U Muzeju Cetinske krajine otvorena je izložba Afričke zbirke Franjevačkog muzeja iz Tomislavgrada. Ova jedinstvena zbirka na području Bosne i Hercegovine nastala je kroz polustoljetni misionarski rad hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Marijina u DR Kongu među narodom Luba.
Sinjani spadaju među privilegirane jer među prvima imaju priliku vidjeti što su to hercegovački franjevci donijeli u tomislavgradski muzej kao trajni spomen na svoj misionarski rad u DR Kongu među većinskim narodom Lubu. Izložba u Sinju plod je uspostavljene suradnje i razmjene Muzeja Cetinske krajine i Franjevačkog muzeja Tomislavgrada. Naime, prošloga tjedna Muzej Cetinske krajine u tomislavgradskom Franjevačkom muzeju, ali i na ulicama toga grada, predstavio je Pokladne običaje sinjskog kraja. Uz prikaz cjelovitih običaja, za Tomislavgrađane posebno atraktivan bio je ulični nastup velike umaškarane skupine "Didi s Kamešnice" iz sinjskog naselja Gljev, čiji pokladni ophod i njegova poruka predstavljaju zaštićenu kulturnu baštinu.
Na otvaranju izložbe koju je otvorio sinjski gvardijan fra Marinko Vukman, o misionarskom radu hercegovačkih franjevaca kroz minulih više od pola stoljeća u DR Kongu govorio je fra Bože Milić, gvardijan i ravnatelj Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu. Milić je naglasio kako su franjevci prilikom svakog dolaska iz DR Konga u Tomislavgrad donosili različite predmete koje su im poklanjali pripadnici naroda Lubu.
U samom početku franjevci su iz svojih misija dolazili na odmor svakih tri godine, potom svakih dvije godine, a otkako je pristupačniji zračni prijevoz stižu redovito najmanje jednom godišnje. Pritom svaki put ponešto donesu s tim da je ranije te na dar primljene predmete bilo puno lakše unijeti u zemlju.
O izlošcima "Afrička zbirka" govorili su njeni autori-kustosi Stjepan Dilber i Vinko Šarac. Oni su naglasili da su u zbirci u najvećoj mjeri predmeti tradicijske domorodačke kulture naroda Lubu koji pripada najvećim društveno-kulturnim grupama u DR Kongu te se identificira kao jedna od najrazvijenijih i najorganiziranijih radnih kultura središnje Afrike.
Kroz izloške se, naglasili su autori izložbe, može uočiti glavno obilježje tradicionalne afričke kulture simbolizirane kroz povezanost pojedinaca s plemenom i plemena sa svemirom uz snažnu prisutnost emocionalne dinamike i duhovne dubine. Kultura naroda Lubu tipičan je primjer složenosti tradicionalnog umjetničkog izričaja Afričkog kontinenta. Zahvaljujući širokoj teritorijalnoj rasprostranjenosti naroda Lubu ona je spoj rasnih i kulturnih elemenata, a odlikuje se raskošću i pripada najljepšem na cijelom kontinentu.
Većina predmeta Lubu kulture je praktične primjene, prožeti su spiritualnošću, ezoteričnošću i svetošću. U njih su utkane uspomene, povijest i praktičnost Luba kraljevstva. Posebno mjesto u narodu Lubu imaju žene. Stoga su vrlo česte skulpture žene uključujući i nago žensko torzo, jednako kao i skulpture poglavica, poglavičinih štapova, glazbenika, kraljevskih maski, maski koje predstavljaju pretke, maski za pogrebne svrhe, razne vrste ukrasa i slično.
Naravno, na izložbi su prikazani i graditeljski rezultati misionara, ne samo sakralnih objekata već škola, vodovoda i drugih. Posebno mjesto i ulogu u kulturi naroda Lubu imaju predmeti koji se koriste u spiritualnim obredima, što je također snažno urađeno u tradiciju. Najatraktivniji izložak je zmijska koža duga više od 8 metara, a koja dominira stropom u dijelu izložbenog prostora Muzeja Cetinske krajine.
Zahvaljujući Franjevačkom muzeju Tomislavgrad, njegovu ravnatelju i posebno autorima izložbe, ravnateljica Muzeja Cetinske krajine Darija Domazet naglasila je kako je ovo tek početak suradnje dvaju muzeja pred kojima je puno zajedničkog posla.
To se prvenstveno odnosi na skori početak sustavnog terenskog istraživanja kroz zajednički projekt o Delmatina. Izložba "Afrička zbirka" u Muzeju Cetinske krajine bit će otvorena do svibnja mjeseca.