StoryEditor
Ostalozaštita pa obrana

Danas se u Muzeju grada Splita otvara izložba o Mletačkom kaštelu na Voćnom trgu u kojemu će se do Svetog Duje otvoriti Muzej obrane

19. studenog 2020. - 10:53
Mlečani su se 1420. obvezali da neće graditi utvrdu pa dogodine počeli s radovima  Arhiva Cropix

U Muzeju grada Splita uskoro će biti otvorena izložba o Mletačkom kaštelu na Voćnom trgu. Otvaranje izložbe predviđeno je za četvrtak, 19. studenoga - ako ne dođe do kakvih promjena i novih epidemioloških mjera.

Na izložbi će biti ispričana priča o ovom objektu, od razdoblja prije njegove izgradnje, za vrijeme dok je bio u funkciji obrane grada pa sve do njegova današnjeg stanja. Uz nalaze iz kule bit će prezentirana i arheološka istraživanja na Voćnom trgu obavljena 2012. godine, podaci o životu u kaštelu i organizaciji obrane, vojnoj posadi, opskrbi, raznim namjenama prostora tijekom povijesti, prikazi kaštela i odabrani primjeri sličnih građevina.

Također, prema riječima ravnateljice muzeja Branke Brekalo, izložba je tek uvod u predstojeća događanja vezana uz kaštel - on bi dogodine, kako se sada planira, najkasnije za blagdan sv. Duje, trebao biti otvoren za građane, a u njemu će se smjestiti novi Muzej obrane grada, u sklopu Muzeja grada Splita.

Kula na Voćnom trgu ostatak je mnogo većeg kompleksa, mletačkog kaštela sagrađenog polovicom 15. stoljeća, kada je grad potpao pod Veneciju, a Serenissima je u njemu smjestila svoju vojnu posadu. U ljeto 1420. godine, ravno prije šest stoljeća, Split se predao Mlečanima, zaključivši da bi otpor njihovoj moćnoj mornarici bio uzaludan i da bi značio propast za grad. Venecijanci su se tada obvezali da neće graditi utvrdu za svoju posadu, pa odmah dogodine na to zaboravili i počeli s radovima. Kaštel je završen oko 1440. godine.

NALAZ PRASTAROGA ČEŠLJA

Kako kažu u Muzeju grada, riječ je o jednom od najmarkantnijih građevinskih ostvarenja iz razdoblja Mletačke Republike koja je u 15. stoljeću uspostavila svoju vlast, obilježivši razvoj grada sljedeća četiri stoljeća. Velika kula, gotovo jedini ostatak kaštela, i danas dominira urbanističkom slikom Splita​.

Osim arhitektonskih ostataka temelja Kule, tijekom istraživanja pronađeni su brojni pokretni arheološki nalazi, a osobito mnogo keramičkih ulomaka. To su ulomci grubog i glaziranog stolnog posuđa, lule, stakleni, metalni i koštani predmeti te topovske kugle od kamena i metala. Osobito su zanimljivi organski ostaci biljnog i životinjskog podrijetla, poput sjemenki voća i povrća, kosti raznih životinja, riblje kosti te razne vrste školjki i puževa. U bunaru je stoljećima čamio čak i jedan češalj.

image
S obzirom na visoko i usko zdanje, ugođaj u kuli je pomalo klaustrofobičan
 
Muzej grada Splita

Nalazi upućuju na to da su se kuhinja i mjesto blagovanja hrane nalazili neposredno blizu zdenca. U njemu je završilo mnogo krhotina i koštica, a tada davni otpad danas pomaže u sklapanju jasnije slike o nekadašnjim prehrambenim navikama korisnika ovog prostora.

Nadalje, Splićani će na izložbi doznati sve o izvornom izgledu čitavog kompleksa (bit će prezentiran maketom) te o rekonstrukcijama, upraviteljima - odnosno kamerlengu i kaštelanu - sastavu i broju vojne posade, o naoružanju i opremi, a obuhvaćen je i duhovni život u sklopu utvrde.

SELEKCIJA IZLOŽAKA

Od brojnih eksponata na izložbi valja izdvojiti statue mletačkog zapovjednika Leonarda Foscola, kapitel s Voćnog trga i razne oznake istog trga na kojem se i danas nalazi Velika kula, koju su u Splitu zvali i Torjun ili Turiun i, pogrešno, Hrvojeva kula. Pronađena su i drvena vrata - jedna vjerojatno izvorna, a druga iz 18. stoljeća, dok se uzorci drva još ispituju kako bi im se točno odredila starost.

- U pripremi je i bogati katalog Elvire Šarić-Kostić, koja je i autorica izložbe, a uz nju je na projektu radio još niz stručnjaka, napominje ravnateljica Brekalo. Ona ukazuje i na specifičnost gradnje i smještaja kaštela, kojemu je očito bila namjena braniti grad od vanjskog, ali i od "unutrašnjeg" neprijatelja, odnosno od samih Splićana.

image
Ravnateljica Branka Brekalo: Naglasak neće biti na posebnim bitkama i ratovima, nego na principima obrane Splita, i na moru i u zaleđu
 
Paun Paunović/Cropix

Nakon što iduće godine građani uđu u kulu pokraj koje često prolaze, osjete njezin ugođaj - koji je pomalo klaustrofobičan, što je razumljivo za visoko i usko zdanje - u njemu će se smjestiti Muzej obrane. Već je formiran stručni tim koji radi pod nadzorom konzervatora. Budući da prostora nema previše, u Mletačkoj će se kuli naći samo odabrani izlošci, a postav će jednim dijelom biti posvećen samom kaštelu, a drugim obrani grada.

- Neće biti stavljen naglasak na posebne bitke i ratove kroz stoljeća, nego na principe obrane Splita, i na moru i u zaleđu - najavljuje Branka Brekalo.

 Izvor pitke vode u Kuli

Najznačajniji nalaz u unutrašnjosti Kule je otkriće zdenca s izvorom žive vode. Uz cisternu, koja je vjerojatno bila sastavni dio kaštela, jedan od načina vodoopskrbe objekta bila je upravo ova uspjela kaptaža podzemnog izvora, izvedena izvanrednom graditeljskom tehnikom.

Zdenac dubok četiri metra vrlo je kvalitetno obzidan kamenom, pri čemu se pomno vodilo računa o dotoku i izljevu izvorske vode. Praćenjem razine vode u zdencu utvrđeno je da se ona zadržava na konstantnoj razini od 2,55 do 2,65 metara od vrha zdenca. Rezultati provedene analize vode pokazali su da je voda izvorska.

- Posebno je interesantan podatak da je ta voda i danas pitka. I to u neposrednoj blizini mora, odnosno sumpornih izvora - napominje ravnateljica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

16. siječanj 2021 11:10