Nakon gotovo godinu dana, koliko su trajali restauratorski i klesarski radovi, dovršena je prva faza obnove periptera, oktogonalnog trijema s korintskim kapitelima, kojim je okružena splitska katedrala svetog Duje.
Tim je zahvatom zaokruženo desetogodišnje razdoblje, koliko već traje obnova splitske prvostolnice, a najnoviji su radovi uslijedili nakon završetka obnove unutrašnjosti katedrale i zvonika. Ovaj složeni zahvat obnove antičkog hrama proveden je pod nadzorom konzervatora splitskog odjela Ministarstva kulture.
Obnova je obavljena gotovo čitavo stoljeće nakon zadnje intervencije, kad je porušena barokna zgrada Nadbiskupije iz 17. stoljeća, stradala u požaru 1924. godine. Nakon rušenja zgrade postao je vidljiv istočni dio dekumanusa palače, ali i sjeverna pročelja katedrale i njezina kora.
Kapela je “skraćena” 1924. godine, čime je ponovno bio obnovljen sjeverni zid rimskog hrama i mauzoleja. Od tada pa do danas nije bilo većih zahvata na peripteru katedrale.
– Radovi su provedeni na dijelu vanjskog plašta katedrale, nekadašnjeg hrama Dioklecijanove palače koji je car podignuo kao svoj mauzolej – potvrdio nam je dr. sc. Radoslav Bužančić, pročelnik splitskog Konzervatorskog odjela.
– Oktogonalni peripter 4. stoljeća jedno je od najmarkantnijih arhitektonskih ostvarenja kasne antike uopće, temeljen na graditeljskim iskustvima Sirije i jonijske Grčke.
Lani započetim radovima na obnovi nastavljen je proces čišćenja površina i oslobađanje rimske kamene plastike od štetnih utjecaja tzv. crnih krasti, kao što je to u prethodnim radovima provedeno i na Peristilu.
“Crne kraste” općenito znače tvrdu, koherentnu, netopivu naslagu manje ili veće debljine koja nastaje pod utjecajem atmosferilija i tvori neku vrstu “kore”. Te “crne kore”, “tamne kore” ili “tamne skrame”, odnosno kraste, nastaju na površinama na koje izravno ne dospijeva kiša.
Crna boja uglavnom potječe od čestica čađe nastale izgaranjem drva i ugljena u kućnim ložištima i industrijskim postrojenjima, a na mjestima su deblje od centimetra. Sastoje se od čestica atmosferskog onečišćenja uhvaćenog u matricu, koherentne su i snažno prianjaju uz podlogu pa je najučinkovitiji alat za njihovo uklanjanje fini klesarski i zubarski alat te laser. No nisu na peripteru katedrale problem bile samo crne naslage.
– Kolonada periptera hrama je odavna, još nakon uklanjanja zgrada Nadbiskupije i kapele sv. Dujma, postala dodatno osjetljiva na potres, jer je kamenim pločama lakunarija bila povezana s oktogonom hrama na svega nekoliko mjesta, utvrdio je statičar Dalibor Bartulović, dipl. ing. – objašnjava Radoslav Bužančić.
– Bogato ukrašen vijenac periptera s plastičnim dekoracijama bio je potpuno srušen, a njegovi su se ulomci nalazili svuda oko katedrale. Tijekom radova čišćenja provedena je anastiloza, odnosno vraćanje u izvorno stanje korištenjem originalnih fragmenata, na dva izvorna rimska elementa periptera, koji su prethodno restaurirani i očišćeni, čime je obnova dobila i novi prezentacijski karakter – kaže Bužančić, dodajući da je restauratorica Ana Doljanin zaslužna za iznimno uspješnu prezentaciju arhitektonske plastike usklađenu s restauriranim arhitektonskim elementima Peristila, a da su klesarsku anastilozu i obnovu kamenih ulomaka s katedrale izvodili klesar Stipe Vrandečić i Marko Bauk, dipl. ing. građ., iz Pučišća.
Obnova katedrale potpomognuta je sredstvima iz državnog proračuna u iznosu od 880 tisuća kuna, ali je njezina obnova ipak najvećim dijelom financirana iz vlastitih sredstava Splitsko-makarske biskupije. Radovi na uređenju periptera i vanjštine Dioklecijanova Mauzoleja, današnje katedrale, nastavit će se u godinama koje slijede.