Dok u našem neposrednom susjedstvu, između Ivanice i Trebinja traju intenzivne pripreme za izgradnju aerodroma, mnogi su se zapitali što je s davnom idejom o aerodromu na visoravni Lisačkih Rudina, posebno aktualnom po završetku Domovinskog rata. Međutim, ideja nikad nije zaživjela, a mi smo se, po mišljenja Primoraca, uputili u Lisac i na Lisačke Rudine gdje smo, nažalost, zatekli jako malo ljudi. Iako je depopulacija trend, Primorci nisu nigdje pobjegli, već su se posvetili berbi maslina koje su, kažu, ove sezone top kvalitete.
Caruju divlji prasci
Na raskrižju kod stare škole, zadužbine Zaklade Mihanović, susrećemo Stijepa Gavranovića, umirovljenog zapovjednika Postaje aerodromske policije u Čilipima. On sumnja da će doživjeti izgradnju aerodroma:
- Iz vaših usta u Božje uši, možda tu ipak bude sportsko letilište za koje je zainteresiran vlasnik Vicenco Blagaić, začetnik projekta Tri sestrice. Plan je nacrtan, postavljane su i ograde unutar kojih su moja i parcele moje braće. Ali, gore su napravljene vjetrenjače i pitam se smetaju li avionima? U Liscu sam obnovio očevu kuću i mnogi bi došli da se Rudine izgrade. Napredak je i što prave put. U selo zasad dolaze samo vikendaši.
Pero Šeput tvrdi da su Rudine najbolja lokacija za pistu jer je zaštićena od bočnih udara vjetra:
- Prije je ovdje bilo 46 duša. Sad nas je u cijelom Liscu manje od 20, sami umirovljenici. Na Rudinama treba graditi pistu, baseball stadion i motel, a investitore bih privukao koncesijom, onda bi se i čeljad vratila - priča umirovljeni poštar dok se bivši pomorac i branitelj Pero Glumac prisjeća kako se nakon rata pričalo i o bazi za helikoptere. U međuvremenu su mnogi odselili: Lisac je nekad imao 38 a sad samo 12 dimova! Nedjeljom je na misi tek 15 ljudi! Vratio sam se na očevinu, a i drugi bi iz podstanarstva u gradu, imali bi gdje živjeti. Valjda bi nam tad i voda došla?- nada se ovaj pripadnik zadnje generacije iz 1977. koji je u Čepikućama išao u osmogodišnju školu.
Na spomen Rudina, zasjale su oči Ljube Jarak:- Vratili bi se mladi i život! Prvi moj sin koji tek povremeno dolazi, radi na očevini i obilazi me. Sve su već izmjerili i procijenili, ali je sve stalo i prije korone. Da se nastavilo, selo bi oživjelo. Sela umiru, nema ni susjeda!, vrijeme sporo prolazi. Da barem na Čepikućama izgrade starački dom, da ne moramo u Ravno!
Dok nas ispraćaju, naši sugovornici kažu:- Na trasi piste sad caruju divlji prasci! Lako bi ih polovili, samo da počne izgradnja! A primorski pročelnik Ivo Kola kaže da je područje aerodroma površine 117 hektara u smjeru sjeverozapad - jugoistok na visoravni 335 metara iznad mora. Visoravan je duga oko 2,5 kilometra i prosječne širine 600 metara. U skladu s zakonima već je načinjeno idejno rješenje zračne luke te izvršene analize svih sadržaja za gradnju u dvije faze.
Zainteresiran i "Sony"
Primorski načelnik Nikola Knežić kaže da ideja još nije naišla na željeni odziv poduzetnika, ali je projekt postoji desetljećima:- Ucrtan je u prostorni plan županije i općine i ti strateški dokumenti su u svim prostornim planovima Hrvatske. Nije on konkurencija zračnim lukama, posebno ne Čilipima, a savjet avioindustrije je da se koristi za niskotarifne zrakoplove i generalnu avijaciju, tj. privatne avione te hangare za servis privatnih aviona kojih nema južno od Beča! Angažirali smo i Tonćija Peovića, ali još nema privatnih investitora.
- Projekt bi mnogo značio ne samo našoj općini, a stidljivo se pojavila mogućnost izgradnje tehnološkog parka u sklopu kojeg bi bila i pista, nešto kao istraživački centar za razvoj bioenergije ili vodikovih čelija, pa i za neke vrste letjelica. Prije mjesec dana nam se javio i Sony koji po cijeloj Europi traži uzletno- sletnu stazu za lansiranje satelita za EU-Wi-Fi mrežu.
Zanimala ih je mogućnost izgradnje piste jer komercijalni aerodromi ne dopuštaju tolika polijetanja i slijetanja tijekom dana zbog lansiranja. No, predugo im je čekati izgradnju, a interes bi oživio s realizacijom resorta Tri sestrice koji bi povećao broj radne snage i turista- kaže Knežić i dodaje da se Blagaić javlja u ulozi developera a ne investitora:
-Prostorni plan je sve predvidio, vlasnici su parcele a gradnja počinje kad zatvore investiciju. Korona je sve prolongirala za budućnost, ali ne možemo ni njoj sve pripisati jer ulaganje u zračne luke ne ide kao prije. Očito, isplativost aerodroma još nije kakvu žele investitori, ali mislim da će do toga doći s ulaskom u zonu Shengena, kad će vlasnici privatnih zrakoplova moći iz cijele EU doletjeti bez carinske kontrole i pregleda. Znači da Rudine neće nužno imati carinsku i kontrolu policije ni ostale službe koje imaju sve zračne luke. No, većinski vlasnik zemljišta je država i otkup ne bi trebao biti problem!
Bivši direktor Zračne luke Dubrovnik i aktualni predsjednik Udruženja zračnog prometa HGK Tonći Peović kaže da sve treba sagledati racionalno i razumno jer Zračna luka Dubrovik ima velikih problema kad je u prilazu propelerni avion tipa cesna, slični avioni generalne avijacije ili manji busyjetovi:
-Spori su i zauzimaju proceduru za velike zrakoplove koji slijeću na Čilipe. Kada Hrvatska za godinu dana bude članica Shengena, na sva hrvatska letilišta moći će se unutar zone letjeti bez carinskih i graničnih procedura, što otvara prostor za više od 400 tisuća pilota registriranih za vlasnike malih aviona u Europi, da dođu bez ikakvih ograničenja na dubrovačko područje i bez smetnji Čilipima.
Kontekst svega su i dva dubrovačka aerokluba s 20- 30 zaljubljenika u zrakoplovstvo. Stoga je dobro što je Županija u prostorni plan stavila manji aerodrom Lisačke Rudine s pistom do 1800 i širokom 30 metara, na koju se izravno vezuju općina Dubrovačko primorje i automoto sport.
Turizam i adrenalin
Cilj je taj prostoru integrirati slično Grobniku kod Rijeke, što znači ponudu privatnog zrakoplovnog športa uz edukacije rekreativnog letenja uz adrenalinske sportove automobilizma i motociklizma, sve glede razvoja tehnološkog parka održivog prometa gdje će se ispitivati vozila na električni pogon i punionice električnih zrakoplova koji već lete po Europi, ali imaju vrlo ograničen broj punionica.
To bi se razvio atraktivni centar za vlasnike malih zrakoplova iz Francuske, Njemačke ili Austrije, a bez carinskih i graničnih procedura. No, Hrvatska nema fleksibilne zakone za operiranje aerodroma kao što su Sinj ili Varaždin te se traži najbolji model da se ta letilišta osposobe za promet koji formalno ne mora imati sve službe kao zračne luke. Prema Svjetskoj zrakoplovnoj asocijaciji, aerodoromi su za polijetanje i slijetanje, a zračne luke su aerodromi sa službama za prihvat i otpremu zrakoplova.
Rudine će biti aerodrom, uključujući i segment turizma na koji se veže, uz adrenalinske sportove kao skakanje s padobranom što je nemoguće na Čilipima zbog preuske granice i CTR- kontrliranog prostora. Naši su propisi prerigorozni te pripremamo otvaranje hrvatskog neba za Shengen i veliki broj malih aviona iz cijele EU, te smo pokrenuli inicijativu da županija Rudine definira kao tehnološki park održivog prometa, što je općina već stavila u planove. Tu bi se razvijao u automoto-sport uz moguće iznajmljivanje aviona i bolida. Čak je i Rimac za tu ideju iskazao interes.
Ali, postoji "konflikt u prostoru" zbog kojeg je sve stalo: letilište još nije registrirano pri Agenciji za civilno zrakoplovstvo i nije bilo stranka u postupku izdavanja dozvole za vjetrenjače, te je jedna "ušla" u os piste i praktički onemogućava nastavak projekta!