U prostorijama Udruge francusko-hrvatskog prijateljstva u Splitu otvorena je izložba makedonskoga kipara Nikole Smilkova, čije su skulpture u izlogu privukle veliku pažnju prolaznika u Marmontovoj ulici.
Riječ je o ciklusu pod nazivom "Emocionalni pokreti", a skulpture u malom formatu, odlivene u bronci i vrlo minimalističke u umjetničkom izrazu, naprosto zovu na zaustavljanje i promatranje.
"Izvanredna taktilnost figurica koje gotovo stanu na dlan, njihove dimenzije i suptilna obrada otkrivaju ideju nečeg izuzetno tananog i krhkog, što se čuva kao blago; ali istodobno, širokim i čistim površinama postignut je vrlo sugestivan dojam monumentalnosti", zapisano je u katalogu izložbe, koju se može razgledati do kraja lipnja.
'Televizične' glave
– Ovo su radovi na kojima sam radio posljednje tri godine i obuhvaćaju razdoblje epidemije koronavirusa i izolacije – kaže Nikola Smilkov (48), inače doktor znanosti i profesor na Fakultetu obrazovnih znanosti u rodnom Štipu.
– Već dosta vremena istražujem temu figuracije. Prije sam radio više geometrijske apstraktne forme, a u ovim radovima sam želio uhvatiti jedan trenutak u emocionalnom stanju ljudi.
Radovi se i zovu Čežnja, Relaksacija, Opuštanje, Spokoj, Zanos, Očekivanje... I da, radi se o tragovima koje je ostavilo razdoblje izolacije, karantene, kod svih pa tako i kod mene, u mom radu, u skulpturi.
Izolacija nam je dala mogućnost drukčijeg razmišljanja, kako se ljudi osjećaju kad su sami i nemaju komunikaciju s drugim ljudima – objašnjava ovaj renomirani umjetnik, koji je u dva navrata dobio prvu nagradu za skulpturu Makedonskog društva umjetnika.
Svaka figura ima pomalo "televizičnu" glavu, kako se izrazio prof. Mateo Perasović na otvaranju izložbe, a Smilkov pojašnjava:
– Svi mi imamo potrebu za informacijom, komunikacijom. A mi je najčešće dobivamo iz medija, što u mom likovnom razmišljanju prenosi neke osjećaje na percipijenta, onoga tko gleda skulpturu.
Taj kubistički dio skulpture možda malo izražava monumentalnost u ovako malim formatima – veli kipar kojega prof. Perasović načelno uspoređuje s velikanima moderne poput Moora, Bakića, Radovanija, Brancusija.
Srce je putokaz
Inače, izložba se dogovarala posljednje dvije godine, zahvaljujući sveučilišnoj suradnji sa splitskim Filozofskim fakultetom i Umjetničkom akademijom.
Makedonski umjetnik i prof. vizualnih umjetnosti u Splitu je boravio četiri puta, no ovo mu je prva izložba ovdje i uopće u Hrvatskoj, o čemu su izvijestili i brojni makedonski mediji.
Najvažnija osoba u dogovaranju izložbe bila je splitska umjetnica Nives Čičin Šain, a autor je već dobio ponude da izložbu postavi i u još nekim drugim hrvatskim gradovima, kao i u inozemstvu.
S obzirom da živi i radi u Štipu – a njegov sugrađanin je i bivši ravnatelj splitskog Baleta HNK Igor Kirov! – zamolili smo ga da nam komentira likovnu scenu u Makedoniji i položaj autora koji ne žive u Skoplju, glavnom gradu i kulturnom centru.
– U velikom gradu su sva kulturna događanja i svi koji ne žive u njemu nemaju iste uvjete za ulazak na likovnu scenu. To se osjeća i mi moramo razmišljati o proširivanju likovne scene i stvaranju uvjeta za predstavljanja umjetnika.
Ima dobrih umjetnika u malim gradovima i šteta je da samo jedan veliki grad nudi neku likovnu paletu. Ja sam jedan od onih koji se bore da pokažu da se može stvarati i u malom mjestu, ali nama treba više truda.
Makedonska likovna scena, nažalost, nije onakva kakva je bila prije. Sva događanja u svijetu i ekonomska situacija utječu na razvoj likovne i cijele umjetničke ili znanstvene scene. Mladi autori se bore da opstanu, ali sve je teže i teže. Tu bi gradovi ili država mogli pomoći onima koji još nemaju atelijer, koji nisu još etablirani i nemaju kontakte, jer to se sve vrlo pozitivno i odlično vraća.
I da, internet pomaže dosta, ja sam imao dosta izložbi i simpozija u inozemstvu, jednostavno te pozovu da sudjeluješ u grupnim izložbama. Tehnologija i socijalne mreže daju jednu mogućnost da se može živjeti. Ipak, mada svi roditelji žele da im je dijete financijski uspješno, što je normalno, kažem svojim studentima da trebaju raditi ono što vole, jer na kraju se isplati.
Ne može se potrošiti život za nešto što ne volite. Možda ćete imati više novca, ali nešto drugo će se izgubiti. Najbolji put je onaj na koji krenete sa srcem – smatra Smilkov.
Izložbe po svijetu
Inače, makedonski autor je imao niz izložbi u državama u regiji, ali i u Austriji, Turskoj, Francuskoj, Egiptu i Indiji, gdje je ostvario nekoliko skulptura u javnom prostoru, monumentalnijih, kako kaže da mu je i draže raditi.
Poput drvene skulpture u parku u austrijskom Mallnitzu, pa u Danilovgradu, Tamnjanici blizu Niša, a sudjelovao je i u zanimljivom projektu u egipatskom Sharm el-Sheikhu, gdje je njegova skulptura "Srce čovječanstva" dio Reviving Humanity Memoriala, spomen-obilježja koje je 2018. godine glamurozno otvorio egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi.
Stalna instalacija usred pustinje, noću osvijetljena, prikazuje 120 skulptura umjetnika iz cijelog svijeta s temom srca, a dizajnirana je "u misiji oživljavanja naše davno zaboravljene humanosti".
Ista skulptura "Srce čovječanstva" izložena je i u Splitu.