Impresivne su brojke intervencija koje posade eskadrile transportnih helikoptera obavljaju svake godine, u često teškim vremenskim uvjetima. Bolje rečeno, sve su to spašeni ljudski životi, zbog čega piloti helikoptera zaslužuju da ih nazovemo istinskim herojima.
Samo prošle godine, Hitnim zračnim medicinskim prijevozom (HZMP) provedeno je 675 medicinskih intervencija, odnosno prevezena su 763 pacijenta i 93 osobe u pratnji. Od tog ukupnog broja, samo su letačke posade 395. eskadrile transportnih helikoptera (ETH), 93. krila, iz vojarne "Knez Trpimir" u Divuljama, zabilježile 426 hitnih letova, u kojima je prevezeno 456 pacijenata.
Čak 32 puta lani je aktivirana služba traganja i spašavanja, a dežurne letačke posade 395. ETH helikopterom Mi-8 MTV1 spasile su 15 osoba. U potonjim akcijama angažiran je i HGSS, pa su helikopterom tijekom cijele godine prevezena i 352 spašavatelja. Iznosi nam te podatke zapovjednik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, brigadni general Michael Križanec, s kojim smo razgovarali o neustrašivim posadama. Jedna od njih, iz sastava 194. eskadrile višenamjenskih helikoptera (EVH) 91. krila HRZ-a, iz vojarne "Lučko" pokraj Zagreba, sletjela je u Petrinju onog nesretnog dana već oko 14 sati. Nedugo nakon njih za Petrinju su upućena još tri helikoptera, jedan iz sastava 194. EVH, koji je prevozio pacijente oboljele od COVID-19, zatim drugi s posebnim medicinskim timom s vozilom hitne pomoći, a aktivirane su i dvije letačke posade s dva srednja transportna helikoptera Mi-8 MTV1 za hitnu intervenciju na potresom pogođenom području.
– Letačke posade 395. ETH odmah su nakon razornog potresa bile spremne za hitnu intervenciju pomoći pogođenom području. Pravodobnom reakcijom svih uključenih u ovu zadaću, u Petrinju smo prebacili i 35 dobro obučenih i opremljenih spašavatelja HGSS-a s potražnim psima te potrebitom opremom već četiri sata nakon razornog potresa.
Ova godina počela je također s većim brojem intervencija. Do 18. veljače proveli smo 58 medicinskih intervencija, odnosno prevezli 63 bolesnika i njihovih devet pratitelja. Također, aktivirali smo i Službu traganja i spašavanja te zajedno s pet pripadnika HGSS-a pomogli jednoj ozlijeđenoj osobi na Dinari – govori nam general Križanec.
Poziv članova letačkih posada zaista je specifičan. Oni su u pripravnosti na radnom mjestu, spremni za provedbu svih letačkih zadaća po pozivu. Osim letačkih posada u pripravnosti za zadaće HZMP, postoje i posade u pripravnosti za potragu i spašavanje, gašenje požara otvorenog prostora iz zraka, zračni transport ljudi, vanjskog i unutarnjeg tereta, izviđanja iz zraka i ostale zadaće koje traže brzu reakciju. Uz posade u Divuljama i na Lučkom, HRZ sudjeluje i u Operaciji potpore miru KFOR u Republici Kosovo s dvije letačke posade i dva srednja transportna ili višenamjenska helikoptera.
Letačku posadu čine dva pilota i dva tehničara letača, uz moguće aktiviranje po potrebi i dva pripadnika specijalnih snaga ili pripadnika HGSS-a, a važnu ulogu za siguran let imaju i zrakoplovni tehničari, potpora letenja, sanitetski tim i svi ostali pripadnici postrojbe koji obavljaju svoj posao odgovorno i s puno emocija.
Posadama je teško izdvojiti neku intervenciju jer svaka ima svoju težinu.
– Svaka akcija potrage i spašavanja u složenim meteorološkim uvjetima u planinskom području je zahtjevna, kao, na primjer, ovoljetna akcija potrage za nestalim poljskim državljaninom na planini Biokovo, gdje je provedeno nekoliko zahtjevnih iskrcavanja timova pripadnika HGSS-a na vrhove Biokova radi što uspješnije potrage. Hitni zračni medicinski transport noću, pri smanjenoj vidljivosti, također je izrazito zahtjevan. Prevoženje vanjskog tereta na velikim nadmorskim visinama u planinama kao potpora u izgradnji skloništa za planinare i izletnike s ciljem zaštite i prevencije, gdje je snaga helikoptera ograničena, zadaća je koja zahtijeva iznimno preciznu pripremu i veći broj osoba uključenih u provedbu.
No, slobodno mogu reći da je gašenje požara otvorenog prostora helikopterom jedna od najzahtjevnijih zadaća koju provodimo. U takvim situacijama imamo kombinaciju više faktora u isto vrijeme: smanjene vidljivosti zbog dima dok na požarištu radi više tipova različitih zrakoplova, ograničene snage helikoptera zbog nošenja podvjesnog tereta (vode) i velike temperature vanjskog zraka, orografije terena, prepreka prilikom leta na malim visinama (dalekovodi, stupovi...), jakog vjetra, turbulencije i ostalo. Jedan od zadnjih takvih primjera je gašenje velikog požara u okolici Splita 2017. godine, kao i gašenje velikih šumskih požara na poluotoku Pelješcu 2015. godine – govori nam Križanec.
Prevoženje trudnica, novorođenčadi u inkubatoru, beba i djece čine letove posebno emotivnima.
– Posade 395. ETH nalaze se u 15-minutnoj spremnosti za provedbu zadaća HZMP-a 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini. Skupa s iskusnim dežurnim medicinskim timom iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, posade sudjeluju u takvim akcijama, što je posebno emotivno jer se znaju dogoditi i porodi u helikopteru na letu do KBC-a Firule. Imamo letačke posade 194. EVH, dislocirane na aerodrom Rijeka, za pružanje pomoći na lokaciji Istre i Kvarnera zajedno s medicinskim timom obučenim za izvanbolničko medicinsko zbrinjavanje – kaže general, prisjetivši se i jednog lijepog događaja iz 2018. godine, kada je mama Bračanka rodila djevojčicu na letu do splitskog rodilišta.
– Nakon radnog dana, koji nekad zna biti izrazito stresan i naporan, osjećaj zadovoljstva da si pomogao spasiti ljudski život ili sudjelovao u pomoći donošenja novog života na svijet ništa ne može zamijeniti. Plač djeteta nakon poroda u letu prema bolnici koji se jasno čuje uslijed jake buke helikoptera izmami nam osmijeh na lice jer tad znamo da je beba u redu i da je sve dobro prošlo. Međutim, ovakvi su slučajevi iznimno rijetki. Naime, KBC Split i KBC Rijeka uvijek nas kontaktiraju na vrijeme kako ne bi došlo do ugrožavanja života ni majke ni djeteta – kazuje brigadni general Križanec.