Uskoro će se i službeno zbrajati učinci mandata splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana.
Tijekom protekle četiri godine brojni su projekti najavljeni, započeti, a nije malo ni onih koji su uspješno okončani. Sa županom Bobanom stoga razgovaramo o tome je li se moglo bolje ili je zbog sveprisutne pandemije postignuto i više nego što se realno moglo očekivati.
Što biste prvo rekli u osvrtu na protekle četiri godine?
- Rekao bih da je ovaj mandat bio vrlo dinamičan. Dinamičan u smislu mnogo nepredvidivih događanja koja su se odvijala mimo redovnog funkcioniranja neke institucije, pa tako i naše županije. Podsjetit ću samo na prvi dan mog mandata kada sam zamolio da primopredaju odradimo par sati ranije kako bih mogao stići na požarište u Podgori.
Poslije toga bio je požar u Tučepima, Šestanovcu, Zadvarju, pa onaj katastrofalni 2017. na samoj periferiji Splita. Imali smo i poplave u više navrata u Kokorićima. Evo, već godinu i dva mjeseca nas prati ova pandemija, ali smatram da smo se kvalitetno kao institucuija nosili s tim svim neočekivanim problemima.
Cijelo to vrijeme nisu smjeli biti zapostavljeni ni projekti, posebno oni u infrastrukturi.
- Činjenica jest da posljednjih desetljeća u prometnoj infrastrukturi u našoj županiji nije bilo ovako velikih iskoraka koje smo u sinergiji s resornim ministarstvima, Vladom i Hrvatskim cestama pokrenuli u zadnje vrijeme. Neki od njih su već u izgradnji, a neki u gotovosti pripremne faze i očekuju su počeci izgradnje, poput E ceste čvor Vučevica - Jadranska magistrala, uključujući tunel Kozjak ili nadvožnjaka nad Širinom u Solinu.
Spomenuo bih i zapadni ulaz, izlaz je već završen, u grad Split, a u gradnji je obilaznica Omiša, bolje rečeno tunel Komorjak i nadvožnjak nad Cetinom, pa cesta Mravince – TTTS, rotor s cestom do Karepovca i dalje do TTTS-a.
Stanovnicima županije podjednako je važna i komunalna infrastruktura.
- Reći ću možda i ekskluzivitet za ovaj intervju, dobili smo lokacijsku dozvolu za opskrbu vodom obaju Drvenika, Velog i Malog, i šest aglomeracija ukupne vrijednosti gotovo pet milijardi kuna: Trogir -Kaštela, Solin - Split, za Sinj i Imotski, Trilj, te aglomeraciju otoka Hvara. One uključuju i odvodnju i vodoopskrbu područja na kojima još uvijek nemamo vodovode.
Našim otočanima i ljudima iz priobalja nije, međutim, važna samo prometna infrastruktura, nego i luke. Otočani koje bih sretao često bi mi znali reći da u luke na području srednjodalmatinskih otoka od Franje Josipa nije uloženo koliko u posljednjem razdoblju, pa ću spomenuti samo neke: Stari Grad, Postira, Sućuraj i Kaštel Stari koji su u izgradnji, a u pripremi su Milna i Omiš.
Želim spomenuti i prve dvije ribarske luke na području županije, već izgrađenu na Brižinama u Kaštelima, a druga je u pripremnoj fazi u Komiži.
Tu je i projekt energetske neovisnosti naših otoka, pa je otok Vis već sada u zimskom razdoblju postao energetski neovisan. Ovih dana solarnu elektranu otvorit ćemo i u Vrlici, zapravo onu pod nazivom "Vrlika 1", jer se planira i "Vrlika 2". Posebno me veseli i solarna elektrana na otoku Hvaru.
Regionalni centar zbrinjavanja otpada u Lećevici i dalje je u fazi pripreme.
- Ne bih želio da to ostane nedorečeno. Dakle, u ove četiri godine prikupili smo 72 akta građevinskih i lokacijskih dozvola za devet pretovarnih stanica, osam imaju građevinsku dozvolu, uskoro će je imati i deveta. Za reciklažni centar u Lećevici raspisali smo natječaj i sada čekamo evaluaciju ponuda. Paralelno rješavamo još neriješene imovinskopravne odnose za privatno zemljište. Očekujemo da ćemo stići famoznu 2023. godinu, kao i da neće biti dodatnih "penala" s obzirom na sve učinjeno u posljednje vrijeme.
Među prvim projektima koje ste pokrenuli bili su oni vezani za školstvo.
- U tri godine energetski smo obnovili 16 osnovnih škola, što je umnogome doprinijelo uštedi energije, ali zbog puno boljih uvjeta i omogućilo učenicima izvannastavne aktivnosti. S tim projektom nastavljamo dalje, ali smo, nažalost, svjedoci da u Dalmatinskoj zagori imamo dosta napuštenih školskih objekata.
Njih želimo privesti svrsi. Tako smo školu u Dragljanima prenamijenili i već dobili građevinsku dozvolu za realizaciju umirovljeničkog doma. Plan nam je dio umirovljeničkih domova dislocirati iz centra Splita, uz taj u Dragljanima, još u Cistu, Imotski i Vrliku.
Među rezultate tih ulaganja spada i projekt Centar kompetencija?
- Dvije splitske škole dobile su europske projekte Centar kompetencija, Turističko-ugostiteljska i Obrtno-tehnička škola, što u konačnici znači da će obrazovni sustav kroz te škole biti proširen. Mogućnost edukacije, na primjer, imat će i oni koji žele prekvalifikaciju.
Naš Centar izvrsnosti, podsjetit ću, dobio je uistinu izuzetne pohvale, te privukao velik interes za sudjelovanje djece i izvan naše županije. Smatramo da se među tom djecom nalaze oni koji će sutra biti nositelji prosperiteta naše županije, ali i Hrvatske.
Kroz ovaj centar nadarena djeca mogu više naučiti, a rezultat toga je da na državnim, pa čak i međunarodnim natjecanjima postižu odlične rezultate, na što sam jako ponosan.
Ono što posebno želim istaknuti, shvaćajući značenje novih tehnologija, jest i naš projekt ICT Županija koji smo potaknuli s namjerom razvoja tog sektora u županiji.
U sklopu obrazovnog sustava pokrećemo i veliki projekt - regionalni međunarodni centar obuke za civilnu zaštitu, primarno vatrogasce i gorsku službu spašavanja, u Vučevici.
Neovisno o sadašnjoj situaciji pandemije, građanima su zdravstvene usluge uvijek u vrhu prioriteta.
- Nismo izostavili ni zdravstvo. Nedavno smo imali priliku predstaviti program digitalne radiologije. Svjesni smo da ne možemo imati specijalista radiologije u mjestu od 50, 100 ili 500 stanovnika, ali ovim programom će pacijent u svom najbližem Domu zdravlja moći napraviti radiološku snimku koju će se trenutačno očitati radiolog u Splitu, a onda će taj nalaz dobiti na uvid njegov obiteljski liječnik.
Govoriti o zdravstvu, a ne spomenuti specijalizacije…
- Nedovoljan broj specijalističkog kadra danas cijena je koju plaćamo neradu na državnoj razini u razdoblju od 2011. do 2015. godine, jer je tada raspisan mali broj specijalizacija. U županiji smo ih samo u mom mandatu do sada raspisali oko 65, a njihove ćemo efekte vidjeti kad budu završene, za tri, četiri, odnosno pet godina.
Vezano za zdravstvo želim reći i da smo u ovom razdoblju osigurali tri centra palijative: u Makarskoj, Imotskom i Sinju, te da smo u suradnji s Gradom Splitom vrlo blizu rješavanja palijative u famoznoj kući Matošić.
Osim toga, upravo pokrećemo i projekt proširenja Doma zdravlja u Solinu. Planirano je izgraditi i suvremenu ljekarnu, a kad smo kod ljekarne, moram spomenuti naš Galenski laboratorij u Dugopolju u koji je uloženo 70 milijuna kuna, jedinstven projekt u cijeloj Hrvatskoj.
Upozorili ste na prazne školske objekte, što upućuje na demografski problem.
- Istina. Svi projekti su lijepi i potrebni, ali su uludo bačen novac ako nećemo imati stanovnike u Dalmatinskoj zagori i na otocima koji će uživati u njihovoj blagodati. Zato nam je primarna demografija pa smo u tom smislu pokrenuli niz aktivnosti. Podsjetit ću, prva smo županija u Hrvatskoj koja je učenicima dala besplatne udžbenike. Hvala Bogu, poslije je to preuzela Vlada. Uveli smo sufinanciranje produženog boravka u dječjim vrtićima, pa je Vlada i to preuzela, a onda smo krenuli s projektom "Tu je tvoj dom" i danas imamo 120 potpisanih ugovora za 120 mladih obitelji preseljenih ili ostalih u Dalmatinskoj zagori.
Išli smo dalje s projektom "Budi tu", kroz koji će obitelj s troje i više djece koji pohađaju osnovnu ili srednju školu dobiti 500, 600 ili 700 kuna mjesečno kroz školsku godinu. Imamo gotovo tisuću prijava i ta brojka nas veseli.
Imamo još jedan projekt koji smo opet prvi uveli u Hrvatskoj. Svim studentima s područja županije osigurali smo besplatan prijevoz željeznicom u mjesta u kojima studiraju, Zagreb, Osijek, Rijeku… Isto tako i onima koji su navezani na Hrvatske željeznice (HŽ), a studiraju u Splitu. To su uglavnom Gornja Kaštela, Prgomet, Primorski Dolac. Iz HŽ-a su nam rekli da su do ovog projekta imali oko 620 prodanih karata, danas je to oko 16.500 karata.
Uz ove demografske mjere jako snažno podupiremo i sufinanciramo OPG-ovce, male i poduzetnike početnike, inovatore i žene poduzetnice, a velikim i srednjim poduzetnicima sufinanciramo kamatu pri dizanju kredita.
Velikog odjeka u javnosti ima akcija "Pomorsko je dobro".
- Odgovorno tvrdim da je to danas najbolje uređen segment vođenja brige o pomorskom pojasu, što je gotovo trećina cjelokupne jadranske obale. Već 2017. smo pokrenuli izradu pravilnika o korištenju pomorskog dobra i u povjerenstva koja odlučuju o koncesijama uključili sve aktere županijske skupštine neovisno o političkoj opciji, lokalne zajednice na čijem se području dodjeljuje koncesija i u konačnici kroz aplikaciju "Pomorsko je dobro" najširu zajednicu.
Preko te aplikacije danas imamo više od 650 prijava registriranih od strane građana koje smo procesuirali. Želja nam je bila da cijeli postupak učinimo transparentnim prema javnosti te da zajedno djelujemo na očuvanju naše obale. Mislim da smo u tome i uspjeli.
Rezultati su to, dakle, kojima možete biti zadovoljni.
- Ako ćemo govoriti o rezultatima, a u pravilu sam češće samokritičan nego kritičan prema drugima, s obzirom na okolnosti i aktivnosti koje sam nabrojao, realno mogu biti vrlo zadovoljan ovim mandatom, jer smo u infrastrukturnom smislu uistinu zakotrljali puno projekata. To će se posebno vidjeti u sljedeće četiri godine.
Mi smo danas proaktivna županija koja riješava probleme i svojim projektima podižemo standard življenja s posebnom pažnjom na ravnomjeran razvoj svih svojih krajeva.
Vremena su zahtjevna, posla je puno, imate li snage i energije za još jedan mandat.
- Neki od nabrojanih projekata traže još vremena za završetak kako bi naša županija uistinu izgledala i komunalno i demografski onako kako joj i pripada, stoga imam energije, volje i želje dovesti te projekte do kraja.