U sklopu manifestacije Noći muzeja, u golemom broju izložbi i programa koji će se u čitavoj Hrvatskoj odvijati u petak, 27. siječnja, jedna izložba u Solinu izdvaja se činjenicom da je posvećena nepravedno zapostavljenom velikom umjetniku Ivanu Mirkoviću (Pag, 1893. – Split, 1988.) te time što se njome obilježava 130 godina od rođenja ovog slikara, kipara i karikaturiste čije je djelo uglavnom vezano uz Split u kojem je proveo veći dio svoga plodnog života. Živio je i radio Mirković i u Pragu i u Parizu, ali u Solinu... Otkud Ivan Mirković u Solinu, u Galeriji Zvonimir, gdje će izložba biti otvorena u petak u 19.30 sati i tamo ostati čitav mjesec dana?
- Istina je da Ivan Mirković sa Solinom nema posebnih obiteljskih ili životnih veza, ali ga za naš grad vežu dva značajna umjetnička djela koje je ostvario na "solinske teme", kaže Tonći Ćićerić, ravnatelj solinske Javne ustanove u kulturi "Zvonimir" - Najpoznatije je svakako poprsje kraljice Jelene, nastalo prigodom obilježavanja velikog jubileja tisućite obljetnice svetišta Gospe od Otoka, čiji se jedan brončani odljev nalazi upravo u solinskoj crkvi, a drugi u našem fundusu.
Drugo, pomalo zaboravljeno Mirkovićevo "solinsko" djelo je monumentalni brončani reljef s tematikom iz NOB-a, ugrađen u pročelje nekadašnjeg Doma kulture u Majdanu. Ipak, za ovu je izložbu svakako najzaslužnija gospođa Lucija Gelo, slikareva unuka, koja je dugogodišnji vanjski suradnik naše ustanove u provođenju edukacijskih programa za djecu na području likovne kulture, kaže Ćićerić.
Solinska izložba donosi 29 Mirkovićevih radova u raznim kiparskim i slikarskim tehnikama, a među njima su i dva rada koja se nalaze u fundusu Galerije Zvonimir - već spomenuta Jelenina bista iz 1976. i reljef s likom Bogorodice, nastao također sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ostale radove Galerija je posudila iz privatnih obiteljskih zbirki Mirkovićevih nasljednika. Autorica izložbe je splitska povijesničarka umjetnosti Iris Slade.
- Stvaralački vijek Ivana Mirkovića, svojevremeno nadaleko poznatog i priznatog, a danas u znatnoj mjeri zaboravljenog umjetnika, obilježila je dugotrajna i plodna posvećenost kiparstvu, slikarstvu i karikaturi, kaže Iris Slade - Spletom životnih okolnosti većinu radova realizirao je u Splitu, gdje se u mladosti doselio s roditeljima iz rodnog Paga. U Splitu je započeo likovno školovanje, zasnovao vlastitu obitelj, stekao reputaciju te na koncu zaključio životno putovanje. Tijekom gotovo sedam djelatnih desetljeća producirao je bogat opus sastavljen od komorne, sakralne i grobne plastike, slika i crteža, karikatura, ambijentalnih skulptura te memorijalnih spomenika i spomenika znamenitim ličnostima. Dio radova vjerojatno je trajno izgubljen, dio ih je devastiran, no nesklonim okolnostima unatoč, umjetnikova ostavština još uvijek je prilično obimna i reprezentativna u mnogim segmentima njegovog djelovanja, dodaje Slade.
Premda je bio ‘zagrijaniji‘ za slikarstvo, Ivan Mirković po obrazovanju je bio kipar školovan na praškoj Akademiji likovnih umjetnosti. Slikarstvo, naime, nije uspio upisati, ali prema svome kasnijem svjedočenju, i u Pragu je ‘duge sate‘ slikao družeći se s Vlahom Bukovcem. Po umjetničkom habitusu bio je figuralist, povremeno inkorporirajući u realističku osnovicu elemente i evokacije modernijih stilskih izraza. Nedovoljno je poznato, samim tim i nedovoljno priznato, da je prizore iz ribarskog života, po kojima će kasnije postati vrlo poznat, upravo on afirmirao kao likovnu temu unutar nacionalne umjetnosti.
No pored ribara, koji su u Mirkovićevoj interpretaciji postali svojevrstan brand, veliku naklonost publike stekao je karikaturama.
- Od početka dvadesetog stoljeća popularnost karikature u Splitu stalno je rasla ponajviše zahvaljujući umjetnicima koji su se njome bavili različitim intenzitetom i ustrajnošću, poput Emanuela Vidovića, Virgila Meneghella Dinčića, Ante Katunarića, Angjela Uvodića te Ivana Mirkovića, kaže Iris Slade.
- Premda je veliki broj karikatura izveo u akvarelu, Mirković je osobito prepoznat po obojenim, gipsanim karikaturama-skulpturama poznatih i uglednih Splićana ili sa Splitom povezanih osoba, poput Ivana Meštrovića ili Tina Ujevića. U domeni kiparstva, a u žanru karikature, Mirković je dugo vremena izvodio gipsane karikature-skulpture, koje je zatim bojao. Tu njegovu nesvakidašnju i simpatičnu aktivnost na izložbi u Solinu predstavljaju karikatura dr. Jakova Miličića iz 1937. te gipsana karikatura Maruške Šinković iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, kaže autorica izložbe.
- Slikarstvo je zastupljeno radovima različitih likovnih dosega i poetičkih obilježja, kaže Iris Slade - Najranija je nepoznata sličica ‘U toru‘, nastala od 1917. do 1919., koja nagovješćuje razvoj slikarskog talenta. Suptilnošću i ganutljivošću ističe se ‘Pietà‘, nastala oko 1924., nastala pod utjecajem gotičkog slikarstva, dok ‘Zeleni Pierrot‘, ‘Djevojčica pred zrcalom‘ i ‘Djevojčica s lutkom‘ osvajaju gledatelja prikazivačkom jasnoćom u duhu neoklasicizma, a nekoliko slika na temu iz ribarskog života plijene pažnju svojom živopisnošću. ‘Kupačica‘, nastala oko 1957. jedar je ženski akt koji reprezentira neizostavnu autorovu temu, slikarsku i kiparsku, dok ‘Autoportret‘, nastao oko 1970. evocira prijeđeni umjetnički i životni put, kaže autorica izložbe.
-Svojim djelovanjem Mirković je ostavio vrijedan trag ponajprije u splitskoj modernoj
umjetnosti, ali neka njegova antologijska djela, poput ‘Zelenog Pierrota‘ i ‘Ružičastog Pierrota‘ iz 1930., inače u stalnom postavu splitske Galerije umjetnina, predstavljaju značajna ostvarenja na nacionalnoj razini. Stoga, u 130. godini rođenja Ivana Mirkovića izložba s razlogom vrijedni je podsjetnik na umjetnost koja je nekad bila dijelom kulture građanskog života, zaključuje Iris Slade.