Nedavnom Odlukom Ministarstva kulture i medija, Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale postalo je zaštićeno kulturno dobro uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a za to su zaslužni Korčulani.
Glasovita korčulanska tradicionalna brodogradnja davno se ugasila, a posljednju iskru ljubavi prema drvenim brodovima čuvaju članovi udruge Korčulanska drvena brodogradnja na čelu s predsjednikom Dinkom Foretićem. Njihova obnovljena gajeta Korčulanka s latinskim, pelješkim jedrom kojeg je oslikao korčulanski slikar Hrvoje Kapelina postala je medijska zvijezda i atrakcija diljem Dalmacije, plijeni pažnju objektiva i kupi lajkove na društvenim mrežama, a sve u svrhu promocije starog umijeća plovidbe latinskim jedrom.
"Nismo samo mi zaslužni", ispravio nas je odmah Korčulanin i Betinac, kapetan duge plovidbe Dinko Foretić koji je svoju ljubav prema drvenim brodovima proširio Korčulom kad je prije više od dvije godine, s nekoliko prijatelja, osnovao udrugu Korčulanska drvena brodogradnja, skraćeno Korčulanka. Na Dinkovu inicijativu okupilo se 57 udruga, institucija, kalafata i škverova koji njeguju hrvatsku tradicijsku maritimnu baštinu iz svih jadranskih županija. Od Rovinja do Murtera, Splita, Hvara, Betine, Komiže do Korčule, svi su zajedničkim potpisom predložili da se umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale proglasi zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom, a Ministarstvo kulture i medija je, kako ističe Dinko, to prilično brzo i prihvatilo. Korčula je na listi 30. nositelj kao jedini predstavnik samog juga Hrvatske, od Korčula do Prevlake nema niti jednog drugog nositelja.
Članovi udruge Korčulanka su početkom 2021. godine strpljivo tražili brod koji bi zadovoljio njihove zahtjeve, obišli su cijelu Korčulu i šire da bi na kraju na Hvaru pronašli gajetu od pet metara, tzv. Korčulanku. Preko noći, Hvaranka je postala Korčulanka u svakom smislu, detaljno je i pomno obnovljena, a njena je posebnost jedro o kojem svi pričaju, a kojeg je oslikao korčulanski slikar Kapelina, i sam član udruge, s motovima starog grada, a sve kako bi promocija slavne korčulanske pomorske i kulturne baštine što dalje odjeknula. Tako je i bilo, Korčulanka je bila zvijezda nekoliko revija i regata, prošlog je ljeta plijenila pozornost na zapadnom, tzv. morskom ulazu u korčulansku starogradsku jezgru dok Facebook grupa Korčulanka - Korčulanska drvena brodogradnja u kojoj redovno objavljuju aktivnosti broji preko tisuću članova.
"Za nas je ova odluka jako važna, prvo je poticaj za daljnji rad i neumornu promociju, drugo, pokazala je da se naš trud isplatio i da smo bili u pravu kad smo tvrdili da je jedrenje latinskim i oglavnim jedrom nešto važno. Osim toga, odluka je važna za naše sponzore i donatore, njima daje jednu dodatnu dimenziju i važnost, a možda nekoga motivira da uzme drveni brod. Također je važno približiti našu maritimnu baštinu mlađim generacijama", objašnjava nam Dinko.
Međutim, problema s drvenim barkama i jedrenjem je previše, danas nije lako biti vlasnik drvenog broda, to znači puno vremena, novaca i brige. Kalafata gotovo više da i nema, komplicirana je to vještina i znanje, zadnji kalafati danas su jako stari. Nedavno je iz Murtera stigla još uvijek nerealizirana inicijativa da se u srednjim školama uvede jedan razred drvene brodogradnje iz koje bi izašli mladi kalafati. Čak ni kalafati nisu jedini problem, priča nam Dinko, nema ni dovoljno škverova za drvene barke koja najmanje jednom godišnje trebaju pituravanje kao i veće ili manje popravke.
"U Korčuli, na primjer, škvera nema, moramo hitno pronaći neko rješenje kako bi sačuvali stare, drvene brodove. U dogovoru s nekim udrugama planiramo napraviti radionice kako bi vlasnike naučili samostalno obnoviti drvene brodove. Škole i dalje nema, godine prolaze, a barke propadaju", razočarano ističe Dinko.
Zaštićeno Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima podrazumijeva umijeće upravljanja plovilom korištenjem snage vjetra. Osim znanja o opremanju broda i upravljanju jedrom, odnosno navigaciji, te poznavanja karakteristika vjetrova i geografije mora, umijeće jedrenja uključuje i niz drugih vještina i znanja poput poznavanja materijala pogodnih za izradu jedra, krojenje jedra, izradu jarbolja i snasti, kormila i ostale opreme. To sve romantično zvuči napisano na papiru, no kad ćemo napokon vidjeti jedrenje uživo?
"Gajeta Korčulanka ide uskoro na remont, a onda nas čeka daljnja promocija i brojna ljetna događanja. U planu nam je organizirati u Korčuli regatu i reviju drvenih brodova, želimo na jedno mjesto okupiti što više brodova s latinskim i oglavnim jedrom da zajedno zaplove. Naš Pelješki kanal je jedan od najboljih za bilo kakvo jedrenje, tako i za ovo tradicionalno, a kad vidite ta jedra na moru kako svi zajedno plove, to je jedna drugačija dimenzija. Prema Odluci Ministarstva kulture i medija, naša je obaveza osigurati dostupnost zaštićenog dobra javnosti i poticati prenošenje tradicije, to ćemo i napraviti", najavio je Dinko.