splitu nakon Roberta Adama - kaže Pavo Majić, direktor Splitgraphic bijenala.
- Već prilikom svog prvog posjeta Splitu, Fukuda je bio doslovno fasciniran ljepotom Splita, i tom prigodom mi je u jednom razgovoru rekao: “Pavo, kada dođe vrijeme da idem u mirovinu, preselit ću se u Split, i ostatak života ćemo samo raditi grafike.” Nažalost Masahiro, po naravi zaigrani dječak i iznimno kreativan i produktivan grafičar, ugasio se neočekivano prošle godine, u vrijeme kada smo radili na postavu 10. Splitgraphic bijenala.
Po svjedočenju njegove obitelji, posljednji listovi koje je otisnuo bili su za izložbu u Splitu. Njegova grafička mapa “Love Relation - Split” jedina je grafička mapa, nakon one čuvene Roberta Adama iz 18. stoljeća, koju je izradio jedan inozemni umjetnik kao posvetu ovom čudesnom i prekrasnom gradu.
Sretni smo zbog te činjenice koja će ostati zabilježena u kulturnoj i umjetničkoj povijesti Splita, a istovremeno tužni što je Masahiro Fukuda, cijenjeni, višestruko nagrađivani i renomirani svjetski grafičar, tako rano i iznenada završio svoj stvaralački i kreativno izniman životni put - dodaje Majić.
Esej o Fukudinu radu napisao je svojedobno i dr. Joško Belamarić, u kojem je, među ostalim, zapisao da “Fukudi, pored svega, uspijeva ono što izgleda danas nemoguće – ostati misterioznim poput temeljnih crta koje pokreću naše ljudsko djelovanje, i stvoriti vlastite simbole. A važnost nekog umjetnika mjeri se njegovom sposobnošću da oblikuje nove znakove”.
Doista, u svojim grafikama Masahiro Fukuda koristi motive iz Splita koji postaju kulise za njegove nadrealne crvene volumene, a njegove se grafike zasnivaju na kontrastu, odnosno na odnosu izabrane arhitektonske pozadine i meke crvene forme majstorski iznijansirane koje Fukuda implementira u stvarni ambijent.
- Jedinstveni karakter japanske kulture proizlazi iz njezine fleksibilnosti i otvorenosti prema vanjskim utjecajima, uz istovremeno prilagođavanje izvornim obrascima - kaže Marta Jabłoska, poljska kustosica koja je i sama postavljala izložbe japanske suvremene grafike.
- Od najranijih vremena ova je umjetnost bila usko povezana sa svakodnevnim životom. Zen, ogranak mahajana budizma, koji je stoljećima stekao izražajan, individualan stil, minimalistički i pun namjernih paradoksa, ima velik utjecaj na oblikovanje lokalne kulture.
Japan je zemlja velikog poštovanja prema prirodi, a njezini stanovnici izvlače veliku radost u mogućnosti da joj se dive i razmišljaju o njoj. Ta se estetika života ogleda i u samoj umjetnosti, a temelji se na harmoniji kontrasta, kakve i Fukuda koristi, pa pri promišljanju djela japanskih grafičara, ali i umjetnika u širem smislu, treba biti oprezan s generalizacijama.
S jedne strane uočljivi su trendovi u kojima dominira raskoš i obilje formi, a s druge, u umjetničkom izričaju nalazimo prirodnost, ekonomičnost sredstava, smirenost – osobine koje se najčešće i najradije citiraju u raspravama o japanskom poimanju ljepote. Sve to čini umjetnost Zemlje izlazećeg sunca tajanstvenom, intrigantnom, neočigledno jedinstvenom - dodaje Jabłoska.
Fukuda kao predstavnika suvremene japanske grafike te njegov rad, kao i njegovih japanskih suvremenika, karakterizira tehnička perfekcija uz suvremenost izraza. Homogenost suvremene japanske grafike može se iščitati iz pristupa mediju grafike kao originalnoj umjetnosti. Njegov pristup mediju grafike i perfekciji otiska u sitotisku pokazuje da je Fukuda svakako bio vrhunski majstor japanske i međunarodne grafičke umjetnosti.
- Fukudini grafički listovi od samog su početka postavili smjernice kakvu grafičku umjetnost je Splitgraphic bijenale želio izlagati, nadasve kvalitetnu i suvremenu grafiku - kaže Marina Petit, umjetnička voditeljica Splitgraphic bijenala.
- Na grafičkim listovima iz ciklusa koje izlažemo u kolovozu u Salonu “Galić”, on koristi niz motiva grada Splita, točnije stare gradske jezgre, trgove i građevine, poput Peristila i Dioklecijanove palače, Pjace s palačom Nakić i Starom gradskom vijećnicom, palaču Milesi na Voćnom trgu, Kazalište, ulice Geta i Papalićevu palaču...
Grafički otisak sastoji se od “scenografija” gradova-arhitekture ili interijera realistično izvedenih u tamnim bojama u kojima se kreću crvene trodimenzionalne figure načinjene velikim brojem otisaka u situ. Motivi Splita postaju kulise za njegove nadrealne crvene volumene, forme koje se kreću po nama dobro poznatim lokacijama, kaže Petit.
- Prizori na grafičkim listovima zasnivaju se na kontrastnom odnosu izabrane arhitektonske pozadine i meke crvene iznijansirane forme koje Fukuda implementira u stvarni ambijent. Kroz oblike i gradacije boja Fukuda uspješno figurama daje karakter, prikazuje čitav niz emocija, te promatrač ima dojam da svaka od njih ima vlastitu osobnost.
Njegove crvene forme poput ljudskih likova su zaigrane, znatiželjne, zaljubljene, ozbiljne, razigrane, lijene i imamo dojam da obavijaju ili “napadaju” građevine i zadani arhitektonski okvir.
Na svakom pojedinom grafičkom listu u svojim karakterističnim mis-en-scene sa samo dva elementa likovnog jezika, tamnom kulisom grada ili spomenika i crvenim formama, umjetnik konstruira složeni narativ majstorski koristeći tehniku sitotiska - zaključuje Marina Petit.
Izložba splitskih grafika Masahira Fukude - koji slučajno ima isto ime i prezime kao bivši japanski nogometni reprezentativac! - ostat će u Salonu “Galić” do 25. kolovoza.